Arhiv tekstova

Novi Zakon o financiranju lokalnih samouprava trebao bi se naći pred zastupnicima na jesen a primjena se očekuje od 1. siječnja 2017. godine. Iz Ministarstva financija navode kako je Zakon  neophodno donijeti po hitnom postupku da bi se predložena rješenja u dijelu koji se odnosi na izvorne prihode i obračun nenamjenskog transfera koji se raspodjeljuje jedinicima lokalne samouprave, primijenila u postupku donošenja odluka o općinskom proračunu za 2017. godinu. Sve u skladu s mjerama predviđenim trogodišnjim aranžmanom iz predostrožnosti koji je potpisan između Međunarodnog monetarnog fonda i Vlade Srbije. 

Kao osnovni razlog za donošenje novog zakona navodi se prevladavanje slabosti postojećeg sustava financiranja lokalne samouprave i uvođenje odgovornijeg odnosa naplate prihoda od strane općina i gradova, čime bi se stvorio fiskalno odgovoran i održiv sustav javnih financija. Nacrt zakona predviđa da će općine ubuduće dobivati 50 umjesto dosadašnjih 80 posto od poreza na zarade, čime se značajno smanjuju lokalni, a povećava republički proračun. Podsjećanja radi, uoči izbora 2012. godine, kada je ministar financija bio Mlađan Dinkić, poslednji put je promijenjen Zakon o financiranju lokalnih samouprava, pa je njihov udio u porezu na zarade povećan s 40 na 80 posto. Istraživali smo predstavlja li ovakav prijedlog zakona direktan udar na sve gradove i općine i koliko će primjena novog zakona utjecati na realiziranje započetih velikih infrastrukturnih projekata i hoće li zbog primjene novog zakona trpjeti građani.

 

Smanjenje sredstava 

 

U obrazloženju se navodi kako je osnovni cilj novog zakona uvođenje odgovornijeg odnosa naplate prihoda od lokalnih samouprava i stvaranje održivog sustava javnih financija a da je predviđen i tranzicijski sustav za prilagođavanje novoj situaciji. Kada je riječ o ustupljenim prihodima, izvršena je promjena postotka preraspodjele prihoda od poreza na zarade, tako da 50 posto ovog prihoda pripada općinskom proračunu jedinica lokalne samouprave, a 50 posto proračunu Republike. Kako se navodi u obrazloženju, ovakva preraspodjela prihoda od poreza je opravdana, jer je riječ o porezu koji je potencijalno značajan automatski stabilizator i redistributivni instrument, koji kao takav treba pripadati velikim dijelom centralnoj državi. Sada već bivši gradonačelnik Srijemske Mitrovice Branislav Nedimović apelirao je na resorno Ministarstvo da se mora voditi računa o postojećim velikim infrastrukturnim projektima, koji su već započeti u lokalnim samoupravama, kako se ne bi dogodilo da ostanu nedovršeni. Grad Srijemska Mitrovica je upravo jedan od njih. Kako je istakao Nedimović, trebalo bi omogućiti određeni tranzicijsko razdoblje koje bi značilo prilagođavanje lokalnih samouprava. Iz Gradske uprave za proračun i financije Srijemska Mitrovica kažu da se 40 posto gradskog proračuna puni upravo od poreza na zarade, a usvajanjem ovog Zakona grad bi izgubio oko 300 milijuna dinara: 

»Grad će nastaviti funkcionirati i ukoliko nam se smanje prihodi. Međutim, pitanje je hoće li biti novca za nove infrastrukturne projekte. Ranijih godina Srijemska Mitrovica je bez problema mogla isfinancirati između 150 i 200 milijuna dinara za infrastrukturne projekte. U tijeku je izgradnja bazena i podvožnjaka, za što je podignut kredit, koji ćemo isplaćivati narednih pet godina. Hoćemo li raditi nešto novo, to ne znamo«, rekao je načelnik Gradske uprave za proračun i financije Duško Šarošković.

 

Problem će eskalirati

 

A hoće li zbog smanjenja prihoda doći do povećanja poreza na imovinu? Iz Gradske uprave poručuju da je povećanje poreza na imovinu u Srijemskoj Mitrovici moguće za 0,15 posto koliko bi bila veća stopa, i da se tako ne bi riješio problem. Maksimalna porezna stopa, zakonom propisana iznosi 0,4 posto, a sada je 0,25. Kako navode, trenutačno je zaduženje 160 miljuna dinara, a ako bi to povećali za 0,15 posto, problem se ne bi riješio. Ističu da se ne može sve svaliti na građane, naplata dugovanja ne može se naplaćivati više puta. Ona je jednokratna, a ovdje se prihod smanjuje trajno. Kako se navodi, u Mitrovici postoji određena rezerva kada je u pitanju porez na imovinu ali ni ta rezerva nije neki izdašan izvor, jer su Mitrovčani prilično savjesni i redovno izmiruju svoje obveze. Ono što posebno brine predstavnike pojedinih lokalnih samouprava jest da je taj novac prijeko potreban i da će se iz nečega morati nadoknaditi. Jedan od načina je upravo povećanje poreza na imovinu: 

»Zbog  nedostatka u proračunu lokalnih samouprava, primjenom novog Zakona o financiranju lokalnih samouprava trpjeli bi građani. Jer, zbog smanjenog dotoka sredstava lokalne samouprave bi se morale korigirati podizanjem određenih parametara kojima bi se općine nadoknadile. A u tom slučaju najviše bi trpjeli građani, jer bi plaćali veći porez«, navodi iz Porezne uprave Općine Šid Branislav Nonković. Velike zamjerke na nacrt novog Zakona iskazale su i druge lokalne samouprave, a njegovo povlačenje iz zakonske procedure zatražila je i Stalna konferencija gradova i općina, ukazujući da bi njegovom primjenom lokalne samouprave ostale bez značajnih prihoda, kao i financiranja osnovnih potreba građana. I SKGO upozorava da gradovi i općine ni sada nemaju dovoljno novca za financiranje svih nadležnosti, jer, kako navode, godinama unazad država na lokalni nivo prebacuje dodatne obveze, a predviđenim smanjenjem »ovaj problem će eskalirati«.