Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Tenzije u javnosti do posjeta Zagrebu

Na poziv hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u dvodnevnom službenom posjetu Hrvatskoj boravio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Službeni posjet je započet u ponedjeljak, 12. veljače, svečanim dočekom u Uredu predsjednice Hrvatske i razgovorom u četiri oka, te bilateralnim sastankom službenih izaslanstava Hrvatske i Srbije. Prvog dana službenog posjeta dvoje predsjednika obratili su se sudionicima Gospodarskog foruma u Hrvatskoj gospodarskoj komori, a zatim su posjetili Mitropoliju zagrebačko-ljubljansku, gdje su se susreli s mladima. Istog dana, predsjednik Vučić susreo se s predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejom Plenkovićem i predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem. 
U utorak, 13. veljače, predsjednik Vučić je posjetio Općinu Grozd, naselje Vrgin Most, a po povratku u Zagreb nazočio je skupštini Srpskog narodnog vijeća u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. U službenom izaslanstvu Srbije bio je i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i zastupnik u parlamentu Srbije Tomislav Žigmanov.
Kako je službeni posjet započeo u vrijeme zaključenja našeg tjednika, u ovome broju donosimo prilog o različitim reakcijama koje je ovaj posjet izazvao. Poziv predsjednice Grabar-Kitarović predsjedniku Vučiću da u veljači posjeti Zagreb postao je udarna vijest u zagrebačkim i beogradskim medijima, uz pitanje znači li to otvaranje nove stranice u odnosima dviju država. Kada je Vučić prihvatio poziv, predstojeći susret na predsjedničkoj razini izazvao je brojne reakcije političara i bio je svakodnevna tema u medijima.

Prolog

Prvo je reagirao hrvatski ministar obrane Damir Krstičević, koji je izjavio da je Vučić dobrodošao u Hrvatsku, ali i da prvo očekuje ispriku zbog velikosrpske agresije. 
»Jasno je da trebamo gledati na budućnost. Ali je minimum isprika«, rekao je Krstičević. 
Zatim je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao kako očekuje da će se Vučić na određeni način očitovati o svojoj ulozi u 90-im godinama tijekom velikosrpske agresije.
Komentirajući izjave hrvatskih dužnosnika, Vučić je rekao: 
»Naša politika je politika pružanja ruke i politika budućnosti. Tko želi ostati zaglavljen u prošlosti, mi mu želimo sve najbolje, ali ne mora nas uvoditi u istu priču, niti u takvoj priči želimo ostati.« Uslijedila je ocjena srbijanskog ministra obrane Aleksandra Vulina da Vučić ne treba putovati u Zagreb, jer »njegova mirovna politika nema sugovornike u Hrvatskoj«, a ako otputuje u Zagreb »s pravom treba očekivati i dobiti ispriku za genocid izvršen nad Srbima tijekom Drugog svjetskog rata«.
Nakon ove početne bure u medijima javile su se reakcije u Hrvatskoj i ocjene da Pantovčak i Banski dvori nisu bili koordinirani u svezi poziva da Vučić posjeti Zagreb, kao i pitanje je li ovo pravo vrijeme za taj posjet. Vučić je rekao kako ne razumije sasvim sve argumente da nije vrijeme za njegov posjet Hrvatskoj. 
»Ako Hrvatska, i pored poziva predsjednice, hoće reći da nisam dobrodošao – hvala. Ako ne žele razgovarati – hvala. Ne pada mi na pamet podilaziti bilo kome i dodvoravati se. Štitim interese Srbije.«
Brojni politički analitičari su govorili o ovoj temi, među njima i Sandro Knezović, koji je komentirao da su odnosi dviju zemalja na relativno niskoj razini i da je dobro što je Grabar-Kitarović preuzela inicijativu i pozvala Vučića, dok je bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Davor Ivo Stier komentirao da se u Srbiji nastavlja propaganda vezanja hrvatskog naroda uz ustaštvo, te da je Grabar-Kitarović preuzela opravdani rizik pozivom Vučića, jer se mora definirati teren gdje će se rješavati pravi problemi.

Plaćanje ratne odštete Hrvatskoj

Kada su političari najzad počeli govoriti i o mogućim temama sastanka, uslijedilo je novo zaoštravanje u izjavama. Premijer Andrej Plenković izjavio je prošloga tjedna, 8. veljače, na početku sjednice Vlade da ratna odšteta izaziva opravdan interes javnosti i posjet predsjednika Vučića bit će prigoda da se razgovara o tom pitanju obuhvaćenom Sporazumom o normalizaciji, a kao važno pitanje istaknuo je i zaštitu manjina.
»S aspekta Vlade želimo da taj posjet bude što konkretniji, sadržajniji i da u razgovorima dotaknemo i pitanje zaštite manjina.  Danas se održava sastanak na razini pomoćnika ministara i državnih tajnika, također je tu i bilateralna komisija koja se bavi otvorenim pitanjima između Hrvatske i Srbije – pitanje nestalih, pravosudna suradnja, granica, povrat imovine i u konačnici vidim da ima nekih dilema po pitanju ratnih šteta. Treba podsjetiti na članak 7. Sporazuma o normalizaciji. Sporazum je potpisan 23. 8. 1996. u Beogradu i dogovoreno je da se u roku od šest mjeseci potpiše sporazum za naknadu, no taj sporazum nažalost nikada nije potpisan. Možemo i o toj obvezi razgovarati koju su prihvatile obje zemlje i prilikom ovog posjeta da onima koji nisu svjesni objasnimo jasan i opravdan interes Hrvatske«, rekao je Plenković.
Vučić je izjavio da je »iznenađen i zaprepašten« izjavama Plenkovića da prilikom njegovog posjeta Zagrebu treba razgovarati i o ratnoj odšteti i poručio da ne bi pokretao to pitanje da je na mjestu premijera Plenkovića:
»Bojim se da Hrvatska ne samo da ne može ništa dobiti, već može mnogo izgubiti.«
Državna tajnica Andrea Metelko Zgombić pojasnila je u emisiji HTV-a Otvoreno kako je prvim temeljnim ugovorom, kojim su 1996. uspostavljeni diplomatski odnosi između dvije države, stvorena i obveza sklapanja ugovora za nadoknadu uništene i oštećene imovine.
»Ti pregovori su zastali, ali to pitanje i dalje ostaje otvoreno, te nesumnjivo postoji međunarodnopravna obveza sklapanja ugovora i rješenja tog pitanja«, naglasila je Metelko Zgombić, dok je u istoj emisiji povjesničar Ante Nazor rekao da ako se zbroje i neizravni gubici, tj. oni nastali posljedicom rata u Hrvatskoj, »onda ratna odšteta iznosi oko 252 milijarde dolara«.
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved je izjavio istoga dana, prije sjednice Vlade, da s predsjednikom Vučićem treba razgovarati o obvezama koje je Srbija preuzela tijekom predpristupnih pregovora o poglavlju 23, a da pitanje ratne odštete ne bi trebalo pokretati.
Hina je u subotu prenijela vijest da isprika za agresiju na Hrvatsku i ratna odšteta nisu na dnevnom redu posjeta predsjednika Vučića, što je dodatno potaknulo nagađanja da se Banski dvori i Pantovčak nisu usuglasili oko Vučićevog posjeta Hrvatskoj.

Vulin i ustaše

Prije posjeta Vučića Zagrebu, Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata najavila je održavanje prosvjeda u ponedjeljak, 12. veljače, protiv dolaska srbijanskog predsjednika. Prema riječima predsjednice Udruge Rozalije Bartolić, prosvjed organiziraju jer smatraju da Hrvatska u Vučiću nema iskrenog i odgovornog sugovornika za rješavanje brojnih problema između dviju zemalja i podsjetila na Vučićev govor u Glini 1995. godine.
Napete odnose je dodatno zaoštrio ministar Vulin tvrdnjom da ustaše i ustaštvo nikad nisu izašli iz hrvatske politike i javnog života Hrvatske. Vulin je poručio Vučiću da ga u Zagrebu čekaju ustaše na trgovima »koji će pokušavati doći do njega«.
Gordan Jandroković ocijenio je tu izjavu kao veoma destruktivan signal koji može pokvariti sve napore koji su učinjeni da bi do susreta dva predsjednika uopće došlo.
Predsjednik HVIDRA-e i saborski zastupnik Josip Đakić je najavio da će ta organizacija podržati prosvjed Udruga udovica.
»Mi nismo ustaše niti smo to bili u Domovinskom ratu. Niti smo to danas. Nikakvih poveznica s ustašstvom nemamo, pogotovo što smo u demokratskoj i slobodnoj Hrvatskoj doživjeli njihovu agresiju. Oni bi trebali sebe preispitati tko su oni. Iako znamo tko su oni, čije su ideje zastupali, o ‘Velikoj Srbiji’, kakva su znakovlja nosili. Oni su zapravo fašisti koji su u obliku četnika nastupali u proteklom vremenu. Ali, to je iza nas. Danas trebaju ispuniti ono što im nalaže EU«, rekao je Đakić. Upitan treba li razgovarati s Vučićem, odgovorio je kako ga je »nažalost, izabrao srpski narod«, te  da se »nažalost, mora s njime razgovarati.« 
Tri godine nakon što je postala predsjednica Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović primila je u službeni posjet predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a Vučić posjećuje Hrvatsku u drugoj godini svog mandata. To je prvi susret na predsjedničkoj razini od 2013. godine, kad je tadašnjem predsjedniku Hrvatske Ivi Josipoviću u Beogradu bio domaćin srbijanski predsjednik države Tomislav Nikolić.
Vučić i Grabar-Kitarović susreli su se dosad nekoliko puta u različitim okolnostima i prigodama, a posljednji u nizu susreta bila je inauguralna svečanost prigodom preuzimanja dužnosti šefa države poslije pobjede Vučića na predsjedničkim izborima u Srbiji 2017. godine.
Z. Sarić

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika