Arhiv tekstova
Mladi entuzijasti
Mladi ljudi koji su željeli očuvati kulturnu baštinu bunjevačkih Hrvata počeli su se okupljati koncem šezdesetih godina i tada je došlo do ideje da se osnuje folklorna skupina koja bi radila na tom polju. Osnovana je neformalna skupina, a ubrzo nakon toga, 1970. godine osnovano je Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo »Bunjevačko kolo«. Porazgovarali smo s mladim koreografima ovog odjela Sandrom Lipozenčić i Davorom Dulićem o tome kako se sada radi u »Bunjevačkom kolu« i kakve ih sve aktivnosti očekuju.
Davor Dulić se aktivno bavi folklorom već deset godina, a u tih deset godina, sedam i pol godina je boravio u Zagrebu, gdje je, kako je on rekao, učio ovaj posao od najboljih u Hrvatskoj. Plesao je u profesionalnom ansamblu »Lado« godinu dana. Asistirao je u Zagrebačkom folklornom ansamblu dr. Ivana Ivančana i bio je voditelj dječjeg ansambla »Ententin«, koji je u toku njegovog rada postao odrastao ansambl. Radio je i u manjim ansamblima u Hrvatskoj. »Nakon par razgovora vidio sam da je vrijeme i da bih mogao svome narodu i gradu u ovom poslu pomoći, pa sam se tako vratio u Suboticu. Došao sam u Kolo, uz, naravno, ‘blagoslov’ predsjednika Bele Ivkovića. Tu sam od 19. siječnja ove godine i od onda planski sa Sandrom radim ovdje u Folklornom odjelu« kaže Davor Dulić.
NOVINE U FOLKLORU: Sandra Lipozenčić radi uglavnom s dječjim skupinama od 1996. godine. Prvotno je bila suradnica Stevanu Tonkoviću Pipušu. Poslije njegovog odlaska Sandra Lipozenčić je preuzela prvi ansambl, a vodila je usporedo i dječje skupine. Kako nam Davor Dulić kaže, u vrijeme kada je boravio u Zagrebu, odslušao je školu folklora tj. seminar, koji se održavao ljeti i zimi. Odslušao je i dječji seminar prof. Gorana Kneževića za dječji folklor i bavio se istraživanjima folklora po Hrvatskoj. Sandra Lipozenčić je također odslušala školu folklora, uskoro ide nastaviti taj seminar, jer još nema Dinarsku zonu koju će odslušati ove godine. Sprema se i na seminar dječjeg folklora. Sada u Centru ima dvije dječje skupine. S najmlađom skupinom radi Karolina Vojnić Hajduk, tamo su djeca do sedam godina. U »Bunjevačkom kolu« postoji starija dječja skupina, od sedam do četrnaest godina, koju vodi Sandra Lipozenčić. Ove dvije skupine broje oko 70 djece. Od rujna mjeseca imaju u planu stariju dječju skupinu podijeliti na dvije ili tri skupine, jer ih ima previše u dvorani. U reprezentativnom ansamblu prvi kriterij su godine, s time da ima i mlađih sudionika koji su aktivni i u dječjoj i starijoj skupini. U reprezentativnom ansamblu ima oko 40 mladih. Kao i uvijek, već po standardima, dečki su u manjini. Želi se napraviti jedan ozbiljniji sustav rada koji će se bazirati na školskom pristupu i metodologiji. »Mislim da bi mi to ovdje mogli ostvariti, jer imamo potencijala za to. Sada smo u jednoj prelaznoj fazi, jer nam fali još nešto malo članstva, jer bi ih stvarno željeli podijeliti po godinama, i onda bi se iz te kvantitete radilo na kvaliteti, naravno, uz njihovo odrastanje i sazrijevanje. Jer, kako postoji folklor i plesovi za odrasle, tako postoje i plesovi i koreografije za djecu. Tako da bi mi radili s njima po njihovom uzrastu, prema njihovim fizičkim, psihološkim i emocionalnim mogućnostima. Zato imamo u planu audiciju na jesen, u pravom smislu te riječi. Naravno, tko god došao dobro je došao, jer ovo je amatersko društvo i nama ne trebaju gotovi plesači, nego mi od njih želimo stvoriti plesače, pjevače i svirače«, kaže Davor Dulić. Koreografi žele raditi u sva tri segmenta s djecom, plesački, svirački i pjevački. S odrastanjem i sazrijevanjem vidjeli bi tko ima kakve predis-pozicije i što ga više interesira, s čime se želi baviti. Folklor, kako su objasnili mladi koreografi, nije samo igra, to je pogrešno tumačenje. Folklor ima puno veće značenje. Ono čime se oni bave, je samo dio folklora. Folklor je usmena narodna predaja, pa što god da spada pod to. Danas se više ne radi kao usmena predaja, nego postoje etnokoreolozi i etnomuzikolozi koji tu predaju zapisuju, a po njihovim predlošcima se radi. Na taj način se stvara folklorna scenska umjetnost. »U ‘Bunjevačkom kolu’ postoje dobri uvjeti za rad, Folklorni odjel ima dovoljan broj članova i mislim kako postoje predispozicije za bavljenjem ovom scenskom umjetnošću«, kaže Davor Dulić. Svaka sekcija treba imati svoj program, svoje turneje, svoje koncerte. Taj način rada je sada u toku u HKC »Bunjevačko kolo«. Što znači da i djeca trebaju imati svoje programe, svoje nastupe, a ne da se samo okupljaju i čekaju da porastu. Primaran im je rad s djecom, jer ako se s djecom odmah na početku dobro radi, u starijim skupinama nema više brige. Djeci je potrebno dati dobru osnovu, na koju će kasnije nadograditi svoje znanje i sposobnost. Za sve to je potrebno vrijeme.
BUDUĆI PLANOVI: Sve skupa, kako su Davor Dulić i Sandra Lipozenčić napomenuli, u planu je 28 koreografija što dječjih, što odraslih. Te koreografije su od priznatih i poznatih autora. To su koreografije za hrvatske igre, zatim igre naroda s kojima živimo. Želi se raditi i s orkestrom koji bi radio i imao probe redovito s plesačima. Za sada imaju aranžmane i partiture, no, sad je pred njima jedan veliki posao, jer treba okupiti i osnovati orkestar. Orkestar treba pjevati, svirati i kretati se po pozornici. To bi bio folklorni orkestar. Ustaljeni repertoar ovog odjela je velik. No, sad se mnogo koreografija mijenja i obnavljaju se neke stare koreografije. Ono što je konstantno prisutno, ono što mora biti uvijek spremno jesu bunjevački plesovi i igre. Zatim, tu su mađarski plesovi Ivana Pešuta, Banatske igre Dobrivoja Putnika, obnovljeno je Trojno, ženska Makedonija od Dese Đorđević. Postavlja se hrvatski program čiji je, u većini, autor Goran Knežević. To su plesovi Baranje, Bjelogore, Zagorja, Prigorja, Međimurja. Zatim koreografije čiji je autor Davor Dulić, Slavonski plesovi, Lika, Šokadija, Bunjevačke igre i mnoge druge. Pred mladima iz Bunjevačkog kola su veliki izazovi, te ih u kratko vrijeme očekuje mnoštvo turneja i nastupa. Neki od tih su sljedeći: 20. lipnja ovaj odjel će nastupiti na subotičkom trgu, 26. lipnja odrasli ansambl putuje u Kasat u Mađarsku, iz Mađarske 27. lipnja putuju u Valpovo, gdje će biti održana smotra folklora. 1. srpnja dječji ansambl putuje u Savastopolj u Ukrajinu, na Crno more. 10 i 11. srpnja nastupaju na kosidbi žita u Starom Žedniku. Oko 20 srpnja odrasli ansambl putuje u Španjolsku u mjesto Murisija i u Sloveniju u Izolu. Vraćaju se pred »Dužijancu« nakon čega slijedi odmor. Ima još mnoštvo planova za jesen, ali o tome ćemo drugi puta. Da su ovi mladi ljudi doista željni rada i da prije svega vole to što rade, mogli smo vidjeti i na dijelu njihove probe. Imaju još mnogo želja za koje vjeruju da će ih ostvariti. Sada se radi puno s vokalima i žele snimiti svoj CD. Voljeli bi raditi i sakralnu glazbu, te tako i napisati i aranžirati jednu folklornu misu. Misa bi bila pisana za tamburaški sastav, tradicijske instrumente i vokale. Uz mnoštvo drugih želja, nadaju se, da će se naći i pokrovitelji koji će pripomoći rad i rast naše kulturne baštine. Na kraju možemo samo spomenuti činjenicu, da na mladima svijet ostaje.
