Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Me­te­o­pa­ti­ja – bo­lest da­našnji­ce

Šesti godišnji mjesec već uvelike nagovještava skorašnji dolazak ljeta u naše krajeve, ali umjesto tople prethodnice sunčanog proljeća proteklih mjeseci vlada vrijeme koje je više nalik zimsko-jesenjem ugođaju. Nizak tlak atmosferskog zraka, kiša koja gotovo svakodnevno pada ne »dopuštajući« suncu proljetnu vlast, i izrazito hladno vrijeme za ovo doba godine zaslužni su za brojne tegobe (ne samo starijih) osoba koje pate od meteopatije, izražene osjetljivosti na atmosferske prilike zbog kroničnih kardioloških ili nekih drugih zdravstvenih tegoba.
SMANJITI RIZIK: Ova pojava, koja nema klasične osobine dijagnosticirane bolesti, sve više je prisutna kao upozoravajuća okolnost koju kronični bolesnici moraju uzimati poprilično ozbiljno. Prema brojnim znanstveno-medicinskim studijama nagla promjena vremena uz nepovoljne atmosferske prilike drastično povećava rizik pogoršanja općeg zdravstvenog stanja, pa čak i smrtnosti u krajnjem, najdrastičnijem slučaju, pogotovu ukoliko se osobe iz rizičnih skupina oglušuju na upozorenja meteorologa. Razvijena svijest o štetnosti nepovoljnog utjecaja vremenskih prilika na zdravlja osoba koje su sklone meteopatiji, uveliko može pomoći smanjenju rizika od neželjenih posljedica. Prema nalazima koji su proistekli iz višedecenijskog pručavanja ljudi koji spadaju u rizične skupine, u najugroženiju kategoriju spadaju osobe s najnižom stručnom spremom (nekvalificirani radnici) koji gotovo da uopće niti nemaju svijesti o štetnom utjecaju vremena na njihovo zdravlje, dok posve suprotno i čini se logično, najobrazovanija kategorija ljudi (intelektualci) najmanje strada od »meteopatskih oboljenja«. Suvremena stvarnost, u kojoj je informacija postala najdragocjenjivim potencijalom, zahvaljujući turbulentnom razvitku znanosti i tehnike na svim poljima ljudskog djelovanja, svakodnevno pruža mogućnost njenog prijama kroz elektronske i pisane medije. Tijekom dana u brojnim televizijsko-radijskim informativnim emisijama moguće je pratiti vremensku prognozu, uz pomoć interneta i dugoročniju informaciju glede vremena u dužem periodu, i tako se valjano pripremiti za obranu od nepovoljnog atmosferskog utjecaja. Uz dodatni savjet liječnika i osobne mjere predostrožnosti, koje se najviše odnose na smanjenje fizičkih aktivnosti ili potpune kućne izolacije tijekom »opasnog perioda«, moguće je svesti zdravstveni »meteopatski« rizik na najmanji mogući nivo.
SAVJET: Prema dugoročnoj vremenskoj prognozi, koja nikoga neće pretjerano obradovati, a meteopate pogotovo, meteorolozi predviđaju »varljivo« ljeto s obiljem kišnih perioda i naglih skokovitih padova temperature. Globalno zagrijavanje, topljenje lednika, dugogodišnja nebriga čovjeka za okolinu u kojoj živi (ispuštanje štetnih plinova u atmosferu), brojni su nepovoljni faktori koji su rezultirali drastičnim promjenama u klimi i mikro klimi. Umjesto četiri klasična doba u kojima se vrijeme postupno prilagođava adekvatnom periodu godine, sve više preovladavaju dva posve radikalna perioda – hladni i topli, a umjesto proljeća i jeseni imamo neprimjerene imitacije zime i ljeta. Stoga, svi ljudi koji imaju zdravstvenih smetnji i tegoba zbog naglih vremenskih promjena trebali bi više posvetiti pažnje vlastitom medicinskom obrazovanju i jačanju svijesti o borbi protiv štetnih faktora. Uz redovitu informiranost o nadolazećim vremenskim periodima i stanju adekvatne pr-pravnosti tijekom njih, trebali bismo povećati pažnju prema svim negativnim utjecajima koji bi mogli potencijalno ugroziti naše zdravlje. 

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika