Arhiv tekstova

Svečana akademnija u povodu 125 godina

»Pučka kasina 1878« obilježila je 15. prosinca svečanom akademijom jubilej u povodu 125 godina od osnutka. Nakon mise zahvalnice u Franjevačkoj crkvi koju je služio vlč. Bela Stantić uz koncelebraciju vlč. Julija Bašića, vlč. mr. Ivana Lazara Krmpotića, fra Marjana Kovačevića i vlč. Marka Forgića, slijedio je svečani program u Velikoj vijećnici subotičke Gradske kuće.
SVEČANA AKADEMIJA: Program je započeo pjesmama bačkog glazbenog folklora. Uz pratnju Subotičkog tamburaškog orkestra pod ravnanjem Stipana Jaramazovića, pjesmu »Podvikuje bunjevačka vila«, koja je prvi put pjevana na otvaranju »Pučke kasine« 1878. godine, otpjevala je Marija Jaramazović, a potom je uz pratnju tamburaškog orkestra Antonia Pijuković otpjevala pjesmu »Kolo igra tamburica svira«, koja je prvi put izvedena na prvom »Velikom prelu« 1879. godine. Uslijedio je pozdravni govor predsjednika »Pučke kasine« mr. Ivana Rudinskog koji je rekao kako je u ovoj godini kasina imala niz manifestacija, a sve su bile u sklopu proslave jubileja 125 godina od osnutka. »Svečano otvaranje Pučke kasine bilo je 15. prosinca 1878. godine, na Materice. Ovo današnje okupljanje je okupljanje na završnici proslave našeg jubileja. To je dan kada su Bunjevci prije 125 godina dobili svoju prvu značajniju instituciju – udrugu iz koje su izrastale i mnoge druge. To je dan kada se zavijorio barjak kojega su još 1865. godine razvili naši najčuveniji rodoljubi, biskup Ivan Antunović i odvjetnik Bozo Šarčević. Na tom barjaku bilo je ispisano – rad i borba za prosvitu i napridak Bunjevaca«, rekao je mr. Rudinski, a potom je istakao kako je sve do nasilne zabrane rada kasine i oduzimanja imovine 1946., ova kulturna institucija bila bitan faktor života i rada ne samo Bunjevaca, nego i grada Subotice.
    Obnoviteljska Skupština održana je 21. svibnja 1998., a prvi predsjednik »Pučke kasine« bio je dr. Ljudevit Vojnić Tunić. »Obnovljena Pučka kasina svoju je djelatnost usmjerila, a i dalje će usmjeravati k onome što donosi boljitak. Prikupljat će i obrađivat će naučnu i stručnu literaturu neophodnu za očuvanje nacionalnog identiteta, organizirala je i organizirat će stručne skupove, savjetovanja i seminare, kao i kulturno-zabavne priredbe, a također razvija i razvijat će običaje društvenog zbližavanja«, rekao je mr. Rudinski, a potom je pozdravio uvažene goste ing. Zvonimira Marića, bivšeg generalnog konzula Generalnog konzulata RH u Pečuhu, Antuna Mujića, predsjednika Bajske bunjevačke katoličke čitaonice, dr. Ivana Vacića, predsjednika hrvatske manjinske samouprave iz Baje, Vladimira Badanjeka, konzula-savjetnika pri Generalnom konzulatu RH u Subotici, Belu Stantića, generalnog vikara Subotičke biskupije, mr. Andriju Kopilovića, predsjednika Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović«, Slavena Dulića, zamjenika pokrajinskog tajnika za ostvarivanje manjinskih prava, upravu i propise, Petra Kuntića, v. d. predsjednika DSHV-a, Duju Runju, predsjednika HAD-a, kao i Nikolu Babića, predsjednika Nacionalnog savjeta Bunjevaca i Ivana Sedlaka koji je bio prisutan u ime Bunjevačke matice.
PROŠLOST I BUDUĆNOST: Program je nastavljen izvedbom Gershwinove glazbene točke »Porgy and Bes«, koju je otpjevala Milica Stojadinović, prvakinja opere SNP u Novom Sadu, uz pratnju Maje Grujić na klaviru. Brojna publika je sa zadovoljstvom slušala njenu interpretaciju, kao i u tijeku svečane mise u Franjevačkoj crkvi, kada je prvakinja opere otpjevala ariju »Ave Marija« kompozitora Charlesa Gounouta. Potom je uslijedio nastup Jelene Štulić, soliste opere SNP, koja je izvela glazbenu točku kompozitora Biseta, »Habanera« iz opere »Carmen«, kao i nastup Saše Štulića, također soliste opere SNP s Verdijevom »Arijom vojvode« iz opere »Rigoleto«. Nakon nastupa opernih pjevača izvedena je pjesma »Vila«, koju je napisala Kata Ivanković u čast jubileja kasine. Pjevala je Tamara Babić uz pratnju »Sljedbenika Pere Tumbas Haje« pod ravnanjem dr. J. Stantića, a potom je potpredsjednik »Pučke kasine« mr. Ivan Lazar Krmpotić govorio o radu Kasine u prošlosti, kao i o izazovima koje stoje pred ovom kulturnom institucijom u 21. stoljeću. Mr. Krmpotić istakao je ono što je Kasina u prošlosti učinila kroz 73. godine svoga aktivnog postojanja. Osnovala je »Zemljodilsku štedionicu«, koja će prerasti u »Hrvatsku zemaljsku banku«, a za siromahe osniva »Pokopno društvo sv. Ivana«. Njeni članovi vode sirotište »Kolivku«, dok se na kulturno-prosvjetnom planu pokreće list »Neven«, pučki kalendar »Subotička danica«, kasnije časopis za kulturu i prosvjetu »Klasje naših ravni«, a gotovo 40 godina vodi se borba za uvođenje hrvatskog jezika u službene ustanove grada i regije i osobito borba za bunjevačko, odnosno hrvatsko školstvo. »Kada je nakon pedeset i dvije godine ponovo uskrsla, Pučka kasina tiska životopis biskupa Ivana Antunovića i njegova djela. Pored toga obnavlja jedinu bunjevačku operu Dužijanca, a otkriva i Zadužbinu biskupa Lajče Budanovića«, rekao je mr. Krmpotić, ističući kako je briga o prosvjeti prvorazredni zadatak u radu »Pučke kasine« koji slijedi. Nastupom katedralnog zbora »Albe Vidaković« pod ravnanjem č. sestre Mirjam Pandžić i solista opere SNP-a završena je svečana priredba kojom je »Pučka kasina 1878« obilježila svoj jubilej.                             Z. Sarić