Arhiv tekstova
»Hrcko« među djecom
Gotovo sve vojvođanske izdavačke kuće na jezicima nacionalnih manjina pored listova »za odrasle« imaju po jedan ili čak i više dječjih i omladinskih časopisa, koji su pokrenuti kada i osnovni mediji, ili bar nedugo nakon toga. Do sada je u Pokrajini izlazilo sedam dječjih i omladinskih novina – na mađarskom, rusinskom, rumunjskom, slovačkom – a tome skupu će se uskoro pridružiti i časopis za najmlađe na hrvatskom jeziku pod nazivom »Hrcko«, kojega pripremaju i uređuju suradnici »Hrvatske riječi«. Časopis će se u stvari pred najmlađim čitateljima pojaviti kao podlistak tjednika, i za sada je namijenjen upravo onima koji su tek naučili čitati i pisati – djeci nižih razreda osnovne škole.
»Djeca te dobi mogu lakše i brže postati ‘Hrckovi’ vjerni čitatelji, a i hrvatski jezik se trenutačno uči od prvog do četvrtog razreda«, kaže Ivana Petrekanić, urednica novog časopisa. »Hrcko« je smišljen tako da svojim sadržajem, na prilagođen i pristupačan način potakne dječje kreativne sposobnosti, a također ima za cilj i nenametljivo savladavanje hrvatskog jezika i pravopisa kroz zanimljive tekstove i priče. Ukoliko bi list počeo redovito izlaziti, bio bi otvoren i za suradnju s talentiranom djecom, koji bi kroz svoje literarne i ilustrirane radove mogli pokazati svoje znanje i umijeće.«
Iskustvo sličnih časopisa na ostalim manjinskim jezicima govori da oni imaju sigurnu tiražu i visoku razinu čitanosti, jer je njihova čitateljska publika najvjernija i, procentualno promatrano u odnosu na ukupnu populaciju djece i mladih, najbrojnija. Djeca rado kupuju i čitaju takve listove, a oni nerijetko predstavljaju i dio obvezne literature u školi, te služe dopuni aktualnog školskog gradiva. Ukoliko je uređivački koncept uspio pogoditi ukus najmlađe čitateljske publike, onda je takav časopis i dodatna potpora lakšem intelektualnom sazrijevanju i socijalizaciji djece i mladih.
»Što se sadržaja »Hrcka« tiče, voljela bih da za sada to ostane mala tajna, ali ću reći toliko da će se u ovom broju naći jedan zanimljivi intervju, nekoliko edukativnih strana, crteži, i drugi radovi školaraca iz hrvatskih odjeljenja i onih u kojima se hrvatski jezik uči kao jezik s elementima nacionalne kulture. Tu je zatim vjerski kutak, priča iz vrtića, zabavna stranica i veliki broj fotografija«, kaže urednica »Hrcka«. U izradi lista najviše mi je pomogao Zoltan Sič, inače uposlen u Radio Subotici i suradnik je Hrvatske riječi, list je tehnički obradio Thomas Šujić, tehnički administrator »Hrvatske riječi«, dio ilustracija je uradio Robert G. Tilly, novinar u »Hrvatskoj riječi«, a po jednu stranicu priredile su psiholog u »Našoj radosti« Dijana Kopunović te učiteljica iz Osijeka Dobrila Puljić…Naravno, tu su i učiteljice hrvatskih razreda koje su se angažirale oko dječjih radova, i odgojiteljice iz vrtića »Marija Petković«. Voljela bih da ovaj dječji podlistak počne redovito izlaziti, jer smatram da upoznavanje i njegovanje hrvatskog jezika kao i nacionalnog identiteta ipak treba početi s najnižim uzrastom.«
Dinamika izlaženja novog dječjeg lista na hrvatskom ovisit će od financijskih sredstava. Ukoliko se odobre sredstva, list će nastaviti redovito izlaziti. Tiskanje ovog broja je osiguralo Uredništvo »Hrvatske riječi«, ali uredništvo »Hrcka« namjerava tražiti dodatna sredstva od Pokrajine kroz natječaj, kako bi se došlo do sigurnih i stalnih sredstava za ovo izdanje. U ovisnosti od tih sredstava znat će se i dinamika izlaženja. Za sada je u planu da »Hrcko« izlazi mjesečno jednom.
Od financijskih sredstava će također ovisiti i budući koncept lista. Postoji ideja da se on konceptualno proširi, kako bi se prilagodio i starijim uzrastima, odnosno djeci u višim razredima. »Hrcko« će se inače kao podlistak »Hrvatske riječi« moći nabaviti na svim kioscima gdje se i »Hrvatska riječ« prodaje.
V. L.
