Arhiv tekstova

Ljudi nakon djetinjstva, što se sna tiče, funkcioniraju po jednom određenom prirodnom ciklusu, koji se ponavlja otprilike svaka 24 sata. Tijekom tog dnevnog ciklusa poznatog kao cikardijalni ritam većina odraslih spava, ili bi bar trebali spavati, između 6 i 8 sati, obično noću i bez prekida. Nekoliko noći lošeg sna, kratkog spavanja ili nespavanja uopće, svakako nam neće škoditi, ali duža nesanica može imati ozbiljne posljedice. Nesanica ili insomnija svrstana je u grupu neuroloških bolesti i u Desetoj međunarodnoj klasifikaciji bolesti ima svoje posebno mjesto i posebnu šifru. I ovo, između ostalog, znači da se nesanica, posebno ako duže traje, ne smije shvatiti olako te je neophodno pravovremeno zatražiti liječničku pomoć. Nesanica je zato i jedan od zdravstvenih problema na koji se ljudi najčešće žale. Bar jedna od triju osoba »sretne« se s nesanicom tijekom jedne godine, i to žene dva puta češće od muškaraca. Stariji svakako imaju veće probleme sa spavanjem, te se često u tom dobnom uzrastu nesanica smatra uobičajenom ili čak i normalnom. 

Prolazna nesanica veže se uz privremenu smetnju u nečijem uobičajenom rasporedu spavanja. Obično traje više od nekoliko noći, a može biti izazvana putovanjem ili promjenom mjesta boravka.

Kratkotrajna nesanica najčešće je popratna pojava zabrinutosti ili stresa, traje dva ili tri tjedna i najčešće nestaje kada se stvarni uzrok njenog nastanka riješi. Kronična nesanica je složeniji poremećaj s mogućim teškim posljedicama, uključujući čak i razne imunološke poremećaje. 

Uzroci nesanice su svakako raz-norodni. Između ostalog, mogu je izazvati – fizička bolest, način života ispunjen stresom, prekomjerno trošenje kofeina ili, pak, kronična bol. Također, nesanica može biti posljedica loših navika spavanja kao što je drijemanje tijekom dana, koje je najčešće kod starijih osoba, te kasnim odlaskom na spavanje, što je pak odlika mlađe populacije. Depresija je jedan od najčešćih uzroka nesanice, dok ljudi koji pate od drugih psihijatrijskih poremećaja (shizofrenija...) također mogu loše spavati. I neke tjelesne bolesti utiču na san, posebno poremećaji rada srca, pluća, bubrega, jetra, gušterače i probavnog sustava. Drugi važni tjelesni izroci uključuju žgaravicu, kroničnu bol i poremećaje dišnih putova, kao što je napadaj bronhitisa ili, pak, hrkanje. Nesanica obično prati menopauzu, kada san prekidaju navale vrućine ili noćno znojenje, dok se dijabetičari najčešće bude zbog prevelikog pada šećera u krvi tijekom noći. Pokraj navedenog i navike i način života mogu doprinijeti ometanju sna. Tako prekomjerno sjedenje i neuredan život, kao i prekomjerno uzimanje kofeina i drugih stimulansa ili alkohola predstavljaju najčešće uzrok nesanice mladog radnog stanovništva. 

Skupina uzroka poznata pod imenom poremećaji cirkadijalnog ritma spavanja uključuje poremećaj izazvan letom zrakoplovom i vremenskom razlikom i poremećaj u snu izazvan radom u smjenama. Uticaji okruženja, kao što su – buka, svjetlo i ustajali zrak mogu izazvati nesanicu ili smanjiti kvalitetu sna, čak i onda kada spavate. 

O trajnoj i teško podnošljivoj nesanici treba svakako porazgovarati s liječnikom, kako bi se, prije svega, isključila neka druga bolest koja izaziva nesanicu ili da bi se iskušao neki prikladan lijek za nesanicu, čiji uzrok ne može biti otkriven. Svakako, prije svega potrebno je pridržavati se određenog načina života i par savjeta za dobro spavanje i time spriječiti teže oblike ove bolesti.

SAVJETI ZA DOBRO SPAVANJE NOĆU 

• Idite u krevet samo kada ste pospani

• Ustanite otprilike u isto vrijeme svako jutro bez obzira na to kada idete spavati

• Koristite metode opuštanja prije spavanja: iskušajte toplu kupku s Epsomovom soli (soli magnezijevog sulfata), odličnog sredstva za opuštanje mišića

• Pojedite nešto lagano – šnitu dvopeka ili jabuku – ili čitajte desetak minuta prije nego što ugasite svjetlo

• Držite se redovitog rasporeda tjelovježbe. Ako je moguće, vježbajte u vrijeme koje će vam pomoći da kasnije najbolje spavate

• Izbjegavajte alkohol i kofein nekoliko sati prije odlaska na spavanje. Prisjetite se da kofeina nema samo u kavi već i u čokoladi, čaju i mnogim bezalkoholnim pićima i lijekovima koji se mogu kupiti bez liječničkog recepta

• Što se tiče djece, izbjegavajte prekomjerno podsticanje aktivnosti poput glasnih igara ili uzbudljivih TV-emisija neposredno prije odlaska u krevet

Ako vam je spavaća soba prebučna ili presvjetla, učinite sve što možete kako biste stvorili tihu i tamnu sredinu s prikladnim zračenjem i vlažnošću. Čepovi za uši i pokrivala za oči pomoći će kod različitih smetnji. Pokušajte ne biti strogi u vezi s tim kad i koliko spavate. Briga o kvaliteti spavanja može vam samo otežati mogućnost da zaspite. Ako više volite kratko odspavati tijekom dana i spavati manje noću, učinite tako. Sve-ukupna količina sna koju dobijete u vremenskom razdoblju od 24 sata važnija je od vašeg dnevnog rasporeda spavanja, ali je isto tako bitno i naglasiti da sat vremena kvalitetnog sna prije ponoći donosi odmora i osvježenja kao i dva sata sna poslije ponoći. Ovo je posebno problem kod mladih, koji nakon dugih izlazaka imaju malo kvalitetnog poslijeponoćnog sna te tako povećavaju šanse obolijevanja od ove, ali i od drugih raznorodnih bolesti.                                         g