Arhiv tekstova

Hr­vat­ska do­sti­gla pred­rat­nu raz­vi­je­nost

Unatoč visoko nestabilnom geopolitičkom okružju, Hrvatska prolazi duboku transformaciju do te mjere da je zemlja, nakon pada zabilježenog u prvim ratnim godinama, stigla na svoje predratne gospodarske pozicije, stoji u analizi Svjetske banke o tranzicijskim ciljevima Hrvatske, a koju donosi zagrebački »Vjesnik«.
    Promijenjeni su i provedeni zakoni o tržištu, reformirane institucije, a transformacija je ubrzana poslije izbora 2000. godine otvaranjem Hrvatske globalnim tržištima preko WTO-a i Cefte, suradnjom sa susjedima jugoistoka Europe i, naročito, potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom.
    Pod nazivom »Strategijom rasta kroz europske integracije«, ta analiza ili memorandum prvi je takav uradak Svjetske banke koji se bavi zemljom što nije čak ni formalni kandidat za Europsku uniju.
    Glavna je poruka analize da proces stabilizacije i pridruživanja Hrvatskoj nudi integracijske elemente gotovo jednake onima iz europskih sporazuma potpisanih sa zemljama kandidatima i onima koje će tek pristupiti.
    Budući da ovdje nema politike tipa suradnje s Haaškim sudom za ratne zločine, prognoze su daleko više optimistične. Problemi nisu nerješivi ili rješivi tek na duge staze, sugeriraju autori analize.
    Uvjeti da Hrvatska postane ekonomski snažnom zemljom spremnom za ulazak u Veliku Europu jesu stabilne institucije i provedeni za-

koni, tržište novca i rada koja funkcioniraju, financijska i makroekonomska stabilnost, održivost socijalne i ekološke komponente društva, efikasno uključivanje u europsku infrastrukturnu mrežu te dinamično i poslovno orijentirano okružje za poslovanje.
    Iako je velik dio posla obavljen, Hrvatskoj još manjkaju – do punog korištenja njezinih potencijala – zakoni i praksa kojima će se regulirati pitanje imovine ili prava kreditora. Uz reformu bankovnog sustava i opću liberalizaciju trgovine, treba stvoriti uvjete za rad i rast privatnog sektora.
   Problemi su nazvani »jezgrom« prepreka, a njihovim uklanjanjem smanjit će se i glavni hrvatski problem – stopa nezaposlenosti od 15 posto.
     Fiskalna i administrativna reforma također su elementi nužni da se zemlja pretvori u živu, dinamičnu ekonomiju. Znakovito je koliko se veliki naglasak stavlja na školovanje ljudi i specijalizaciju radnika. Sugerira se brza provedba mjera koje će sve te elemente staviti na mjesto, uz isticanje važnosti što skorijeg efikasnog ugra-đivanja europskih standarda u hrvatsko zakonodavstvo i, naravno, praksu.                        g