Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Adventski sveci

Adventus  – u nas advent – dolazak, došašće je vrime od prve nedilje najbliže sv. Andriji (30. XI) do Badnjeg dana, u kojem se virnici duhovno spremaju za proslavu Božića, radosnog blagdana rođenja Isusa, Sina Božjeg. Svakog poslendana u crkvama služe roratu (zornicu) jutarnju misu koja se slavi u zoru, prija izlaska sunca.
    Ova jutarnja misa je najranija koja se drži u crkvi, a jel je po mraku virnici je pamte ko sastavni dio adventa. Stariji čeljad se rado sićaju ditinjstva i kako su se kadgod rado išli na roratu, iako je bilo teško uranit, osobito čeljadima na salašu. U vrime mog ditinjstva, na roratu smo đurđinari iz ćoše Stantićevog šora išli u bližu bajmačku crkvu, na misu u šest sati, a da bi se spremili i kolima il na soncama stigli na vrime u crkvu uranili smo prija pet sati.
MIKULAŠ: U vrime Adventa pada više blagdana, a prvi važniji med njima je blagdan svetog Nikole, latinski Nicolaus, kojeg po gregorijanskom kalendaru slavimo 6. prosinca, a časti se po cilom svitu, osobito u Evropi. Nikola se dosta ritko u nas zove i ko Niko, Nikica, Nino, Mikac kod muškaraca, il Nikolina, Nikoleta, Nina, Mika, Mikica kod žena. Ime Nikola znači: narod pobjeđuje, od riči od Nika, (Nike), grčka krilata božica pobjede i laos – narod. Ovo ime su imali šestorica papa; dva bizantska patrijarha; dva ruska i jedan crnogorski kralj; pa Nikola Firentinac kipar i graditelj u više gradova Dalmacije (kupola i svodovi šibenske katedrale); sv. Nikola Tavelić, mučenik, prvi hrvatski svetac i toliki drugi.
Po madžarskom uticaju mi ovaj blagdan zovemo Mikulaš.
    Blagdan svetog Nikole je jedan od najradosniji, njegovim darovima se podjednako raduju dica koja ji primaju, a i odrasli koji njim darivanjem pružaju tu radost. Obzirom na sve teže, sad već teške životne prilike narodu će doteć toliko novaca da makar skromnim darom dariva dicu i tako čuva ovaj starovinski adet.
ISTINA I LEGENDE O SVETOM NIKOLI: Zna se da je Nikola bio biskup u gradu Miri, u Maloj Aziji, di je i umro u visokoj starosti 324. godine. Sudilovo je u nicejskom koncilu 325. Šest vikova kasnije 1087. njegovo tilo su prineli u Bari (Italija) di je i danas njegovo veliko svetište. Nikola se za života istico dobrotom premna drugima i strogoćom prema sebi. Njega rad tog oduvik štuju na Istoku i Zapadu ko velikig kršćanskog dobrotvora.
U vrime kad je Nikola živio visti su se najviše prinosile usmeno, zato je njegov život izmišan s legendama, a u jednoj se pripovidalo da je nakon smrti roditelja nasliđeno veliko bogatstvo podilio sirotinji, posvetio se svećeničkom pozivu. Kad njim je u gradu umro biskup narod se nije mogo dogovorit koga da izaberu na to misto, pa su se sporazumili da će za biskupa izabrat svećenika koji sutradan prvi dođe u crkvu. Bio je to Nikola. U to vrime su još u rimskom carstvu progonili kršćane, pa su za biskupa birali kuražnog i pametnog čovika, a Nikola je bio taki.
    Po drugoj legendi Nikola je u mladosti dozno da je niki plemić naglo osiromašio, pa za udaju tri ćeri nije mogo ocigurat prćiju (miraz). Nikola se nastaro da plemića dariva, a divojke spasi sudbine usidilica. Iz ove legende je nasto adet da odrasli dici u noći izmed 5. i 6. prosinca meću prigodne darove, a da baš ne iđe glatko onda dicu nagovore na obećanje da će bit dobri i da moraju što lipče očistit obuću. Dica se za ovo spremaju i jedva čekaju ko će se med njima najpre probudit i vidit šta mu je u cipelama il čizmama ostavio Mikulaš.
    Od toliki legendi jedna pripovida kako je Nikola išo lađom s hodočasnicima u Svetu zemlju i da ji je usput na moru zadesilo nevrime. Nikola je zapovidio valovima da se smire, što se i desilo, rad tog je zaštitnik mornara i svi putnika.
Na osnovu jedne legende u sridnjem viku je nasto adet da se u škulama na dan Nevine dičice (28. prosinca) izabere dičji biskup (episcopus puerorum) koji je na taj dan imo svu vlast u škuli. Posli su ovaj običaj prineli na 6. prosinac pa se zadržo još i danas po digdi u Evropi.
    Svetog Nikolu na slikama i kipovima prikazuju ko biskupa s evanđeljem u ruki na kojem su obično tri kesice sa zlatom il tri zlatne kuglje, a katkad i tri kruva. Ima ko ga je prikazo sa sidrom i lađom u pozadini ko zaštitnika brodara i svi putnika, a ima i taki prikaza da su mu nuz noge dvoje-troje dice.
* * * * *

(Rad adventa sam se okanio pisanja o svatovskim adetima, kanim o njima pisat u pokladama.)

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika