Arhiv tekstova
Rezultat koji budi optimizam
Pri kraju smo kalendarske 2003. godine, pa tako i turističke. Doduše, mnogi su sezonski hoteli još u listopadu spustili zastore na svojim prozorima i zaključali svoja vrata, dok veliki broj hotela i na Jadranu i u unutrašnjosti zemlje i ne razmišljaju o tome, nego se uveliko pripremaju za božićne i novogodišnje blagdane, odnosno za zimsku sezonu. Isto tako i putničke agencije (njih oko 800 registriranih u Hrvatskoj), koje trenutačno na svojim šalterima diljem Hrvatske nude svoje ili tuđe zimske aranžmane na Jadranu ili širem Mediteranu, odnosno skijanje po cijeloj skijaškoj Europi, u svojim pripremama i izradom ljetnih kataloga jednom nogom su već zakoračile u turističku sezonu 2004. godine.
Međutim, kad govorimo o godišnjoj glavnoj turističkoj sezoni, onda prvenstveno mislimo na razdoblje od Uskrsa do kraja listopada kada se dešavaju najsnažnija turistička kretanja. Tako, ustvari, na početku glavne turističke sezone, posebno moramo napomenuti snažna kretanja u povodu katoličkog blagdana Uskrsa i tijekom proljeća, kada Jadranom i unutrašnjošću krstare brojni strani i domaći autobusi na svojim turama kroz Hrvatsku, posjećujući prirodne znamenitosti i kulturno-povijesne lokalitete i spomenike Hrvatske, a po tim »prvim lastama« se zapravo i prepoznaje kakva sezona nadolazi.
USPON POSLOVNOG TURIZMA: Kroz ljetne mjesece, međutim, Hrvatsku posjećuju turisti željni odmora i relaksacije kroz sportske, zabavne i ine aktivnosti, a poslovni turizam zauzima svoje sve značajnije mjesto. Brojni domaći i svjetski simpoziji i kongresi u proljeće i pogotovo u jesen, jedan su od vrlo važnih faktora financijskog prometa i kvalitetnog produženja sezone. Uzevši sve to u obzir, možemo reći da je turizam kao grana gospodarstva, po svojoj materijalnoj dimenziji, vrlo važna u cijeloj gospodarstvenoj politici države. I ne samo po materijalnom, već i po kulturnom, znanstvenom, sportskom i zabavnom karakteru ponude, tako da turizam postaje sve značajnijim faktorom svih pozitivnih kretanja u društvu.
Turistička sezona 2003., prema pristupačnim podacima Državnog zavoda za statistiku RH, probila je dugo i željno očekivani prijeratni promet. Naime, samo do kraja rujna ove godine, turistički promet s 8,3 milijuna gostiju i 46 milijuna noćenja dostigao je i premašio za sedam posto promet iz 1990. godine. Ovaj promet je značajan još više stoga što je takav rezultat postignut prvi puta nakon Domovinskog rata i s 24 posto manje hotelskih smještajnih kapaciteta od 1991. na ovamo, što je znak velikog napora svih turističkih djelatnika od hotelijera, preko privatnih iznajmitelja svojih smještajnih kapaciteta, putničkih agencija i ugostitelja.
MANJAK SMJEŠTAJNIH KAPACITETA: Činjenica je da su brojni hoteli nakon Domovinskog rata ostali, nažalost, do danas djelomično ili potpuno srušeni, mnogi nisu (dovoljno) obnovljeni, tako da je manjak smještajnih jedinica bio vrlo karakterističan. Na sreću, događa se i ono pozitivno, što se privatni kapital polako ali sigurno ulijeva u sve pore turističkih tokova. Sukladno tim i takvim naporima u tijeku su također nastojanja za promjenom imidža turističke ponude Hrvatske, za razliku od onog prijeratnog, kada je tzv. sindikalni turizam bio na vrhuncu.
Turistički promet je, kažu jedni, značajan još i po tome što je ova poslovna godina u svijetu bila upravo za turizam jedna od najtežih sezona u zadnje vrijeme, a turistička Hrvatska je, kažu drugi, skupa zemlja. Odgovor je: da! Gledajući po turističkim uslugama, moramo priznati da su cijene usluga više nego u nekim drugim susjednim mediteranskim turističkim zemljama. No, tu moramo imati na umu da je Hrvatska danas, na europskom tržištu turističkih usluga, tražena destinacija, hoteli se jedan za drugim obnavljaju, stječu zvjezdicu po zvjezdicu više i po svojim sadržajima postaju ozbiljnim konkurentom u visoko razvijenim turističkim zemljama u okolišu, a u inventivnim ponudama svoje mjesto nalaze sve više one ponude sportskog, kulturnog, pustolovnog, robinzonskog, pa i vjerskog turizma.
NULTI PDV POVEĆAO ZARADU: Od zasigurno važnijeg interesa je proanalizirati financijsko poslovanje u istome razdoblju, tj. za prvih devet mjeseci 2003. godine. Prema dostupnoj statistici financijskog prometa slažu se i hotelijeri i putničke agencije da im je bolji financijski rezultat omogućila nulta stopa PDV-a (poreza na dodanu vrijednost). Naime, za (nažalost, samo) organizirane turističke dolaske iz inozemstva primjenjuje se nulta stopa poreza, na osnovi čega se stiče veća razlika u cijeni i s time omogućavaju veća ulaganja u uređenje i povećanje kvalitete objekata, čiji su rezultati vidljivi prema gore iznijetome.
Slijedeća aktivnost hotelijera i putničkih agencija bila je i jest ulaganje u kadrove, jer bez takve investicije ne mogu se očekivati kvalitetni pomaci u turizmu. U tom smislu je i pokrenuta široka edukacijska aktivnost pod motom »Čovjek, ključ uspjeha u turizmu«.
Dakle, prema dostupnim podacima, financijski rezultat u prvih devet mjeseci je oko 8 milijardi USD, odnosno 3,5 milijarde USD čiste zarade od turizma. Izvor podataka o prihodima i rashodima inozemnog turizma je HNB (Hrvatska narodna banka), koja čini procjenu na temelju anketa o potrošnji.
Kako se došlo do ovih podataka? U svrhu analize relevantnih statističkih podataka primijenila se tzv. metoda satelitske bilance koju za svoju statistiku koristi oko 160 turističkih zemalja, a metodologiju izrade provodi WTTC (World Travel & Tourism Council). Model satelitske bilance turizma je sagledavanje ukupnog učinka turističkih putovanja i različitih oblika potrošnje vezanih uz turizam na ukupno gospodarstvo zemlje. Ali, iznos od oko 8 milijardi USD na ukupni učinak od turizma u zemlji vrlo je teško izmjerljiv, zapravo temeljen je više na procjeni, nego li na nekom faktički mogućem mjernom predlošku. No, neto priljev od turizma moguće je locirati kroz HNB.
Prema iznijetim statističkim podacima, daljnja analiza pokazuje da je u prvih devet mjeseci prosječna dužina boravka gostiju iznosila je 5,5 dana, uzevši u obzir ne samo odmorišni, već i poslovno-urbani, kongresni, izletnički, lovni itd. turizam, a ukupni promet ostvaren po gostu je prosječno oko 930 USD, odnosno neto prihoda po gostu oko 400 USD. Unutar ovog prosječnog iznosa priljeva po gostu podrazumijeva se sav priljev ostvaren kroz usluge smještaja, prijevoza, prehrane, zabave, izleta, sporta, kulture, te kupovine razne druge robe. Jednom riječju, svaki je od ovogodišnjih 8,3 milijuna gostiju ostavio u Hrvatskoj prosječno oko 170 USD dnevno. Takav priljev od turističke djelatnosti vrlo je značajna stavka za svaku zemlju i njeno gospodarstvo. Tim slijedom stiče se i pravo na gospodarsko-granski prioritet u tretmanu.
Nakon ovih podataka o turističkim kretanjima u Hrvatskoj u 2003. godini (nije mi bila namjera opterećivati čitateljstvo mnogim brojkama i postocima) treba reći da projekcija za 2004. godinu nije loša, blago rečeno, jer povećanje smještajnih kapaciteta na Jadranu napreduje iz dana u dan, kako hotelskih, tako i privatnih, pa možemo s optimizmom, ali ne i skrštenih ruku, čekati sljedeću turističku sezonu.
Jedan mi je kolega iz inozemstva nedavno rekao: »Pa, Jadran vam se pretvara u betonjaru.« Zaista, Jadran se zamjetno pretvara u veliku gradbenu zonu, grade se privatne kuće, apartmani, pansioni (što smo od uvijek i željeli), obnavljaju se stare hotelske ljepotice, marine, kampovi itd. kako bi 2004. godinu mogli dočekati s uslugom više, sa zvjezdicom više, i u cijeni s eurom više. g
