Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Bla­go naše rav­ni­ce

Tambura kao instrument nas asocira na ravnicu, na Vojvodinu i uopćeno na naše područje. Što je ustvari tambura? Tambura je jedan od žičanih instrumenata koji je građen od drveta i ima žice, spada u žičane instrumente. Ton se dobiva trzanjem, okidanjem žica, uz pomoć trzalice.
    Ostaje nam niz nedoumica i preciznih podataka – od kada je tambura prisutna na našem podneblju? Teško je odgovoriti na ovo pitanje, no zanimljivo je, da su peštanski graditelji ovog instrumenta, prvenstveno gradili tambure za ove naše vojvođanske krajeve, što nam govori da je za ovim instrumentom ovdje bila potražnja. Po nekim podacima, tambura je na našim prostorima od sredine XIX. stoljeća.
NAJSTARIJA TAMBURA: Sasvim slučajno, čovjek kojeg interesira povijest ovog instrumenta, koji živi i radi s tamburama, Marinko Piuković imao je tu sreću te je do njegovih ruku stigla najstarija tambura. Je li to najstarija tambura? »To je najstarija tambura za koju se zna, možda negdje postoji i neka starija, ali takvih podataka za sada nemamo« kaže Marinko. Graditelj ove tambure, kako nam priča njen vlasnik Marinko, je Adam Kudlik. On je bio stric Bele Kudlika i živio je u periodu od 1857. do 1956. godine. Pretpostavlja se da je ova tambura građena negdje oko 1900. godine. Tambura se davno koristila, trenutno nije u funkciji. Sasvim sigurno možemo reći da je ova tambura nastala u ovim krajevima, jer tu nema samica, niti tambura kruškolikog oblika. Tu su tambure, koje su, vjerujem, svima poznate po izgledu. Tambura je kod Marinka oko pet godina i prije svega interesantna je zbog toga, što je najstarija majstorska tambura. Što znači da su je pravili majstori za tambure. Obitelj Kudlik je jedna od najpoznatijih obitelji koja se bavila izradom ovog instrumenta. Njihove tambure su poznate u cijelom svijetu. Za izradu ovog instrumenta korišteno je najkvalitetnije drvo, točnije, izrađena je od javora, a dorađena je i ukrašena najkvalitetnijom ebanovinom i smrekom. Nema klasičan oblik, te je možemo nazvati pretečom današnje tambure – prime, priča nam Marinko Piuković.
DANAŠNJI GRADITELJI: O svakoj tamburi bismo mogli napisati po jednu priču, no o tome možda neki drugi put. Sada da se vratimo stvarnosti. Kako je sve to danas, je li danas ima graditelja ovog instrumenta? Marinko nam je odgovorio kako ih ima i danas, no, sve to je puno drugačije, nego prije sto i više godina. Jedni od najpoznatijih današnjih graditelja ovog instrumenta su: Antun Letić Nune, koji živi i radi u Subotici, Dušan Rajković koji je iz Srijemske Mitrovice i Mirko Miljački Matak iz Bajmoka. Sada, kada znamo da ima graditelja koji održavaju tradiciju i povijest ovog instrumenta koji se sve više vrjednuje i širi, ostaje nam da i mi sami radimo na našoj kulturi i povijesti. Jednoga dana će naša djeca biti ponosna na našu kulturu i tradiciju ukoliko ih budemo odgajali u tom duhu.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika