Arhiv tekstova
Prijedlog tjedna
Vojislav Sekelj
UZMI-DODAJ
(Hrvatski kulturni centar
»Bunjevačko kolo«, 2002.)
Roman Vojislava Sekelja »Uzmi-dodaj« karakterizira stapanje književnih žanrova i diskursa. Građa romana sastoji se od poetske i prozne forme unutar cjelovitosti dramske strukture teksta. Prvi dio romana napisan je na tragu forme pjesme u prozi koju su uspostavili Aloysius Bertrand s »Gašparom noćnikom« i Baudelaire sa »Spleenom Pariza«, dok je u novije vrijeme takvu književnu formu uspješno realizirao Charles Simić u svojoj knjizi »Svijet se ne završava«. Iako Vojislav Sekelj niže svoje poetske iskaze u vidu poetografske strukture pjesme, drugačijom grafostrukturom, Sekeljevi lirski iskazi složeni u oblik redova-rečenica također bi zadržali lirsku dimenziju. U trinaest poglavlja romana lirska emocija dana je izlaganjem događaja i društvenog konteksta u vidu lirske proze koja ima grafički izgled pjesme.
Sekelj svojom književnom strategijom eksperimenta ostvaruje formu između slobodnog nesimetričnog stiha i proze. Praksom takve forme slaže mozaik fragmenata priče romana o klasičnom trokutu: Luka je povratnik s vukovarskog ratišta, dok je pisac Voja njegov prijatelj, ali i ljubavnik Lukine žene. Sekelj u završnim poglavljima »Ja i Luka« i »Alkestida« napušta strategiju lirskog proznog iskaza, gradeći tekst dijalozima koji se odvijaju između junaka romana.
Vojislav Sekelj je uspio specifičnim izražajnim sredstvima na tragu mikro-žanra pjesme u prozi, ostvariti samosvojno lirsko izražavanje prozom, kojom je iskazao svoj pjesnički temperament. Sekeljev lirski prozni iskaz reducirano je znalačko evociranje sentimentalnih raspoloženja bez isprazne pirotehnike rječitosti i sladunjavih ugođaja. Eksperimentalnom književnom praksom Sekelj uspijeva u nakani transpozicije doživljenog u sferu čuvstva, a također, nakon što se dogodio rat, tekstom romana »Uzmi-dodaj« nastoji osobni doživljaj sagledati sa svih strana i unutar nekoga šireg konteksta. Sekeljevo književno pismo predočava naše vrijeme koje je brutalno i hedonistički nastrojeno. Baveći se svojom prošlošću, ovaj spisatelj se pozabavio i našom aktualnom sadašnjošću, jer nakon što je jedan od najmlađih snova Europe postao stvarnost u vidu Europske unije, Sekelj propituje mjeru vlastita pripadanja izmijenjenom svijetu. Dok lik romana, bogalj Luka, ima varljivu nadu kako će s nakanom oblikovanja tekstualne stvarnosti zaštiti osobni identitet, a što Lukina supruga otkriva piscu Voji kada mu kaže, kako je on u igri nastajanja teksta o ljubavnom trokutu sporedan, samo okvir za igru, jer pravila diktira i izmišlja Luka od početka do kraja romana. Sekelj s te spoznajne točke motrišta nastoji propitati mogućnost zasnivanja identitetne gramatike zbilje osobnoga vremena. Time roman dobiva kvalitetu više, jer sadrži i projekciju budućnosti Sekeljevim promišljanjem o mogućnosti vlastitoga povijesnog i autobiografskog identiteta u društvenom krugu koji je još Kant identificirao kao sferu svjetske javnosti, a koja danas postaje politička realnost uvodeći nove odnose globalne komunikacije.
Roman Vojislava Sekelja »Uzmi-dodaj« omogućuje iskustvo promišljanja opstojnosti pozicije u kojoj se zbiva individualitet, uz mnogobrojne putove niza asocijacija koje otvara iskustvo čitanja Sekeljevog književnog pisma.
Z. Sarić
The Bambi Molesters
Sonic Bullets:
13 from the hip
(Dancing Bear 2001.)
Sve većoj, ponovnoj vinil maniji hrvatska glazbena scena također je dala svoj odgovor. Reizdanje svog trećeg albuma »Sonic Bullets: 13 from the hip« na vinilu, sisačka skupina The Bambi Molesters doživjela je ove godine. Naravno, oni su svojim djelovanjem više godina unazad, to nepobitno i zaslužili.
Bend je osnovan 1995. i stilski se konfigurirao na utjecajima surf glazbe i garažnog rock zvuka šezdesetih. Česti i upečatljivi živi nastupi u Hrvatskoj i po Europi etablirali su ih kao jednu od najautentičnijih surf skupina današnjice u svijetu. Deset od trinaest pjesama s ovoga albuma su autorske, dok su ostale tri obrade drugih glazbenika. Sve pjesme su instrumentali, (Bambi Molesters su potpuno instrumentalan sastav), osim »Ice & Pinewood Trees« na kojoj kao vokal gostuje frontmen Walkaboutsa, Chris Eckman.
U biti album čine dvije vrste pjesama. Lagane, u kojima reverbirane gitare demonstriraju prijatniju stranu oceanskih vjetrova i način uživanja u njima, dok drugu vrstu sačinavaju dinamičnije pjesme apsolutno filmskih atmosfera. Vrhunac ove druge skupine su pjesme furioznih gitarističkih dionica, nalik zvučnim rafalima Dicka Dalea (autor naslovnog instrumentala za Pulp Fiction). Naslovi pjesama su poput naslova filmova B horor produkcije, veoma »intrigantni« i, naravno, prije svega, plod jedne duhovite žanrovske igre (Theme From Slaying Beauty, Double Danger, Bubble Bath, Tremble & Shake, Chaotica…). Ovakva prisutnost filmskoga u njihovom skladateljstvu rezultirala je uporabom njihove glazbe u filmu (slovenski film »Barabe«), kao i direktnim skladanjem glazbe za jedan hrvatski film, za koju je Dalibor Pavičić, frontmen Molestersa, i nagrađen.
Prvih osam mjeseci ove godine skupina je provela uglavnom svirajući. Nastupali su i kao predgrupa svojim prijateljima, američkom kult sastavu R. E. M.
U idućoj godini očekuje se njihov novi album. Do tada, surfajte na dobrim vibracijama njihovog dosadašnjeg stvaralaštva…
D. B. P.
