Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Po­la sto­ljeća bor­be za čovje­ka

Općenito se smatra kako su ljudska prava osnova mirnog zajedničkog suživota – u međunarodnoj i u nacionalnoj politici, u mjestu gdje stanujete ili u obitelji. Ona se tiču svakog pojedinca i zagarantirana su svakome. Zalaganje za ljudska prava prvenstveno bi označavalo zastupanje ideje da svako ljudsko biće ima pravo na priznavanje tih prava kojima se prije svega štite njegova egzistencija i ljudsko dostojanstvo. Postoje ljudska prava zagarantirana međunarodnim običajnim pravom, koje se temelji na Povelji Ujedinjenih nacija, također i mnogobrojnim paktovima, konvencijama i deklaracijama. »Svi ljudi rođeni su slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima« – tako počinje član 1. »Opće deklaracije o ljudskim pravima«, koja je usvojena 10. prosinca 1948. godine.
    Prema ovoj deklaraciji, svi mi od trenutka rođenja posjedujemo određena prava koja se nazivaju ljudskim pravima. Ljudska prava su zajamčena svakom čovjeku na temelju njegova postojanja i ona su neotuđiva, što znači da ne mogu nikome biti oduzeta.
    Pojam povrede ljudskih prava nije ništa drugo nego uljepšani izraz za zločine koje država vrši nad građanima. Povrede ljudskih prava, kao zločini koji se vrše po nalogu, s odobrenjem, odnosno trpljenjem, ili pod zaštitom vlade, ugrožavaju u najvećoj mjeri unutarnji, kao i vanjski mir svake države. Pokazalo se da je zbog kontrole monopola vlasti – putem podjele na zakonodavnu, izvršnu i pravosudnu vlast, kao i putem slobodnih, općih i tajnih izbora koji se periodično ponavljaju, stvoren prikladan pravno-državni instrument. Države u kojima vlada diktatura ne poznaju ovaj instrument, i baš zbog toga tamo su česte povrede ljudskih prava, što je generalna opasnost za svjetski mir. One truju političku klimu u kojoj ljudska prava i mir imaju slabe šanse za ostvarenje.
NEINFORMIRANOST: Bili smo očevici nemilih dešavanja koja su se odigrala na ovim prostorima u proteklim godinama. Ona su obilovala okrutnim kršenjima ljudskih prava. Među osnovnim ljudskim pravima su pravo na život i fizički integritet, slobodu kretanja, državljanstvo, mirno uživanje imovine, slobodu okupljanja, slobodu kretanja, slobodu udruživanja, slobodu izražavanja i mišljenja, slobodu vjeroispovjesti, prava djeteta, pravo na pravično suđenje i nediskriminiranje manjina.
    Iako se sa sigurnošću može tvrditi, kako je gotovo svakom stanovniku ovog prostora narušeno neko ljudsko pravo tijekom proteklih godina, veliki broj ljudi ostao je neinformiran o svojim elementarnim ljudskim pravima.
    No, i u nas je oformljeno više institucija koje se bave ovom problematikom, pa se tako ipak može reći kako je na tom planu napravljen određeni pomak. Mladi sve više sudjeluju na mnogobrojnim seminarima i obukama, čime pridonose većem razvoju svijesti o tome, dok su se pojedine institucije vremenom specijalizirale za određene segmente ljudskih prava.
INSTITUCIJE: Brojne domaće udruge i oformljeni centri za ljudska prava bave se unapređenjem teorije i prakse ljudskih prava djelujući u oblasti naobrazbe, istraživanja, izdavaštva, javnim promocijama, organiziranjem javnih rasprava, predavanja, te naobrazbom mladih.
    Norveški savjet za izbjeglice se specijalizirao za pružanje besplatne pravne pomoći za izbjeglice, raseljena lica i povratnike, a njihova pomoć uključuje i zastupanje pred sudovima. Pravna pomoć, koju pruža Norveški savjet za izbjeglice, odnosi se na dobijanje odobrenja za povratak u zemlju porijekla, povrat privatne imovine u posjed, povrat stanarskog prava i ostvarivanje prava na mirovinu.
ULOGA UN: Ujedinjeni narodi su najznačajnija međunarodna organizacija za obranu ljudskih prava. Svoj najveći doprinos dale su donošenjem Deklaracije o pravima čovjeka kao zajedničkog standarda koji trebaju doseći svi narodi i nacije. Utjecaj Deklaracije na zemlje članice doveo je do suradnje i time su se zemlje članice obvezale kako će u svojim zemljama osigurati opće poštovanje i primjenu čovjekovih prava i osnovnih sloboda. Iako se događalo da UN ne ostvare sva očekivanja, mora se istaknuti kako bi bez ovakvog pristupa vjerojatno bilo još više slučajeva kršenja ljudskih prava, koji vjerojatno nikad ne bi izašli na svjetlo dana. Pa ipak, ostaje još mnogo toga što se treba učiniti, jer je svijet tek na početku stvaranja djelotvorne i cjelokupne zaštite ljudskih prava. No, ako pogledamo što se sve ostvarilo od Drugog svjetskog rata – dakle, za relativno kratko vrijeme – onda možemo optimistički promatrati budućnost. Ljudska prava su danas nešto više od puke lijepe zamisli i mnogo više ljudi ih uživa.
    Od presudne važnosti za daljnje poboljšavanje ljudskih prava je informiranost, kako bi se moglo djelovati u ostvarenju ovog globalnog cilja. Svoj doprinos možemo dati na brojne načine, a različitim kampanjama, seminarima i konferencijama širom planeta na to nas potiče obilježavanje Dana ljudskih prava.              g

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika