Arhiv tekstova

Bez planova za dalje

Ispitivanje kvalitete zraka na teritoriju Grada Subotice tijekom posljednje tri godine pokazalo je kako su suspendirane čestice najznačajniji zagađivač zraka. Njihovo mjerenje pokazuje kako ih ima više nego dvostruko od dozvoljenoga, a jedan od ključnih prijedloga mjera Zavoda za javno zdravlje Subotica (ZJZS) za rješavanje ovoga problema je njegovanje i proširenje zelenih površina te sadnja zaštitnog pojasa pored prometnica. 
Međutim, iz nadležnih institucija doznajemo kako nema većih planova za ozelenjavanje i pošumljavanje teritorija grada, usprkos činjenici da je pošumljenost Subotice ispod 5% što je niže i od vrijednosti za cijelu Vojvodinu (6,3%), a koja spada u najmanje pošumljene regije Europe. 
No, i postojeće šume koje se prostiru na 4.457 ha teritorija Grada neodgovarajuće su raspoređene. »Šume su grupirane uglavnom u sjevernom dijelu Grada. U južnom dijelu prevladavaju otvorene poljoprivredne površine s premalo potrebnih struktura koje doprinose kvaliteti životnog okoliša kao što su: razni zaštitni pojasevi, živice, remize, ekološki koridori itd.«, smatraju u Tajništvu za poljoprivredu i zaštitu životnog okoliša i ističu kako je prirodna vegetacija u južnom dijelu Grada vrlo ugrožena zbog velikog udjela poljoprivrednog zemljišta. 

Loš utjecaj na zdravlje

Da su suspendirane čestice vrlo bitan pokazatelj kvalitete zraka te da oštećuju zdravlje ljudi upozorava šef laboratorija za ispitivanje voda i zraka iz ZJZS Vjekoslav Kezić. 
»Jedna od uobičajenih mjera za poboljšanje kvalitete zraka bilo kojega naselja je pošumljavanje i sadnja vjetrozaštitnih zona. Tako dolazi do smanjenja količine suspendiranih čestica u zraku, koje vrlo negativno utječu na zdravlje. Što su čestice sitnije mogu doprijeti dalje od izvora emisije, ali i dublje u pluća čovjeka. U Subotici veliki problem izazivaju ove čestice zbog pedološke podloge na kojoj se nalazi grad, a to je pijesak. Zbog činjenice da je polovica grada izgrađena na pijesku puno veću pažnju bismo trebali posvetiti pošumljavanju njegova teritorija«, smatra Kezić i dodaje kako u sastav tih čestica ulazi i pelud te je zbog toga veliki problem stanovnika grada alergija. On navodi i kako je potrebno voditi računa i koje sadnice se sade. 
»Kod pošumljavanja treba koristiti autohtone biljne vrste, a izbjegavati alergene. Ranije su planski zbog neznanja sadili topole, breze i druge visoko alergene sadnice te sada puno ljudi ima zdravstvenih problema zbog toga«, kaže Kezić. 

Nema pogodnog zemljišta

Na mrežnim stranicama Javnog poduzeća Vojvodinašume piše kako je optimalna površina pod šumom i zaštitnim zasadima 14% od ukupnog teritorija Pokrajine. Kako bi se to postiglo potrebno je više nego udvostručiti površinu pod šumama. 
U cilju dobivanja informacija radi li se nešto na pošumljavanju Subotice kontaktirali smo Gradsku upravu, gdje su nas uputili na JP Vojvodinašume. 
»Održavanje i obnova šuma, podizanje novih šuma i zasada je u nadležnosti JP Vojvodinašume. Za teritorij Grada Subotice nadležno je Šumsko gazdinstvo Sombor«, glasio je odgovor. 
Iz nadležnog ŠG Sombor kažu kako na teritoriju koji je pod njihovom upravom, a nalazi se u Gradu Subotici, nema kategorije zemljišta pogodnog za pošumljavanje u proširenoj reprodukciji te da je na površinama Predjela izuzetnih odlika Subotička pješčara zabranjeno pošumljavanje. 
»Što se tiče ostalih planova za pošumljavanje teritorija Grada Subotice, gdje mi nismo korisnik, nemamo saznanja postoje li oni, i nismo kompetentni dati odgovor postoje li, jesu li u izradi i u kom opsegu je planirano pošumljavanje«, navedeno je u odgovoru iz ŠG Sombor. 
U vezi s ozeljenjavanjem javnih zelenih površina u samome gradu iz Tajništva za komunalne djelatnosti, energetiku i promet kažu kako se ono ove i prethodnih nekoliko godina odnosilo na popunu i obnavljanje drvoreda, šiblja, žive ograde travnjaka na lokacijama na kojima za to postoji potreba.
Navode i kako je u planu jesenska sadnja drvoreda u naseljenom mjestu Hajdukovo, kao i da su u prethodnom razdoblju izrađena dva projekta podizanja novih parkovskih površina u gradu. Projekti do sada nisu realizirani, a njihova realizacija je u nadležnosti tajništva za investicije i razvoj. 

A vjetrozaštitni pojasevi?

Kako doznajemo iz Tajništva za poljoprivredu i zaštitu životnog okoliša na području Grada Subotice za sada se ne planiraju aktivnosti na podizanju novih vjetrozaštitnih pojaseva. »Donošenjem novog Zakona o šumama 2010. godine prestale su aktivnosti na podizanju vjetrozaštitnih pojaseva. Novim zakonom propisano je da se pod šumom podrazumijevaju i površine veće od 5 ari obrasle šumskim drvećem u što spadaju i zaštitni pojasevi, što znači da se oni moraju dizati na šumskom zemljištu. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu propisana je promjena poljoprivrednog zemljišta u šumsko i to besplatno za sve kategorije zemljišta. Međutim, problem predstavlja izdvajanje parcela ili dijelova parcela poljoprivrednog zemljišta, s obzirom na to da su u privatnom vlasništvu«, navedeno je u dopisu iz Tajništva. 
Oni navode i kako je u cilju povećanja šumovitosti od 2007. godine bilo na nekoliko lokacija akcija podizanja vjetrozaštitnih pojaseva na površini od 28 ha te da je njihov uspjeh bio djelomičan. Kako kažu, više različitih faktora je utjecalo na loš prijem sadnica kao što su abiotski – suša, biotski – štete od domaćih i divljih životinja, napadi štetnika (insekti i gljive), a najviše je bio negativan antropogeni utjecaj – namjerno mehaničko uništavanje sadnica uz poljoprivredne površine zato što »vjetrozaštitni pojasevi prave hlad, crpe vodu i hranjive tvari«. 
Ravnatelj Instituta za nizinsko šumarstvo i životni okoliš dr. Saša Orlović za naš tjednik jednom prigodom je istaknuo i kako nedostatak šuma i zaštitnih pojaseva utječe negativno na poljoprivrednu proizvodnju. Rekao je kako dolazi do odnošenja (erozije) zemljišta zbog djelovanja vjetra, da vjetar isušuje zemljište što dovodi do poremećaja vodnog režima, te se tako stvara nepovoljna mikroklima (suh zrak) što umanjuje prinos i u nekim slučajevima onemogućuje rast ratarskih kultura. Osim toga, vjetrozaštitni pojasevi važni su i za sigurno odvijanje prometa, naročito u zimskim mjesecima kada se mogu javiti problemi zbog snježnih nanosa na cestama. 
J. Dulić Bako