Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Genitiv množine

U nedoumicu nas često mogu dovesti imenice ženskoga roda koje u genitivu množine (koga?, čega?) mogu imati jedan, dva ili čak tri oblika.  Tako možemo reći:
U moru ima sve manje školjki.
U moru ima sve manje školjka.
U moru ima sve manje školjaka. 
S pravom se možemo zapitati:  Koji je oblik pravilan? 
Kada govorimo o imenicama koje mogu imati trojaki genitiv množine (nastavci: -i, -a, -a /s nepostojanim a/), pravilo je jasno:  svi su oblici točni. Preporuka je da se uvijek treba dati prednost najduljem obliku, dakle onome s nepostojanim a. To se pravilo odnosi na primjere poput ovih:
crkava/crkva/crkvi
izložaba/izložba/izložbi
žrtava/žrtva/žrtvi
liganja/lignja/lignji
mačaka/mačka/mački
basana/basna/basni
Imenice ruke, noge, sluge jedine su koje uz uobičajeni nastavak – a mogu imati i nastavak –u. U genitivu množine možemo ravnopravno upotrijebiti oba nastavka: ruka/ruku, noga/nogu, sluga/slugu.
Neke imenice ne mogu imati oblik s nepostojanim a, takve imenice imaju dvojaki genitivni oblik: nastavci:- a ili –i. Na primjer:
sekunda/sekundi, tajna/tajni, himna/himni, molba/molbi, tvrdnja/tvrdnji, norma/normi
Imenice kosti i uši mogu imati nešto drukčiji dvojaki genitivni oblik : kosti i kostiju; uši i ušiju. 
Imenice ženskoga roda koje završavaju na: -zda, -žda, -sta, -šta  ne mogu imati nastavak –i niti mogu biti s nepostojanim a. Te imenice mogu imati samo jedan oblik genitiva množine, onaj s nastavkom –a, evo nekoliko primjera: zvijezda, cesta, pošta.
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay