Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Vijesti

Žigmanov: Očitovanje snažnog antihrvatskog raspoloženja

Brojne su reakcije na izjave srbijanskog predsjednika Aleksandra Vućića uoči oslobodilačke operacije Oluja. Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov kaže da se zbog Oluje rasplamsalo antihrvatsko raspoloženje u Srbiji.
»Čekamo vrijeme kada će i Hrvati u Vojvodini moći javno i kraj obilježja komemorirati svoja stradanja tijekom 1990-ih! I dok za takvo što u Hrvatskoj postoje i pretpostavke i klima za Srbe, mi smo još uvijek zatočenici straha i bez javnih obilježja stradanja«, napisao je na Twitteru Žigmanov, zastupnik u srbijanskom parlamentu. 
U izjavi hrvatskim medijima u Vojvodini dodao je kako su u Srbiji posljednjih dana, kada se obilježavala 23. obljetnica Oluje, svi bili »svjedoci očitovanja nesvakidašnje unisonog i snažnog antihrvatskog raspoloženja, koje je dolazilo i od strane najviših predstavnika vlasti, koje se odavno ovdje u toj količini i na taj način nije dogodilo. Osim toga, raširenost antihrvatskih stajališta, negativna imenovanja svih događanja iz kolovoza 1995. te tumačenja suvremenih političkih događaja i procesa u Hrvatskoj gotovo da su uniformno pokrila sva područja javnosti, pa se drugačija, pomirljivija i racionalnija stajališta nisu mogla ni čuti, o čemu svjedoči i činjenica da su bili blokirani svi hrvatski televizijski kanali«, naveo je predsjednik DSHV-a.
»Posebno brine«, dodao je, »što je u iznesenim stajalištima izostajalo spominjanje odgovornosti tadašnjih vlasti Srbije i Savezne Republike Jugoslavije za događanja 1990-ih godina u Hrvatskoj kao i tematiziranje stradanja Hrvata iz Vojvodine, napose iz Srijema, koji su također bili nevine žrtve. 
Stoga nije čudo da među Hrvatima u Srbiji oživljavaju nekadašnji strahovi, javlja se dodatna uznemirenost, što za posljedicu ima njihovo povlačenje iz javnog života i nespremnost da sudjeluju u procesima koji se tiču njihove budućnosti. Također nas brine činjenica da se nakon opetovano iznijetih ozbiljnih antihrvatskih izjava otvaraju pitanja kako dosega procesa normalizacije između dviju država tako i perspektive razvoja hrvatske zajednice u Srbiji«, istaknuo je Žigmanov. 
Naveo je i kako strahuje da će se takva klima u Srbiji negativno odraziti na spremnost pripadnika hrvatske manjine da sudjeluju u predstojećim izborima za Hrvatsko nacionalno vijeće. 
H. R.
Pupovac: 
Razumijevanje i teške riječi


Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac oglasio se priopćenjem u kojem kaže kako razumije svoje sugrađane Hrvate koji su u usporedbama današnje Hrvatske s Hitlerovom Njemačkom prepoznali teške riječi koje se njima ne bi trebale pripisivati zbog historijskog stradanja koje su Srbi doživjeli tijekom i poslije Oluje.  
»Zato postoje odgovorni pojedinci, bilo kao neposredni počinitelji, bilo kao zapovjednici, bilo kao začetnici, a koje ni sud ni javnost nisu dosad osudili, kao što postoje i oni koji su odgovorni za stradanje koje su u ratu doživjeli Hrvati. Kolektivizacija krivice osim što je nepravedna sjeme je zla. I zato smo protiv nje, o kome god da se radi«, piše u izjavi Pupovac. 
»Reći ću i još nešto, nešto za što se nadam da će oni koji me zovu po dužnosti prenijeti onima koji to bez njih neće moći ni čuti ni vidjeti: nadam se da naši sugrađani Hrvati razumiju kako obilježavanje Oluje bez svijesti o izgnanstvu preko 200.000 Srba i s proslavama kao što je bila ovogodišnja u Glini (mjestu historijskog pogroma Srba u mjesnoj crkvi i okolici 1941. godine), u kojoj se gledao i slušao sramotni i strašni pozdrav Za dom - Spremni! ne može biti nikako tolerirano«, poručio je Pupovac u priopćenju i zaključio:
»Nadam se da će nakon ovoga iskustva predstavnici dviju država uvidjeti da svi razgovori o nestalim, o manjinama, o sukcesiji, o ratnim zločinima, o granici, o izgradnji infrastrukture, o suradnji policija u borbi protiv terorizma, kriminala i ilegalnih migracija, neće uroditi nikakvim rezultatima ukoliko ne otpočne dijalog o tome kako staviti pod kontrolu sukobe u interpretaciji prošlosti i u komemorativnim praksama, a da će njihovi građani ostati taocima tih sukoba.«
H. R.


Oštar odgovor MVEP-a 
srbijanskim dužnosnicima

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova oštro je reagiralo na teške optužbe srbijanskog predsjednika Vučića i ostalih srbijanskih dužnosnika protiv Hrvatske, iznesene posljednjih dana. U priopćenju su odbacili njihove navode te naglasili da je odlučno suočavanje s prošlošću i konstruktivan pristup temeljen na činjenicama jedini pravi put izgradnje dobrosusjedskih odnosa i istinskog pomirenja. Navode da nespremnost nekih da se suoče s prošlošću samo odgađa istinsku pomirbu. 
»Ponovno smo svjedoci ponavljanja zlonamjernih i potpuno neutemeljenih izjava srbijanskih dužnosnika o Republici Hrvatskoj, koje u cijelosti odbacujemo. Kad se već govori o usporedbi s nacističkim režimom, radi se o zamjeni teza budući da je upravo režim srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića uz pomoć JNA i dijela hrvatskih i bosansko-hercegovačkih Srba, odgovoran za povratak etničkog čišćenja u Europi nakon Drugog svjetskog rata tako što je pokušao uspostaviti tzv. veliku etnički čistu Srbiju na teritoriju jedne trećine Hrvatske, pa i cijele BiH te Crne Gore i Kosova. Pri čemu, kako je jasno utvrđeno pred mjerodavnim međunarodnim forumima i sudovima, u ostvarenju srbijanskih ekspanzionističkih ciljeva nisu birali sredstva, uključujući etničko čišćenje i genocid«, prenosi 7. kolovoza ovo priopćenje HRT na svom portalu, u kojem se nadalje navodi kako »teza da su ‘Slovenija i Hrvatska izvršile nelegalnu secesiju’, izrečena 2018., pokazuje koliko dugačak put Republika Srbija još treba prijeći u suočavanju s nedavnom prošlošću, svojom ulogom u raspadu bivše države i agresijom na svoje susjede. Međutim, umjesto da krenu tim putem, srbijanski dužnosnici kao da sve više gube osjećaj za prostor i vrijeme u kojem se nalaze i nastavljaju difamacijsku kampanju protiv RH«.
Na koncu, u priopćenju MVEP-a stoji: »Hrvatska vojska i policija su vojno-redarstvenom akcijom Oluja oslobodile veći dio okupiranog hrvatskog državnog područja, što je bio put k završetku agresije na Hrvatsku, mirnoj reintegraciji okupiranih dijelova hrvatskog Podunavlja te miru i slobodi u Republici Hrvatskoj. Odlučno suočavanje s prošlošću i konstruktivan pristup temeljen na činjenicama jedini je pravi put izgradnje dobrosusjedskih odnosa i istinskog pomirenja za koje Republika Hrvatska još od 1996. godine pruža ruku suradnje. Međutim, nespremnost nekih da se suoče s prošlošću samo odgađa istinsku pomirbu«.
Nakon ovog priopćenja iz Zagreba predsjednik Srbije Vučić ponovno je komentirao odnose između Srbije i Hrvatske. Sve što je rekao, kazao je, ponovio bi opet, a za Hrvate je rekao kako su »sve uspjeli ostvariti, a izigravaju ulogu žrtve«.
H. R.


Jesenski upisni rok u sklopu
 posebne upisne kvote

Na inicijativu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a u suradnji sa Sveučilištem Zagreb dogovorena je posebna upisna kvota u akademskoj godini 2018./19. namijenjena pripadnicima hrvatskog naroda. Posebnom upisnom kvotom osigurano je 217 upisnih mjesta na studijske programe Sveučilišta Zagreb namijenjenih pripadnicima hrvatske manjine u europskim državama (u Austriji, Srbiji, Sloveniji, Slovačkoj, Rumunjskoj, Makedoniji, Mađarskoj, Italiji, Crnoj Gori, Češkoj, na Kosovu i u Bugarskoj) te za hrvatsko iseljeništvo u prekomorskim i europskim državama i njihovim potomcima.
Za upise u sklopu posebne upisne kvote namijenjene Hrvatima izvan Hrvatske u akademskoj godini 2018./19. kandidati se prijavljuju izravno na fakultete (nisu u obvezi položiti Državnu maturu Hrvatske), a potvrde o pripadnosti hrvatskoj nacionalnoj manjini, odnosno hrvatskome iseljeništvu izdaje Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Budući da je ljetni upisni rok za upis na fakultete Sveučilišta Zagreb završio, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske podsjeća kako za upis na fakultete postoji i jesenski (tzv. rujanski) upisni rok te je nužno poduzeti postupak prijave, pri čemu svakako od Središnjeg državnog ureda prijavitelji moraju zatražiti Potvrdu o pripadnosti hrvatskoj nacionalnoj manjini, odnosno hrvatskome iseljeništvu.
Poveznica na mrežne stranice Ureda na kojima se nalazi Prijavni obrazac i osnovne informacije o upisu je http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/novost/584/posebna-upisna-kvota-za-studij-na-sveucilistu-u-zagrebu.


Umirovljenici traže ocjenu 
ustavnosti smanjenja mirovina

Udruženje sindikata umirovljenih vojnih osoba Srbije predat će Ustavnom sudu akt za pokretanje postupka ocjene ustavnosti zakona kojim su mirovine smanjene u 2014. godini. Kako prenosi Radio Slobodna Europa, Udruženje je tražilo i podršku zastupnika u srbijanskoj Skupštini, pa je akt potpisalo 27 zastupnika, što je dovoljno za pokretanje postupka ocjene ustavnosti.
»U najavama ukidanja Zakona predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predstavnici Vlade Srbije uopće ne govore o ustavnoj obvezi države da oštećenim umirovljenicima nadoknadi neisplaćene dijelove mirovine pod tržišnim uvjetima, tako da je veoma važna ocjena ustavnosti Zakona prije donošenja akta o njegovom ukidanju«, navodi se u priopćenju Udruženja.
Zakonom o privremenom uređivanju načina isplate mirovina 2014. godine smanjene su mirovine svim umirovljenicima koji primaju mirovinu višu od 25.000 dinara, a predstavnici vlasti ove godine najavili su da će taj Zakon biti ukinut, a mirovine povećane, prenosi RSE.
H. R.


Podrška kandidaturi Bačića

Na sjednici Podružnice DSHV-a Subotica, održanoj u utorak, 7. kolovoza, na kojoj su u okviru najvažnije točke dnevnog reda razmatrane pripreme za predstojeće izbore novog saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća, zaključeno je da se traži hitno sazivanje sjednice Vijeća DSHV-a u svezi te teme, a kako neslužbeno saznajemo nazočni članovi Podružnice su jednoglasno podržali kandidaturu dr. sc. Slavena Bačića za nositelja izborne liste.
Z. S.

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay