Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Nedostaje uz­ne­mi­re­nje nad zlo­či­nom

Proteklog vikenda u organizaciji Agencije lokalne demokracije i Centra za multikulturalnost, a uz podršku Vijeća Europe, u Subotici je održan seminar s temom »Nevladine udruge i njihova uloga u pomirenju i izgradnji mjera povjerenja u regiji Jugoistočne Europe«. Dvadesetak predstavnika civilnih organizacija iz naše zemlje i regije razgovaralo je o nužnosti izgradnje povjerenja i pomirenja, ljudskim i manjinskim pravima kao njihovom faktoru, te ulozi NVO i medija.
Govoreći pri otvaranju seminara, dr. Boško Kovačević sa Otvorenog univerziteta iz Subotice izrazio je stav kako je proces temeljitije promjene u nas počeo 12. ožujka ove godine, nakon ubojstva premijera Đinđića, a da je vrijeme prije toga bilo propušteno. To vrijeme je rezultiralo uspjesima na vanjskom planu, dok se na konsolidaciji građanskog društva nije daleko odmaklo. »Sada imamo ozbiljan nagovještaj otvaranja prijemom u Vijeće Europe i upečatljivom podrškom SAD, što se ne bi smjelo relativizirati i prokockati. Imamo impulse za sanaciju unutarnjih problema« - kaže Kovačević.
 
TEK NA POČETKU: Izgradnja ozbiljnog društva baziranog na povjerenju počiva na povjerenju građana u poredak. Potrebno je apsolvirati problem ratnog zločina i zauzdavanje privrednog kriminala, te bi se nakon toga moglo govoriti o gradnji ozbiljnog društva baziranog na povjerenju. Kovačević ukazuje kako je problem manjine-većine bio predmet zlouporabe i mešetarenja, te da razrješavanje nacionalnog čvorišta treba ići ka korpusu ljudskih odnosa, a ne međusobnim konfliktima i traženju prava bez pokrića. Potrebno je unutar svakog društva ponaosob izgraditi dionice i pretpostavke da se međusobni odnosi brže i efikasnije rješavaju, a ključni problemi se rješavaju u partnerstvu.
 
MIJENJATI PODSISTEME: Drugi uvodničar ovog seminara Pavel Domonji iz novosadske kancelarije Helsinškog odbora, složio se sa stavom da je razoren socijalni kapital – sposobnost da se radi i živi zajedno, što pokazalo »pucanje« obitelji i prijateljstava po nacionalnim šavovima. Što u slučaju da policija ne reagira na iživljavanje nad nekim Romom, može li on imati povjerenja u institucije sistema, hoće li biti rezigniran ili reagirati nasiljem? - upitao je Domonji i iznio primjer Hrtkovaca, u kojem su Hrvati bili nezaštićeni, te su se iseljavali, dijelom i stoga što su spoznali da institucije neće reagirati. Domonji kaže da se povjerenje teško stiče i lako gubi, a da je srbijanska politička kultura herojska, što znači da je vanjska sloboda važnija od unutarnje, te da ne drži do individualizma pojedinca. »Da bi ljudska prava dobila na važnosti, potrebno je mijenjati podsisteme. Protiv sam pomirenja – treba nam uznemirenje. Jer na djelu je pomirenje sa zločinima. Postoji patološka logika reciprociteta poput morbidnog užitka kao da tuđi zločini rasterećuju, raduju, oslobađaju odgovornosti. S druge strane tu je fatalizam po kojem su zločini neumitni, čime se ruši moralna autonomija i postiže normalizacija zločina« - kaže Pavel Domonji.
Najveći broj građana nije spreman na suočavanje sa hipokrizijom i zločinom, već na izvrdavanje, jer se radi o bolnom procesu koji udara na samopoštivanje. Sučeljavanje neće promijeniti prošlost, ali će izoštriti aparate da bi zlo ranije prepoznali. Rad Komisije za istinu i pomirenje, koju je oformio bivši predsjednik SRJ Vojislav Koštunica i njen cilj da istraži uzroke raspada SFRJ, što bi trebala raditi tri godine dok ne bi izišla sa svojim zaključcima (o radu ove Komisije u poslijednje vrijeme uopće se ne govori), Domonji ocjenjuje kao suptilnu strategiju za neutraliziranje zločina.  
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika