Arhiv tekstova

Korak naprijed ili nazad?

Na  osobnu inicijativu grupe vijećnika Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. sc. Tomislava Stantića, Ivana Karačića, Vesne Zelenika, Stanka Krstina i Josipe Ivanković u kući bana Jelačića u Petrovaradinu 16. travnja održan je okrugli stol posvećen aktualnom nacrtu izmjena i dopuna Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina. Kao glavni razlog održavanja okruglog stola u Petrovaradinu, vijećnici su istaknuli značaj navedenog zakona, dok je Hrvatsko nacionalno vijeće uputilo priopćenje u kojem navodi kako ono ni na koji način ne sudjeluje u organiziranju ovoga događaja.
Okruglom stolu nazočio je i državni tajnik u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave Ivan Bošnjak, koji je izložio najvažnije izmjene Zakona. Pozitivne izmjene u Zakonu su, prema njegovim riječima, povećana transparentnost u radu i pokušaj da se uvede isključivost političkih funkcija s funkcijama u nacionalnim vijećima.

Depolitizacija

»S više strana nam je sugerirano da pokušamo depolitizirati nacionalna vijeća. Članovi nacionalnih vijeća se biraju na izborima na kojima političke stranke žele sudjelovati. Imali smo dosta naporne sjednice radnih grupa i došli smo do nacrta Zakona koji je doživio izvjesne kritike. Mi smo definiciju nacionalnog vijeća proširili s organizacijom s javnim ovlaštenjima što negdje opredjeljuje njihovu prirodu. Jedno od najkrupnijih pitanja je upravo nespojivost funkcija i poslova u njihovoj nadležnosti. To je izazvalo dosta polemike na okruglom stolu. Član nacionalnog vijeća ne može biti član rukovodećeg tijela ukoliko je član političke stranke, a tu su navedeni predsjednik, predsjedništvo, izvršni odbor i slično. Ovdje se dodao zahtjev da to bude izuzetak za manjinske stranke. Čak su nam tražili da se u potpunosti briše ovaj stav. Druga formulacija je da član vijeća ne može biti dužnosnik ili rukovoditelj u tijelima lokalne uprave. Dozvolili smo da član nacionalnog vijeća može zasnovati radni odnos u nacionalnom vijeću za vrijeme trajanja svog mandata. To je jedna vrsta profesionalizacije funkcije u nacionalnim vijećima, ali i ova teza može trpjeti kritiku u situaciji ako se formira nova većina. Izražena je želja na okruglom stolu da član nacionalnog vijeća ima jednu vrstu imuniteta, što nikada nije bilo u zakonu niti smatramo da bi trebalo biti jer je sloboda govora omogućena, pogotovo ako se priča o temama koje su u nadležnosti nacionalnih vijeća«, istaknuo je Bošnjak.

Neslaganja

Tomislav Stantić je kazao kako se u Hrvatskom nacionalnom vijeću nisu složili oko izmjene nacrta samog Zakona. »Naše kolege smatraju da je nacrt ovog Zakona korak nazad. Mi mislimo da je to korak naprijed. Depolitizacija nacionalnih vijeća bio bi važan korak i mislim da je politizacija nacionalnih vijeća bila ozbiljna kočnica svih ovih godina. Druga stvar koja je po nama suštinski loša je izborni sustav. Svaki izbor koji nije direktan je diskutabilan. Ako nacionalna vijeća kao takva trebaju pridonijeti depolitizaciji jednog društva, mislim da oni predstavljaju ogroman kapital i šansu, a ne problem kako to neki vide. Jer zemlja koja ima 15 posto nacionalnih zajednica je bogata zemlja. U tom smislu mislim da je omogućavanje direktnog izbornog sustava za sve nacionalne manjine jako važno, ali isto tako i decentralizacija nacionalnih vijeća«, smatra Stantić.
Mnoga pitanja su i nakon održavanja okruglog stola u Petrovaradinu prema riječima državnog tajnika ostala otvorena. Izrazio je uvjerenje da se tiha manjina unutar HNV-a treba konzultirati, kako bi se dobila što bolja zakonska rješenja.

Mišljenja umjesto prijedloga

S obzirom na upućene kritike od strane pojedinih vijećnika na rad HNV-a, sudionicima Okruglog stola obratila se predsjednica Vojvođanskog kluba dr. sc. Branislava Kostić.
»Željela bih vas zamoliti kada budete davali svoje prijedloge na nacrt Zakona da ne razmišljate što je to što ne valja u HNV-u. Obratite pažnju da je davanje prijedloga zamijenjeno s davanjem mišljenja. Da li bi nacionalna vijeća trebala biti oblik samoorganiziranja i slobodnog djelovanja? Ima li ovdje dobrih rješenja? Za osnovne probleme nema. Sustav je napravio da nacionalna vijeća nemaju vlast, ali imaju moć raspolagati s novcem i dodjeljivati ga unutar zajednice. Razmišljajmo o ovom zakonskom dokumentu koji će važiti i nakon imenovanja novog rukovodsta HNV-a. Mislimo da to ne bi trebalo biti zamka u narednom razdoblju«, rekla je dr. sc. Kostić.
S. Darabašić