Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Kako ugasiti žeđ?

Ovih dana ugostiteljske radnje, samoposluživanja, kafići... imaju posla. Žedna usta traže mnogo tekućine. Nije čudno što u ovim toplim danima naš organizam gubi mnogo više tekućine nego obično. Da bi se tjelesne funkcije odvijale normalno, ta izgubljena tekućina mora biti nadoknađena. Odrasle osobe, pod normalnim okolnostima, svaki dan izgube 2 do 2,5 litara vode, uglavnom preko mokraće, znojenjem, disanjem i stolicom. Premda djelomično nadoknađujemo vodu i pomoću hrane koja sadrži određenu količinu vode (krastavci, primjerice, sadrže 95 posto vode), ipak najveći dio potreba podmirujemo raznim napicima.
Od čitavog niza pića spomenimo najprije vodu. Odmah do zraka, voda je element najpotrebniji za preživljavanje. Šezdeset do sedamdeset posto normalne odrasle osobe je voda. Bez hrane možemo biti gotovo dva mjeseca, ali bez vode samo nekoliko dana. Ipak, većina ljudi nije dovoljno upoznata koliko bi vode trebalo piti. Ustvari, mnogi žive u dehidriranom stanju. Zapravo, sva druga pića i pijemo zbog potrebe za vodom. Najjeftinije je piće, ne sadrži kalorije i nije toksično za ljudski organizam. Ovisno o tome odakle potječe, ima u sebi i korisne male količine joda, fluora i bakra. Bez vode je život nezamisliv. Budući da nijedna druga hrana ili piće nisu toliko važni za ispravno funkcioniranje ljudskog organizma, svaka osoba koja želi živjeti zdrav život mora uložiti napor da svaki dan svom tijelu osigura potrebnu količinu ovog pića.
Bilo koja količina vode koja se izgubi tijekom 24 sata mora biti nadomještena kako bi pomogla mnogim tjelesnim funkcijama. Voda je neophodna za svaki biološki proces, a osim toga i za kontrolu tjelesne temperature, za održavanje krvnog tlaka i disanja. Voda također pomaže da se iz organizma odstranjuju otpadne i otrovne tvari, kao što su mokraćna kiselina i urea. Voda je isto tako od vitalne važnosti za kemijske reakcije za vrijeme probave i metabolizma. Ona donosi hranjive tvari i kisik stanicama putem krvi, a također podmazuje i naše zglobove. Ne pijući dovoljno vode, mnogi ljudi nagomilavaju višak masnog tkiva, oslabi tonus i veličina mišića, smanjuju se probavne funkcije i funkcije drugih organa u tijelu, povećava se toksičnost u organizmu i javlja se bolnost u zglobovima i mišićima. Kad se radi o nadomještanju tekućine, valja držati na umu da ništa ne može nadmašiti vodu – to piće prirode.

Kad ste umorni, popijte čašu vode!

Nagomilavanje vode u organizmu ne treba brinuti, jer tijelo koristi vodu koliko mu je potrebno a ostatak jednostavno odstrani iz sebe.
Interesantna činjenica koju vrijedi upamtiti je da kad je osoba umorna i kad misli da joj je potrebna hrana, možda ustvari tijelo vapi za vodom. Umor je rani znak isušenja organizma (dehidracije) i tijelu je potrebna voda (a ne hrana) da bi ponovo postigao određen nivo energije. Kad god ste umorni, popijte čašu čiste vode! Postići ćete gotovo trenutno osvježenje i snagu, i bez kave.
Možda ćete se zapitati: ako pijem puno vode, neću li stalno morati odlaziti do toaleta? Da. Međutim, nakon nekoliko tjedana mokraćni mjehur ima sklonost prilagođavanja i počinjete mokriti rjeđe, ali u većim količinama.

Što je s ostalim popularnim napicima?

Kava i čaj su popularni napici, posebno kava bez koje milijuni ljudi ne mogu zamisliti radni dan. Ti napici osiguravaju tekućinu, ali ne sadrže kalorije ni hranjive tvari, odnosno imaju ih u vrlo malim količinama. Međutim, dodatkom šećera ili šlaga situacija se mijenja. Više od 80 posto znanstvenika i liječnika smatra da mlaki čaj najbolje gasi žeđ za ljetnih sparina i da vrlo dobro osvježuje. Brojna ispitivanja su pokazala da postoji veza između kave, tj. kofeina i raznih bolesti, posebno kod ljudi koji piju veće količine kave. Jedna šalica kave može sadržavati od 90 do više od 300 miligrama kofeina, ovisno o njenoj jakosti. Oprezni moraju biti oni koji boluju ili u obitelji imaju oboljenja kao što su šećerna bolest, hipertenzija ili koronarne bolesti. Oni ne smiju piti velike količine kave.
Alkoholna pića, bezalkoholna pića i voćni sokovi vrlo su popularni. Tri i pol decilitra zaslađenih bezalkoholnih pića sadržavaju 100 do 170 kalorija i nemaju hranjivih tvari. Pola decilitra žestokog pića daje 90 do 120 kalorija. Ako ih se miješa s tonikom, još i više. U tri i pol decilitra pive ima 150 kalorija i u tragovima B-vitamina.
Voćni sokovi su istovremeno i piće i hrana. Razlikujemo čisti voćni sok (bez ikakvih dodataka), zaslađeni voćni sok (dodan šećer) i koncentrirani voćni sok. Vrijednost voćnih sokova je u njihovim mineralnim solima i vitaminima. Zahvaljujući organskim kiselinama, oni imaju osvježujuća svojstva, te gase žeđ. Voćni su sokovi posebno korisni za djecu, ali mogu odlično zamijeniti alkoholna pića kao aperitiv.
Na kraju ne zaboravimo na izvanredno piće, korisno i hranjivo – mlijeko. Ono sadrži visoko kvalitetne bjelančevine, kalcij, fosfor, vitamin A, D, B (posebno B12).
Osim mlijeka, spomenimo i juhe, kao odlične napitke, posebice juhu od rajčica.
U svakom slučaju, u ovim vrućim danima osigurajmo našem organizmu dovoljno tekućine.
dr. Ivo Belan

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika