Arhiv tekstova

Lov u mutnom

Srbija ni iz trećeg pokušaja nije uspjela izabrati predsjednika i u sljedeće razdoblje ulazi bez dvije ključne institucije – predsjednika i Skupštine, a s Vladom u ostavci. U zemlji u kojoj demokratske institucije nemaju tradiciju, u kojoj se one tek izgrađuju, s pravom se postavlja pitanje kako će u tom interregnumu funkcionirati sustav vlasti.
    Ono što je, međutim, sigurno, jest da će ionako sporohodajuće reforme biti privremeno zaustavljene i da su političari već sada u potpunosti posvećeni parlamentarnim izborima zakazanim za 28. prosinca. A ti izbori, pokazao je to i protekli vikend, nasušna su potreba. Kada na političkom obzorju, podijeljenom na četiri velike grupacije (DS, DSS, G 17 Plus i SRS), dvije grupacije pozivaju na bojkot izbora, uz standardno nezainteresirane i nadprosječno apatične birače, to ne može voditi nigdje drugdje do u izbornu propast.
    Sudjelovanje svih političkih subjekata na prosinačkim izborima – a nema najava da bi to netko iz bilo kojih razloga mogao bojkotirati – garancija je da će Srbija konačno dobiti funkcionirajući parlament kakav nije imala još od »onog« listopada i tadašnjeg političkog suglasja koje je bilo kratkoga vijeka.
    Relativni uspjeh radikalske desnice na netom održanim predsjedničkim izborima morao bi upozoriti demokratski opredijeljeno, a apstinirajuće, građanstvo na opasnost od lova u mutnom onih koji koriste tuđu svađu. Ali, oprez ne bi trebao prerastati u paniku, jer se zapravo »pobjedom« radikala ništa novo nije dogodilo. Ta je krajnje desna grupacija i do sada bila izrazito utjecajna u mnogim regionima – u Srijemu je, recimo, na prošlogodišnjim isto tako neuspješnim izborima Šešelj odnio prevagu u većini općina – a njihov je kandidat na ovim izborima osvojio tek nešto više glasova od onoga, što oni standardno uzimaju unazad nekoliko godina. Njihovo je biračko tijelo ograničeno i disciplinirano, a napuhavati se može samo izvana, izravno, kao što je to radio Milošević, ili neizravno, neuspješnim radom i slabim rezultatima, kao što to radi njegova posvađana postlistopadska alternativa.
    Ukoliko se obistine istraživanja javnog mnijenja, i na parlamentarnim izborima četiri spomenute grupacije manje-više ravnomjerno podijele glasove birača, bit ćemo tu gdje smo bili i neposredno nakon 5. listopada 2000. godine. A, to što u međuvremenu nismo daleko odmakli, neka cijeni svaki građanin sam za sebe.
    U susjedstvu se, u Hrvatskoj, predstojećeg vikenda održavaju parlamentarni izbori. Koalicijska Vlada u Zagrebu izdržala je gotovo cijeli mandat, a tko će, u kakvom sastavu i u kojem smjeru voditi zemlju dalje, znat će se nakon izbora i postizbornih pregovora. Bude li dovoljno razboritosti, buduća Vlada bi Hrvatsku mogla nagraditi Europom.
Z. P.