Arhiv tekstova
Vrijeme odluke
Vrijeme je odluke i upisa na fakultet. Pred mladim Hrvatima iz Srbije i Crne Gore svake godine pokraj pitanja – što studirati, postavlja se i pitanje gdje studirati, ovdje u Srbiji, u Beogradu, Novom Sadu, Subotici ili u Hrvatskoj u Zagrebu, Osijeku, Rijeci…
Dio mladih odlučuje se svake godine studirati u Republici Hrvatskoj te je, od kada je formirano, Hrvatsko akademsko društvo preuzelo na sebe zadatak potpore studentima u pripremi za odlazak na studij.
PRIPREMA I POMOĆ PRI UPISU: Komisija za profesionalno informiranje i usmjeravanje Hrvatskog akademskog društva od 2000. godine organizira pripreme za polaganje razredbenih ispita i istodobno pomaže studentima u organizaciji njihovog odlaska i smještaja za vrijeme polaganja ispita, i kasnije tijekom studija oko dobivanja studentskog doma ili stipendije. Voditelj ove Komisije je od početka njenog rada bio mr. sc. Josip Ivanović, prvi predsjednik HAD-a, koji je nastavio raditi ovaj dio posla i nakon što je osnovano Hrvatsko nacionalno vijeće i on postao prvim predsjednikom.
Prema godišnjim izvještajima Komisije za profesionalno informiranje i usmjeravanje na pripremama za polaganje razredbenih ispita, koje je organizirala od 2000. do 2003. godine, sudjelovalo je ukupno 227 svršenih srednjoškolaca. U akademskoj 2000./2001. godini 59 kandidata polagalo je razredbene ispite na fakultetima u Zagrebu, Osijeku i Opatiji. Od tog broja upisalo se 38 kandidata, dok je na fakultetima u Beogradu, Novom Sadu i Subotici prijemne ispite polagalo 43 kandidata, no kasnije je izostalo njihovo praćenje, te se ne zna koliko se njih i uspjelo upisati na izabrani studij. U akademskoj 2001./2002. godini 26 kandidata je polagalo razredbene ispite i upisalo se njih 19 na fakultete u Zagrebu i Opatiji, dok je 2002./2003. razredbene ispite na fakultetima u Zagrebu i Osijeku polagalo 40 kandidata, a njih 29 se uspjelo upisati na izabrani fakultet. Ove godine, kako smo saznali od Ivanovića, do sada se javilo 36 studenata koji žele studirati u Republici Hrvatskoj.
DISPROPORCIJE POTREBA I ŽELJA: Prema strukturi izabranih fakulteta tijekom ovih godina najveći broj studenata upisivao se na fakultete prirodnih i tehničkih znanosti, a manji broj na fakultete društvenih ili jezičnih znanosti. Prema podacima HAD-a niti jedan kandidat ili kandidatkinja se nisu upisali na studije nacionalnih predmeta, osim jednog studenta povijesti, što znači da je kod kandidata iz Srbije i Crne Gore upravo za onim studijama najmanji interes, za koje postoji najveća potreba u hrvatskoj zajednici u Srbiji i Crnoj Gori i za koje je Republika Hrvatska izrazila i najveću spremnost da sustavno pomaže na različite načine kroz stipendiranje, osiguranje domova i slično. Tako je i dr. sc. Radovan Fuchs, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, prigodom susreta s predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća istaknuo, kako je »dogovoren čitav niz stipendija za pripadnike naše nacionalne manjine u SiCG i to po nekoliko osnova: jedna posebna kategorija su stipendije, smještaj i sva studentska prava za kategoriju nacionalnih predmeta hrvatski jezik i književnost, povijest, povijest umjetnosti, etnologija, likovna i muzička akademija i učiteljski fakultet. Naravno, dogovorili smo i čitav niz smještaja studenata u studentske domove za sve one pripadnike naše nacionalne manjine koji se odluče studirati na nekim drugim fakultetima u Hrvatskoj.«
DOBRI UVJETI ZA STUDIJ: Mr. sc. Josip Ivanović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća, je po povratku iz Zagreba kazao: »Naše molbe i zahtjevi naišli su na razumijevanje u Ministarstvu znanosti, prosvjete i športa Republike Hrvatske. Kao prvo, svi oni uvjeti koji su do sada važili – uvjeti dolaska, upisa, prijema, studentskih domova, stipendija itd., ostaju i dalje, što je za nas iznimno značajno, jer svaka nova upravna garnitura u ministarstvima ima svoju koncepciju i viziju, pa smo željeli saznati što nova upravna garnitura u ovom Ministarstvu kani učiniti na tim poljima. Izražavam zadovoljstvo glede toga što će situacija u vezi sa studentima ostati i dalje ista.«
Dakle, studenti mogu biti zadovoljni, ovoga puta je reagiranje i Hrvatskog nacionalnog vijeća i Ministarstva bilo pravovremeno i svi uvjeti za polaganje razredbenih ispita, a i kasnije studiranje, su osigurani, na kandidatima ostaje jedino da se dobro pripreme za razredbene ispite.
Međutim, i dalje ostaje pitanje njegovanja prijeko potrebnih učiteljskih i profesorskih kadrova za hrvatsko školstvo u Srbiji i Crnoj Gori koje se polako formira. Kako će se formirati kadrovi, ukoliko kod mladih ne postoji interes i želja da upišu studije nacionalnih predmeta? S druge strane, postavlja se pitanje postoji li sustavna strategija u hrvatskoj zajednici za ohrabrivanjem mladih da upisuju struke koje su potrebne hrvatskoj zajednici u SiCG. Dakako tu je i pitanje namjeravaju li se uopće oni, koji se odluče na studij u Hrvatskoj, vraćati u svoju domicilnu državu ili je studij u Hrvatskoj prvi korak prema iseljavanju mladih i obrazovanih pripadnika hrvatske zajednice iz Srbije u Hrvatsku. Takva tendencija zasigurno predstavlja negativnu tendenciju za svaku zajednicu pa tako i hrvatsku, osobito ukoliko znamo da se hrvatsko školstvo nekoliko puta tijekom povijesti Hrvata na ovim prostorima gradilo i razgrađivalo.
