Arhiv tekstova
Jedini radio-val koji govori hrvatski
»Dobra večer dragi slušatelji. Ovo je prva svečana emisija Radio Subotice na hrvatskom jeziku koje je pripremilo Hrvatsko uredništvo utemeljeno sukladno odluci Skupštine općine Subotica i Upravnog odbora Radio Subotice«
Ovako je 21. prosinca 1998. godine otpočela prva emisija na hrvatskom jeziku na valovima Radio Subotice. Ova radio postaja je nepunih mjesec dana prije no što je progovorila i hrvatski, proslavila trideset godina svojega postojanja. Subotička je lokalna samouprava, na inicijativu Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, krenula u ozbiljniju operacionalizaciju ove ideje. U božićno vrijeme, mala i mlada ekipa, otpočela je rad na jednom novom projektu, prvom elektronskom informiranju na hrvatskom jeziku, a potpora i stručno rukovodstvo bila su joj dva istaknuta društvena djelatnika, ne samo unutar hrvatske zajednice, Lazar Merković i pokojni mr. Josip Buljovčić.
NA »VATRENOJ LINIJI«: O samom početku Lazar Merković kaže:
»Prema podastrtom planu odmah na početku smo zatražili dva mjeseca za uhodavanje uredništva. Međutim, dobili smo – samo jedan tjedan, a umjesto dvosatnog – samo jednosatni program. Sredinom prosinca 1998. godine prvi smo put ušli u Radio Suboticu radi dogovora. Bila je organizirana i audicija. Ako sjećanje ne vara, na ‘vatrenoj liniji’ u studiju ušlo nas je dvanaestak. Tijekom narednih sedam dana je pripremljena, snimljena te 21. prosinca 1998. godine u 19 sati emitirana prva emisija programa na hrvatskom jeziku Radio Subotice. Slušali smo je u Mađarskoj redakciji gdje je potom bio priređen koktel. Praštao je i pjenušac. Bio je prisutan i šef Visokog ureda Vlade Republike Hrvatske Zvonimir Marković. Isprva sam se, pored ostalih novinarskih i drugih poslova bavio i papirologijom: pisao sam dnevne i tjedne zadaće taksativno redajući teme i probleme i sve ono što je pratilo naš rad. Na moju veliku radost to nisam morao dugo raditi, mladi su brzo, inteligentno s puno volje i zalaganja usvajali temeljna pravila novinarske profesije. Dragocjenu pomoć osnovnom jezgru Hrvatskog uredništva Radio Subotice dali su i brojni vanjski suradnici. Trudili smo se da u našim emisijama objavljujemo one sadržaje čije vrijednosti pridonose razvoju tolerancije te kao takve podižu kvalitetu uzajamnog življenja, suživota u ovom okruženju. Ponekad mi se čini kako se za ovih minulih pet godina ništa nije promijenilo, jer ako smo već prije starta imali plan i program za dvosatni i trosatni program, neshvatljivo je što nije učinjen iskorak unaprijed. (Ostala uredništva u Radio Subotici imaju cjelodnevni program!)«.
Čast, ali i odgovornost da povede ovaj projekt imao je profesor filozofije Tomislav Žigmanov, koji je za kratko vrijeme okupio ljude koji su oživili hrvatsku riječ na ovim radio-valovima.
PREUZIMANJE ODGOVORNOSTI: »Jedna je grupa mladih, obrazovanih ali i odvažnih ljudi smogla snage da zajedno sa mnom preuzme na sebe odgovornost za kontinuirano pripremanje jednosatne dnevne emisije, unatoč činjenicama što nitko nije imao iskustva u radu u elektronskim medijima i što je dominantna recepcija hrvatskog u Srbiji još uvijek bila uveliko negativna. U tom je smislu i emisija na hrvatskom za ovdašnje Hrvate bila veliki iskorak: do tada, naime, u Srbiji nije postojao ni jedan informativni medij koji je koristio hrvatski jezik u govornom obliku… Odsustvo, pak, iskustva rada na radiju skoro svih realizatora nedomješten je zahvaljujući, prije svega, velikom angažmanu, znanju, iskustvu i nesebičnom pedagoškom usmjeravanju idejnog tvorca ovog projekta Lazara Merkovića i svakodnevnog kreativnog i inspirativnog prisustva lektora, sada već pokojnog, mr. Josipa Buljovčića. Upravo od njih smo ponajviše dozna(va) li sve glavne tajne ovog zanata – od umjeća čitanja i vođenja glazbene politike, preko pravljenja priloga i uređivanja emisija, pa do produkcije i strateškog upravljanja. Oni su bili »krivci« što smo brzo učili i rasli u kvaliteti. A radilo se, naglasit ću, u vrlo teškim uvjetima: samo jedna profesionalno uposlena osoba je bila, izostajala je snažnija financijska potpora, slaba je bila i tehnička opremljenost Uredništva, zatečena glazbena građa jedva da je postojala, logističke podrške također je manjkalo, dugo se nismo mogli razvijati, pa smo emitirali jedan sat programa tijekom skoro dvije godine…
No ukupni uspjeh Uredništva na hrvatskom ne treba čuditi, jer su se, osim kvalitetne jezgre mlađih novinara koje smo stvorili i koji danas uspješno vode projekt, kao vanjski suradnici u programu na hrvatskom Radio Subotice pojavljivali i novinari-dopisnici najprestižnijih neovisnih dnevnih novina, agencija i subotičkog tiska – uspjeli smo oko nas okupiti gotovo sve što je od novinara vrijedilo« – ističe prof. Tomislav Žigmanov.
Ono što je zanimljivo je činjenica da je mlado, tek formirano uredništvo, ubrzo otpočelo rad i u izvanrednim okolnostima. Tek pošto se ustalila programska shema i početna ekipa, samo četiri mjeseca po utemeljenju Uredništva, otpočelo je bombardiranje. Emisije su, kao i u drugim redakcijama, pripremane nerijetko vrlo na prečac, između dvije sirene koje su upozoravale na zračnu opasnost, a svi članovi Uredništva su se tih dana prilično našetali jer su pri objavi opasnosti morali napustiti radio i otići u mjesni Dom kulture (tzv. sklonište), a potom opet nazad… Broj takvim šetnjama se nije znao, a uz sve to, smanjila se i slušanost Radija jer je bio uništen radio-odašiljač…
Po odlasku Tomislava Žigmanova s te dužnosti nastupila je v. d. faza i to baš u vrijeme predizbornih i izbornih aktivnosti one čuvene 2000. godine, kada poslova svih vrsta nije nedostajalo. Angažiranje novinara Uredništva na hrvatskom jeziku je bilo vrlo vidno i u više navrata pohvaljivano, jer su se novinari javljali u program i drugih redakcija izvještavajući o probijanjima policijskog kordona, cjelovečernjim mitinzima i protestnim šetnjama. Sve to je mladoj ekipi nametnulo brzi tečaj novinarstva (ili bolje rečeno snalaženja) u izvanrednim okolnostima. Svakako iskustvo koje se ne zaboravlja, a iz kojega se puno može naučiti.
Poslije pola godine neriješene pozicije, na mjesto glavnog i odgovornog urednika dolazi profesor povijesti Kalman Kuntić. Za njegova mandata program na hrvatskom je s jednog sata proširen na dva sata dnevno, a on je tu dužnost obnašao oko godinu i pol dana.
»Kada sam primio dužnost glavnog i odgovornog urednika Radio Subotice, moram reći da je to tada bila solidno konstituirana redakcija, da je zahvaljujući gospodinu Žigmanovu ona imala prepoznatljive obrise što se tiče samoga programa, pa i nakon njegovog odlaska zahvaljujući Dušici Jurić i Ivani Petrekanić stvari su funkcionirale. Ono što je bila moja prva zadaća je da se na određeni način osigura dvosatni program i da se reguliraju radni odnosi. Moram izraziti zadovoljstvo da sam i u jednome i u drugome uspio. Što se tiče same kvalitete programa, o tome je jako teško govoriti zato što su povratne informacije ipak bile male. Ono što bih sa zadovoljstvom istaknuo je činjenica da su u moje vrijeme uvedene neke nove emisije koje i danas spadaju u popularnije kada govorimo o toj redakciji. To su npr. Otvoreni studio, emisija iz kulture, a neki su sadržaji prenijeti i od ranije. Što se mene tiče, ta redakcija zaslužuje prijelaznu ocjenu. Po meni, Uredništvo na hrvatskom jeziku mora voditi računa da ne bude izostavljeno iz privatizacije ove medijske kuće. Smatram da značajno treba raditi i na tome da NIU »Hrvatska riječ« objedini i radijski i televizijski program, odnosno da se proširi djelatnost »Hrvatske riječi« i da se pored pisanog medija u njezin korpus uključi i proizvodnja radijskog i televizijskog programa«, zaključuje Kalman Kuntić.
Poslije Kalmana Kuntića dužnost v. d. urednika programa na hrvatskom jeziku od 1. listopada 2002. godine preuzela je Ivana Petrekanić, koja je i danas na čelu ovog projekta.
»Ostali smo i dalje na dva sata programa s tim da smo promijenili shemu programa i neke emisije pomjerili, poput dnevnika koji više ne ide u 20 nego u 19 sati. Uveli smo i nekoliko novih autorskih emisija. Javnosti je poznato da smo prošle godine za Božić imali požar u Uredništvu, koji nam je značajno smanjio tehničku opremljenost. Obratili smo se za pomoć Hrvatskoj matici iseljenika iz Zagreba koja nam je osigurala stručnu literaturu, radio s CD playerom i jedan diktafon, a vlč. mr. Andrija Kopilović nam je nedavno osigurao svojom donacijom novi kompjutor. Također smo se za pomoć obratili Hrvatskom radiju u Zagrebu koji nam je poklonio nekoliko CD-a s jezičnim savjetima i glazbom. Budući da ove godine nismo dobili financijsku potporu Republike Hrvatske, nažalost se honorarni suradnici nisu mogli adekvatno nagraditi što se u nekoj mjeri i odrazilo na njihovo angažiranje. Trenutačno nas ima samo troje uposlenih i 13 honorarnih suradnika. Smatram da bi konačno trebalo riješiti pitanje urednika, proširiti program barem na četiri sata uz upošljavanje novog novinara, imenovanje urednika i rješavanje statusa glazbenog urednika te promjene termina emitiranja našeg programa, jer to nema smisla ako bismo pripremali program od 19 do 23 sata. Velika nam je neizvjesnost i privatizacija koja se najavljuje, a moram priznati i da unutar hrvatske zajednice ne postoji veliko zanimanje za sudbinu ovog projekta, kao da su svi nezainteresirani za to. Ne znam što se krije iza toga, ali nama se ne bave«, zaključuje v. d. urednica Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice Ivana Petrekanić.
Sve tri redakcije Radio Subotice pokazuju neskriveno zanimanje za najavljenu privatizaciju kuće, prije svega stoga što nisu sigurni što bi im ona mogla donijeti, odnosno odnijeti.
»Meni je jako žao što se u proteklih pet godina Uredništvo na hrvatskom jeziku nije uspjelo više stručno razviti, jer bi postojeća tehnika mogla dati i »puniji« program na hrvatskom jeziku. Međutim, nedostatak kadrova i nedovoljna podrška hrvatske zajednice su glavni nedostaci zbog kojih je Uredništvo danas na ovoj razini. Privatizacija svih medija koja su registrirana kao javna poduzeća se najavljuje, a rok je lipanj 2006. godine. Ne zna se još kakva će biti ta privatizacija jer zakonodavac treba prepisati posebne uvjete za to. Oni do sada nisu propisani, a privatizacija cijeloga radija, pa tako i Uredništva na hrvatskom jeziku, ovisi o tome. Nema posebne privatizacije po uredništvima, već kad ona bude uslijedila to će biti privatizacija cijele Radio Subotice«, kaže o aktualnom pitanju ove medijske kuće direktor Radio Subotice Antal Biacsi.
I dan danas su valovi Radio Subotice jedini koji omogućuju informiranje na hrvatskom jeziku svakog radnog dana. Program ovoga radija danas se može čuti na dvije FM frekvencije – na 89,6 Mhz program Uredništva na mađarskom i na 91,5 Mhz program koji pripremaju uredništva na srpskom i hrvatskom jeziku. Emisija na hrvatskom se emitira od 19 do 21 sat, i čeka na podršku zajednice, nove kadrove, rješavanje statusa i …svakako vjerne slušatelje. Svakog dana za sve nas rade Ivana Petrekanić, Slavica Mamužić, Josip Stantić, Marina Kujundžić, Vladimir Crnković i njihovi brojni suradnici. g
