Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Institucionalni mehanizmi

U prošlome broju Hrvatske riječi nastojali smo predstaviti dva ključna dokumenta za zaštitu nacionalnih manjina, donijetih od strane Vijeća Europe. Važno je istaknuti kako je, da bi se osigurala odgovarajuća provedba Okvirne konvencije i Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima, Vijeće razvilo kompleksne institucionalne mehanizme njihovog monitoringa. U tekstu što slijedi nastojat ćemo predstaviti najvažnije institucionalne mehanizme Vijeća Europe. 

Praćenje provedbe standarda

Za praćenje provedbe Okvirne konvencije uspostavljen je Savjetodavni odbor, sastavljen od osamnaest nezavisnih stručnjaka, koji to sustavno čine. Posebice u početku smatralo se da takvo rješenje nije dovoljno čvrst mehanizam kontrole, odnosno dovoljno jaka poluga za provedbu monitoringa, međutim praksa je takva mišljenja u znatnoj mjeri demantirala. Kako bi se osigurao što učinkovitiji rad, Odbor surađuje i razmjenjuje iskustva s tijelima koja se bave sličnom problematikom. To se prije svega odnosi na druga tijela unutar Vijeća Europe, Komisiju za borbu protiv rasizma i netolerancije (ECRI), Venecijansku komisiju, Povjerenika za ljudska prava, ali i šire, na druge međunarodne organizacije i asocijacije nacionalnih manjina, što je sve pridonijelo unaprjeđenju monitoringa. Savjetodavni odbor ne daje mišljenje samo na temelju izvješća pojedinih vlada, za koje je preporučljivo da se izrađuje u konzultaciji s predstavnicima manjina, nego se organiziraju i posjeti zemljama tijekom kojih se u neposrednom kontaktu s predstavnicima vlasti na državnoj i lokalnoj razini, te posebice s pripadnicima nacionalnih manjina nastoji prikupiti što više informacija kako bi se utvrdilo činjenično stanje. Također, nacionalne manjine mogu izraditi paralelno, alternativno izvješće koje se uglavnom dostavlja veleposlanstvu matične domovine, vladama, parlamentima i na koncu najrelevantnijim europskim institucijama kao što su Parlament, Vijeće EU, Komisija, OESS itd. Mišljenje Savjetodavnog odbora temelj je za izradu rezolucija koje donosi Odbor ministara Vijeća Europe. Savjetodavni odbor također nastoji pomoći državama tematskom obradom najznačajnijih prava tako da u komentarima dublje analizira način provedbe Okvirne konvencije, što su sa zadovoljstvom prihvatile i države članice i sami predstavnici manjina. Podloge za izradu komentara već su usvojena mišljenja o provedbi Konvencije u pojedinim zemljama. 
Važna nadzorna i savjetodavna tijela

Europska komisija protiv rasizma i netolerancije (EKRI), koju je osnovalo Vijeće Europe, je nezavisno tijelo za praćenje poštovanja ljudskih prava specijalizirano za pitanja koja se tiču rasizma i netolerancije. Čine je nezavisni i nepristrasni članovi koji se imenuju na temelju svog moralnog autoriteta i priznate stručnosti u borbi protiv rasizma, ksenofobije, antisemitizma i netolerancije. EKRI obavlja poslove nadzora nad zemljama, u okviru kojih analizira stanje u svakoj od država članica u pogledu rasizma i netolerancije i daje sugestije i prijedloge za prevladavanje uočenih problema. Analize EKRI nastaju na temelju velikog broja prikupljenih informacija te nadasve velike stručnosti eksperata prilikom provjere njihove relevantnosti i točnosti. 
Veliku ulogu u razvoju demokracije na europskom kontinentu, posebice kada se radi o negdašnjim socijalistički ustrojenim državama ima Venecijanska komisija. Još jedno savjetodavno tijelo unutar Vijeća Europe u čiji sastav ulaze uglavnom eksperti iz oblasti ustavnoga prava. Venecijanska komisija, čiji je pun naziv Europska komisija za demokraciju putem prava, nastala je 1990. neposredno nakon pada Berlinskog zida, kako bi se pružila neophodna potpora prilikom ustavnopravnih izmjena koje su se događale u zemljama centralne i jugoistočne Europe. 

Sudska zaštita ljudskih i manjinskih prava

Centralna i najvažnija uloga u jačanju zaštite ljudskih i manjinskih prava na europskom kontinentu nesumnjivo pripada Europskom sudu za ljudska prava, koji sa sjedištem u Strasbourgu predstavlja instituciju Vijeća Europe zaduženu za praćenje provedbe Europske konvencije o ljudskim pravima i svih protokola koji idu uz konvenciju. Pravo obraćanja sudu imaju svi građani čije su zemlje članice Vijeća Europe, budući da su sve zemlje članice Vijeća Europe usvojile i ratificirale povelju. Europska konvencija o ljudskim pravima je međunarodni ugovor koji mogu potpisati samo zemlje članice Vijeća Europe. Konvencija, kojom se Sud osniva i koja objašnjava način njegovog funkcioniranja, sadrži listu prava i garancija koju priznaje svaka država članica. Konvenciju je, uz protokole koji reguliraju istovjetnu materiju, ratificirala i Srbija. Važno je naglasiti da su presude suda obvezujuće, te da su zemlje dužne djelovati u skladu s presudama.
Darko Baštovanović

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika