Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Financiranje glavni problem

PETAR KUNTIĆ – rođen je 1960. godine u Subotici. Završio je Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu, treći u generaciji. Radio je u Agrokombinatu Subotica, u Agrosemenu Subotica, tri godine u Belom Manastiru, Republika Hrvatska, te posljednje dvije godine je v. d. direktor D. P. »Palić«. Član je DSHV-a od 1994. godine, trenutno je v. d. predsjednika DSHV-a. Predsjednik je školskog odbora srednje škole »Lazar Nešić«, član Izvršnog odbora NK »Bačka«. Predstojnik je Foruma poduzetnika Vojvodine ECON, koji je prvi organizirano prezentirao gospodarske mogućnosti poduzetnika iz hrvatskog korpusa u matičnoj državi tijekom 1997.-1999. godine. Oženjen je, otac dvoje djece.
    »Od same Elektorske skupštine, održane prije točno godinu dana bio sam u uvjerenju da u radu HNV-a ne smije biti dvije struje već vijećnici uz konsenzus moraju raditi svi u istom smjeru za boljitak hrvatskog korpusa. Na žalost, nije prevladalo ovakvo razmišljanje te smo preglasavanjem došli u situaciju da je u rad Vijeća uključen samo dio vijećnika. Također sam govorio da bez podrške DSHV-a na terenu Vijeće ne može adekvatno odgovoriti postavljenim zadacima, prvenstveno u oblasti obrazovanja.
    U posljednje vrijeme razmišljanja unutar hrvatske zajednice idu pravcem zajedništva, ali to se svakako mora i dokazati, kao prvo adekvatnim uključenjem vijećnika s liste DSHV-a u sam rad odbora, kao i u rad Izvršnog odbora HNV-a.
    Prioritetni zadaci nakon uspostavljanja konsenzusa svakako su vezani za problematiku obrazovanja na hrvatskom jeziku, adekvatnu službenu uporabu hrvatskog jezika i za pitanje medija, tu mislim na formiranje uredništva na hrvatskom jeziku na Televiziji Novi Sad i jednu posebnu frekvenciju na Radio Subotici za program na hrvatskom jeziku. Dakako ovo je samo dio programa koji je pred nama a koji samo zajedničkim snagama i pozitivnim nastojanjima možemo ostvariti. Ovi ciljevi svakako će lakše postati stvarnost ako se na teritoriji AP Vojvodine Hrvati budu jače politički artikulirali, jer svima nam je u interesu postojanje jedne jake političke organizacije Hrvata na ovim prostorima. Osobno mislim da DSHV može odgovoriti novim izazovima i davati političku podršku radu HNV-a na ostvarivanju kulturne autonomije Hrvata.«

SLAVEN DULIĆ – rođen je 1970. godine u Subotici, gdje je završio Srednju medicinsku školu. Fakultet fizičke kulture je završio u Novom Sadu i trenutno je na poslijediplomskim studijama na istom fakultetu. Od osnutka DSHV-a je aktivist stranke, a od 1992. je bio član stranke. Radio je pet godina kao profesor tjelesnog odgoja u školi. Trenutno je pomoćnik s ovlastima zamjenika pokrajinskog tajnika za propise, upravu i nacionalne manjine u Novom Sadu. Svojim najvećim uspjehom drži uvođenje hrvatskog jezika u službenu uporabu u Općine Subotica 2001. godine.
    »Suviše sam mlad ušao u politiku i sada mi se čini da sam pomalo »izgorio« u konfliktima koji postoje među akterima politike u hrvatskoj zajednici. U HNV-u smatram da je najveći problem što se Vijeće ne sastaje, pa se sve odluke donose na nižoj razini. Sasvim je normalno da oni koji su izabrani vode i upravljaju radom HNV-a i oni za to i snose odgovornost. Međutim, iako je istina da je Vijeće teško okupiti, jer broji 35 vijećnika, smatram da bi ipak trebalo da se sastaje više od dva puta godišnje. Budući je kompletno rukovodstvo Vijeća s takozvane A liste, na sjednicama bi se trebalo čuti kako razmišljaju svi vijećnici, jer vjerujem da svi imamo dobre namjere ako izuzmemo one koji su uvijek u konfliktu s nekim. Smatram da je osnovni problem da onaj koji je osnovao HNV, a to je savezna vlast, ne financira i rad Vijeća.
    U HNV-u bi se najveća pažnja trebala posvetiti obrazovanju, jer postoji opasnost da se hrvatska kultura svede samo na folklor i međusobne razmjene gostovanja folklornih društava, ili održavanje različitih ceremonija i svečanosti. Treba i to, ali ne samo to, jer mi nismo arhaični narod kojem se kultura svodi na oblačenje i šetanje u narodnim nošnjama već jedan moderni narod koji ima i svoj jezik i svoju kulturu. Službena uporaba jezika je na drugom mjestu prema važnosti, i smatram pomalo čudnim da se ne radi na tome da se zakon koji postoji i ne sprovodi na svim mjestima gdje je to moguće. Svi iz hrvatske zajednice bi se trebali tu angažirati, kao i glede obrazovanja. Osobno smatram da bi, u Općini Subotica gdje postoje uvjeti za školovanje na materinjem jeziku, djeca koja završe školovanje na hrvatskom jeziku trebala imati prednost pri dodjeli stipendija za studiranje u Zagrebu. Dalji rad na uspostavi hrvatske ili katoličke gimnazije, sa srednjoškolskim domom za smještaj učenika, smatram prioritetom u hrvatskoj zajednici, a i država je dužna da financira srednjoškolsko obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina.
    Ukoliko se to ne osigura, onda izgleda da prava manjina postoje samo za to da se zamazuju oči Savjetu Europe, a kad dođe do konkretnog ostvarivanja prava onda se događa, kao u Zrenjaninu, da se razbijaju višejezične table, što je samo korak do razbijanja noseva.«

BELA IVKOVIĆ – Rođen je 1939. godine u Maloj Bosni, osnovnu školu završio je u Subotici, a gimnaziju u Zagrebu. Pravni fakultet je pohađao u Novom Sadu, Beogradu i Nišu. Radio je u SIZ-u za zdravstvo, a od 1978. godine je odvjetnik. Oženjen je i otac troje djece. Predsjednik je HKC »Bunjevačko kolo« u Subotici. Član je Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović« i član Poslovodnog odbora Foruma HIOV. Član je Hrvatskog narodnog saveza i odbornik u Skupštini općine Subotica.
    »Mislim da je sastav Hrvatskog nacionalnog vijeća dobar jer su većina vijećnika osobe s terena i iz institucija koje se upravo bave onim djelatnostima koje nam je zakon i prenio u nadležnost, a to je oblast kulture, uporabe jezika, informiranja i obrazovanja. Za mene su opcije prilikom formiranja HNV-a bile upravo u tome treba li nacionalno vijeće biti sastavljeno od članova političkih stranaka, ili kulturnih institucija, a budući je zakon stavio u nadležnost HNV-a da se bavi kulturom, Vijeće se praktično ne bi trebalo baviti najvitalnijim političkim pitanjima vezanim za našu zajednicu, već ostvarivanjem kulturne autonomije. Zadaća politike je, pri tome, da stvara uvjete za dobar rad Vijeća.
    Očekujem da Vijeće počne raditi s upoznavanjem rada postojećih hrvatskih institucija i resursa, jer imamo institucije koje se već bave ovim oblastima i temelj rada Vijeća je da se prvo upozna s radom svake od tih institucija. Samo se tako mogu očekivati rezultati, jer sumnjam da bilo tko od nas može donositi odluke ukoliko ne poznaje problematiku o kojoj treba odlučivati.
    Vijeće u odnosu spram države za sada ima savjetodavni karakter i ono treba biti most između svih naših postojećih institucija. Vijeće treba povezivati i usklađivati rad raznih kulturnih institucija. Pored toga tu je i obrazovanje i informiranje. Vijeće u razvoju ovih oblasti može posredovati, ali ne može nekom dati financijsku pomoć jer nema vlastite izvore prihoda. Vijeće treba biti uključeno u rad onih institucija koje daju sredstva, a to se već i radi za sada samo na razini Pokrajine. Pokrajinska tajništva konzultiraju Vijeće kad raspisuju natječaje za dodjelu sredstava, i ono što je komisija Vijeća predložila to se i usvojilo. Zadatak Vijeća je da izbori veća sredstva i od domicilne i matične države za financiranje obrazovanja, kulture, informiranja i uporabe jezika.
    Nama zakonom nisu date mogućnosti da sami odlučujemo, naše je pravo sada da budemo konzultirani, ali se mi moramo nametnuti s kvalitetno pripremljenim prijedlozima i zahtjevima, koji su razumni i logični, da onaj tko donosi odluke, odnosno republičke i pokrajinske vlasti riješe tako kako hrvatskoj zajednici odgovara. »
 
MARIJA TURKALJ – rođena je 1957. godine u Bačkom Monoštoru gdje je završila osnovnu školu. Trgovačku srednju školu završila je u Somboru. Ima dva sina studenta. Poslije muževljeve smrti 1985. godine nastavlja obiteljski obrt – to je klanična industrija Turkalj koja postoji već 65 godina i uspješno radi do danas s deset uposlenih radnika. Dopredsjednica je Kulturno-umjetničkog društva Hrvata »Bodrog« u Bačkom Monoštoru i aktivni član društva, pjeva i pleše i organizira putovanja i nastupe.
    »Od Hrvatskog nacionalnog vijeća očekujemo kao i svi financijsku pomoć kod realiziranja raznih kulturno-umjetničkih programa. Muku mučimo moleći ljude u mjestu, koji imaju neki obrt, a i same članove za pomoć i tako se snalazimo. Članovi Društva su upoznati da smo Stipan Šimunov i ja članovi Vijeća i pomalo su nestrpljivi tražeći od nas da se ispune obećanja.
    Osobno kao članica HNV-a i gospodarstvenica male privrede zahvalila bih se ovim putem gospođi Slavici Peić koja mi je uputila poziv u svibnju 2003. kad je u Beogradu gostovala delegacija Hrvatske obrtničke komore za mala i srednja poduzeća. Dobila sam njihov program i oni su ponudili suradnju s nama, malim poduzetnicama u Srbiji. To su prvi koraci i vjerujem da će ih biti još i više. Na sreću kod kuće imam računalo i Internet pa sam bolje upoznata s radom i programom HNV-a. Zahvaljujući HNV-u upoznala sam mnoge ljude iz privrede i kulture na našim sjednicama. Pozdravljam i sve medije, a posebno »Hrvatsku riječ« koja nam daje tjedne i brze informacije o zbivanjima glede HNV-a i zbivanja u matičnoj državi, politici i kulturi i posebno ekipi TV Divani koja se uvijek odazove našem pozivu i prati rad našeg Društva. Zahvaljujem se i predsjedniku HNV-a Josipu Ivanoviću koji je pomogao da jedan mladić iz Bačkog Monoštora studira u Zagrebu i da ima potpunu skrb. Student koji je moj susjed veoma je zadovoljan.
    Što se tiče podjele HNV-a ja mogu da pohvalim suradnju A i B liste u Bačkom Monoštoru. Mi se dogovaramo o problemima i rješavamo ih na zadovoljstvo svih nas i sela i Društva. Naši interesi su zajednički i mi se trudimo za dobrobit svih. Vijeće nas je ojačalo jer smo se upoznali s ljudima koji također rade za dobrobit hrvatskog naroda na ovim prostorima i trebamo još i više zajednički raditi.«              g

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika