Arhiv tekstova
06.03.2015
Vijesti
Drugi modul projekta MINTEGNET održan u Zagrebu
Osnaživanje i suradnja mladih predstavnika manjina
U Zagrebu je protekloga vikenda održan drugi modul Regionalne akademije u okviru projekta Minority Integration Network – MINTEGNET čiji je cilj osnaživanje i jačanje suradnje hrvatske nacionalne zajednice u Srbiji i srpske nacionalne zajednice u Hrvatskoj a samim time i poboljšanje dijaloga ove dvije manjinske grupe s većinskim stanovništvom. U projektu sudjeluje po desetero mladih pripadnika iz ove dvije manjinske zajednice.
Osim što su nazočili predavanjima na teme kao što su uloga manjina u razvoju regije ili aktualni hrvatsko-srpski odnosi, sudionici Akademije u Zagrebu posjetili su i Hrvatski sabor gdje su razgovarali s predsjednikom Josipom Lekom, predstavnicima nacionalnih manjina i predsjednikom Savjeta za nacionalne manjine Aleksandrom Tolnauerom, kao i s članovima saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Bili su i u uredu Srpskog narodnog vijeća, gdje su razgovarali s predsjednikom Miloradom Pupovcem. Jedan od sudionika Akademije, predsjednik Mladeži Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i član Povjerenstva za mlade Hrvatskog nacionalnog vijeća Mladen Petreš kaže kako je ovaj projekt odličan prostor za upoznavanje, razmjenu iskustava ali i pružanje uzajamne pomoći među manjinama. »Mi mladi predstavljamo političku budućnost obiju zajednica te su ovakvi projekti prilika da vidimo na koji način možemo pomoći jedni drugima, a s ciljem da nam bude bolje. Odnosno, da vidimo kako mi Hrvati iz Srbije možemo pomoći Srbima iz Hrvatske zalažući se za njihova prava kod Vlade Republike Hrvatske i obratno«, ističe Petreš.
Akademija bi trebala imati tri ili četiri modula, od kojih je prvi već održan prošle godine u Novom Sadu. Projekt Minority Integration Network – MINTEGNET provode Novosadska novinarska škola i Srpsko narodno vijeće iz Zagreba uz financijsku potporu fondacije Balkan Trust for Democracy.
D. B. P.
Intervju predsjednika Tomislava Nikolića RT Srbije
Nećemo kvariti dobre odnose
s Hrvatskom
Srbija neće pokvariti odnose s Hrvatskom i neće ništa učiniti da ih ugrozi, izjavio je u srijedu u intervjuu za Radio-televiziju Srbije (RTS) srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić i rekao da nije dobio poziv hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da posjeti Hrvatsku, prijenosi HINA.
»Sad je red da Hrvatska pozove Srbiju«, rekao je Nikolić u emisiji RTS-a Upitnik i podsjetio da je bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović bio u službenom posjetu Srbiji i da je dočekan kao »dobar susjed i prijatelj«.
Nikolić je istaknuo da su i Srbiji i Hrvatskoj »jako važni dobri odnosi«, uz ocjenu da je »Hrvatska još uvijek u euforiji predizborne i postizborne kampanje pa se ne usuđuje kazati da joj je suradnja sa Srbijom toliko bitna, a jest.«
Nikolić je naglasio da Srbija »neće pokvariti odnose s Hrvatskom i neće ništa uraditi da ugrozi te odnose.«
Svoj izostanak na ceremoniji inauguracije hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Nikolić je objasnio tvrdnjom da je »imao jak razlog«, naglasivši da je 15. veljače »bio Dan državnosti Srbije«.
Nikolić je podsjetio da je Srbiju na inauguraciji hrvatske predsjednice predstavljao premijer Aleksandar Vučić, rekavši kako je »pitanje da li bi Hrvatska učinila takvu gestu« da je Srbija na hrvatski praznik organizirala neku inauguraciju.
Komentirajući aktualnu situaciju u Hrvatskoj, srbijanski šef države sugerirao je kako Hrvatska treba razmisliti da li se HDZ »vraća na staru ideologiju« ili će voditi zemlju u budućnost.
U intervjuu za RTS srbijanski predsjednik izjavio je kako ne zna tko je kriv što Srbija »nema veleposlanike u mnogim važnim državama«, uključujući i Hrvatsku, ukazavši da je na tu činjenicu više puta upozoravao Vladu.
»Svjestan sam toga da nemamo veleposlanike u nekim državama, ali ne znam zašto ih nemamo. Svjestan sam da Srbija u posljednjih 10 godina vodi shutle diplomaciju pa posao veleposlanika preuzimaju predsjednik, premijer i ministar vanjskih poslova«, rekao je Nikolić.
On je kao iznimku istaknuo da je »Srbija neprihvatljivo dugo bila bez veleposlanika u SAD« i da »još nema veleposlanike, ne samo u Njemačkoj, već i u Hrvatskoj«.
Očuvanje kulture i identitete romske zajednice
Podrška osnivanju
Zavoda za kulturu Roma
»Pokrajinska vlada posvećena je očuvanju kulture i identiteta romske nacionalne zajednice, kao i svih drugih nacionalnih zajednica koje žive na teritoriju pokrajine Vojvodine. Stoga, Pokrajinska vlada podržava i inicijativu Nacionalnog vijeća romske nacionalne manjine da se u Vojvodini osnuje Zavod za kulturu Roma, koji će se brinuti o očuvanju kulture i identitete te zajednice«, kazao je predsjednik Pokrajinske vlade dr. Bojan Pajtić na sastanku s predstavnicima Nacionalnog vijeća romske nacionalne manjine.
Sastanku su prisustvovali predsjednik Nacionalnog vijeća romske nacionalne manjine prof. Vitomir Mihajlović, potpredsjednik Nacionalnog vijeća Duško Jovanović, predsjednik Regionalnog centra Beograd Živojin Mitrović, predsjednik Odbora za standardizaciju romskog jezika Ljuan Koko, kao i pomoćnik pokrajinskog tajnika za obrazovanje Aleksandar Jovanović.
Predsjednik Pajtić je dodao da Pokrajinska vlada kroz set mjera nastoji pomoći romskoj zajednici da poboljša svoj položaj u društvu, prije svega ekonomski, i omogućiti da biti Rom ne bude više socijalna kategorija, već samo etnička kategorija.
»Obrazovanje je ključ rješenja koje će stvoriti romsku elitu koja može pridonijeti da cijela zajednica živi bolje i dostojanstvenije«, kazao je predsjednik Pajtić i dodao da ohrabruje činjenica da se na Novosadskom sveučilištu školuje oko 400 Roma, koji će stečenim znanjem osigurati bolji socijalni status svoje zajednice.
Predsjednik Nacionalnog vijeća romske nacionalne manjine prof. Vitomir Mihajlović zahvalio se Pokrajinskoj vladi na dosadašnjoj podršci, kako vijeću, tako i drugim romskim organizacijama i udruženjima. Kako je naveo, posebno je značajna podrška u oblasti obrazovanja i zapošljavanja Roma, koja omogućava poboljšanje ekonomskog statusa i brže integriranju Roma u naše društvo.
www.vojvodina.gov.rs
Sjednica
Hrvatskog nacionalnog vijeća
Peta redovita sjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća održat će se u prostorijama HNV-a (Preradovićeva br. 13) u ponedjeljak, 9. ožujka, s početkom u 19 sati.
Za ovu sjednicu predložen je sljedeći dnevni red:
Usvajanje Zapisnika s 4. redovite sjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća;
Prijedlog odluke o Izvješću o poslovanju NIU Hrvatska riječ za 2014. godinu;
Prijedlog odluke o imenovanju odgovornog urednika NIU Hrvatska riječ;
Prijedlog odluke o usvajanju Izvješća o poslovanju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata za 2014. godinu;
Prijedlog odluke o davanju mišljenja na Završni račun i izvješće o financijskom poslovanju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u 2014. godini;
Prijedlog odluke o usvajanju Završnog računa i Izvješća o utrošku sredstava Hrvatskog nacionalnog vijeća;
Pitanja i prijedlozi.
Promocija, zaštita i unaprjeđenje prava osoba s invaliditetom
Zero projekt u Beču
Potpredsjednica Skupštine AP Vojvodine zadužena za oblast zdravstva i socijalne politike prof. dr Branislava Belić, sudjelovala je na Četvrtoj internacionalnoj Zero projekt konferenciji, održanoj u glavnom gradu Austrije, Beču.
Zero projekt je globalni, međunarodno priznati projekt pokrenut 2010. godine, s ciljem zastupanja prava osoba s invaliditetom širom svijeta.
Pokrenut je na inicijativu ESSL Fondacije i podržan od strane Ujedinjenih naroda. Njegova misija je osigurati znanstvene podatke i pružiti platformu s najinovativnijim i najefikasnijim rješenjima za probleme s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, kao i omogućiti njihovo predstavljanje, razmjenu i primjenu na različitim mjestima.
Svake godine, Zero projekt fokusira svoja istraživanja na određenu temu iz Konvencije UN-a, o pravima osoba s invaliditetom i u Beču organizira godišnju konferenciju kako bi predstavio rezultate i nagradio najuspješnije. Također, procjenjuje se i koliko se spomenuta UN Konvencija provodi širom svijeta.
Ovogodišnja konferencija posvećena je nezavisnom životu i političkom angažiranju osoba s invaliditetom i okupila je više od 400 sudionika, svjetskih, europskih i regionalnih donosioca odluka i stručnjaka iz preko 50 zemalja.
Na skupu su tradicionalno dodijeljene godišnje nagrade za inovacije, predstavljene su inovativne politike i rješenja, strateške odluke, smjernice i primjeri pozitivne prakse koji se odnose na osiguravanje što boljih uvjeta za nezavisan i samostalan život i aktivnu političku participaciju osoba s invaliditetom.
Posvećenost za promociju, zaštitu i unaprjeđenje prava osoba s invaliditetom, stimuliranje reformi, kao i unapređenje njihovog svakodnevnog života i političkog angažiranja je zajednička težnja svih sudionika konferencije.
»U narednom razdoblju u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, očekuje nas i preuzimanje određenih obveza iz europskog zakonodavstva u sferi zdravstvene i socijalne zaštite, kao i njihova primjena u praksi, te je u tom smislu veoma značajno da čujemo iskustva razvijenih zemalja i onih koje su prošle taj proces«, kazala je potpredsjednica pokrajinske Skupštine zadužena za oblast zdravstva i socijalne politike, prof. dr. Branislava Belić.
Do sada je na ovoj konferenciji predstavljeno 150 inovativnih strategija u oblasti podrške osobama s posebnim potrebama.
