Arhiv tekstova
Pisma
Dopuna reportaže
Gradi se put
Bo|ani-Plavna
U Plavnu već mjesec dana ne stižu nijedne novine, pa tako ni naš vrlo cijenjeni i korisni tjednik »Hrvatska riječ«. Naime, nije riječ o nekakvoj opstrukciji, nego jedini kiosk u našem mjestu je zatvoren, a nitko drugi nije još prihvatio distribuirati nikakav tisak. Zbog toga skoro nijedan žitelj ovog mjesta nije uspio pročitati odista lijepu reportažu o Plavni u »Hrvatskoj riječi«. Moram istaknuti kako je gospodin Ivan Andrašić vrlo znalački napisao članak o Plavni i napravio dobar izbor fotografija o ovome selu.
Siguran sam da bi novinar proširio uvodni dio svoje reportaže još i ovim podacima, koji bi mogli zainteresirati mlađe stanovnike ovog mjesta: Selo Plavna nalazi se jugozapadno od Bača, gdje su nekada bile močvare Dunava, a na istočnoj strani rječica Vajiš. Godine 1553. u turskim tefterima ovo selo se već spominje pod imenom Palavna u Bačkoj nahiji. Selo je u tursko doba dobilo ime Plavna, koje se zadržalo sve do 1904. godine, kada je dobilo ime Palona, a kasnije opet Plavna. Poslije Turaka 1686. godine, to jest još prije bitke kod Sente 1697. godine, kao prvi doseljenici došli su Šokci iz Bosne, iz okolice Donje Tuzle (Gradovrh), a jezgro Šokaca doselilo se poslije Požarevasčkog mira.
Vjerski život u Plavni i ostalim okolnim mjestima usmjeravali su franjevci iz Bačkog samostana. Plavna kao filijala egzistirala je u sklopu župe Bač sve do 1761. godine kad je Plavna organizirana kao župa. U ovoj župi matične knjige se vode od 1756. godine i od tog vremena ova župa ima filijale: Vajsku do 1786. i Bođan do 1778. Kao mjesto za bogoslužje do 1813. služila je privremeno bogomolja građena od pruća i blata posvećena sv. Jakovu. Na istoj lokaciji gdje je bila ova stara crkva stoji još i danas veliki križ.
U vremenu od 1809. do 1813. godine građena je sadašnja crkva u površini od 37 x 12,5 metara, u koju su postavljene i orgulje donijete iz crkve u Bačkom Novom Selu. One se sada više ne koriste. Od vremena gradnje do danas, sadašnja crkva je više puta adaptirana, a 1975. godine napravljen je novi mramorni oltar. Prva škola u Plavni je osnovana 1783. godine, a prvi poznati učitelj zvao se Ladislav Bošnjaković.
Na kraju i jedna vijest: po odluci SO Bač, počinje izgradnja puta Bođani-Plavna. Za tu svrhu samo ove godine u Direkciji za izgradnju općine Bač ući će 24 milijuna dinara. Nešto se ipak radi i u našoj općini kako bi što prije izašli iz kruga nerazvijenih. O funkcioniranju malograničnog prijelaza s Hrvatskom bit će riječi drugom prilikom.
Zvonimir Pelajić
Plavna
Cijenjenom uredništvu »Hrvatske riječi«
Opasna zamjena fotografija
Reagiram na pogrešku koja se potkrala u vašem listu br. 41 od 7. studenog 2003. godine na strani 42, u rubrici ZABAVA, koju uređuje Dražen Prćić.
Navedeni tekst u cjelini je odista zabavan, ali fotografija na sredini stranice izaziva zabunu, jer je napravljena opasna zamjena jestivog i otrovnog kestena! To je razlog što vam prilažem tekst iz knjige Ljubiše Grlice »Enciklopedija samoniklog jestivog bilja« (Izd. August Cesarec Zagreb 1986. god.), str. 81 i 82, iz kojeg saznajemo da biljka s vaše fotografije uopće nije botanički srodna jestivom kestenu i da može biti otrovna!
Pravi, jestivi pitomi kesten kod nas u Vojvodini je vrlo rijetka pojava, jer ova biljka zahtijeva kiselo tlo, bez vapna (krečnjaka) i ne podnosi vlagu.
Ipak, znatiželjnici mogu vidjeti ovu biljku u Sonti, ispred kuće Helene Gužvanj, u ulici J. J. Zmaja 63. (treći sokak). Gospođa Gužvanj je velika zaljubljenica u biljke, već desetljećima se bavi kalemljenjem agruma i drugih biljaka. Iako već u 81., još uvijek je aktivna. Po selu (Sonti) nakalemila je vise od 100 limunova i naranči, a u njezinom vrtu možete naći i nar i grejpfrut. Jestive kestene je proizvela iz sjemena, a najveći je onaj spomenuti ispred kuće, visok oko osam metara.
Držim da bi bilo zanimljivo, čak vrlo važno, da ovo objavite (i zabavno)!
S osobitim štovanjem
Stipan Silađev, nastavnik biologije
OŠ »I. G. Kovačić«
Sonta, Vojvođanska 99
