Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Andrićeva opera opet u Subotici

Prošlog ponedjeljka, 22. rujna, operni ansambl Hrvatskog narodnog kazališta iz Osijeka izveo je prvu operu bunjevačkih Hrvata »Dužijanca« pred prepunim gledalištem na subotičkoj kazališnoj sceni »Jadran«. Koncertno izvođenje opere »Dužijanca«, koju je napisao dr. Josip Andrić, organizirali su Skupština općine Subotica i Gradska uprava Osijeka, uz suradnju »Pučke kasine 1878«.
    Uvijek je lijepo vidjeti veliki broj posjetitelja na jednoj kulturnoj manifestaciji, a tako je bilo u ponedjeljak navečer u dvorani »Jadran«. Svih dvije stotine i sedamdeset mjesta je bilo zauzeto, tako da su mnogi posjetitelji ostali stajati kako bi prisustvovali izvedbi opere »Dužijanca«.
KONCERTNA IZVEDBA: Nakon ravno pedeset godina publika je ponovo mogla uživati u izvedbi prve opere dr. Josipa Andrića, koju je koncertno predstavio ansambl Osječke opere u punome sastavu. Goste i poštovatelje opere pozdravili su ispred Skupštine općine Subotica mr. Bela Tonković, a potom i Ljerka Hedl ispred Gradske uprave Osijeka. Tada su se sa scene nakon pola stoljeća pauze začuli prvi tonovi motiva »Bunjevačkog momačkog kola«, koji daje temeljni ugođaj cijeloj operi.
    Sadržaj opere »Dužijanca« zasniva se na žetvenom narodnom običaju bunjevačkih Hrvata kojim se proslavlja završetak žetvenih radova i upravo karakter motiva »Momačkog kola« obilježava radost i vedrinu kojom je cijela opera prožeta. Uz melodijski i ritmički oslonac na motiv »Momačkog kola«, glazba i pjev prate risaruše i risare koji se pripremaju za žetelački rad u prvom činu, dok drugi glavni motiv o žetvi »Ej, što je lipo žito« postaje i motiv ljubavi između bandašice i bandaša. Pjesmom se slavi odmah iza dožete žetve, a risari predaju žitni vijenac bandašici i bandašu kao simbol sretno dovršene žetve, ali i kao simbol kojim njihova ljubav biva okrunjena srećom.
    Narodna opera »Dužijanca« iz života bunjevačkih Hrvata u dva čina s međuigrom građena je u duhu bačkog glazbenog folklora, a ansambl Osječke opere kojim je dirigirao Mladen Tutavac nastupio je s devedeset članova zbora i orkestra i s devet solista: Sanjom Toth Špišić, Damirom Fatovićem, Berislavom Puškarićem, Josipom Slamom, Damirom Bakovićem, Snježanom Lakotić, Mirjanom Peteš, Sanjom Uroić Ljutić i Vlahom Ljutićem.
GOSTI IZ OSIJEKA: Uoči izvedbe opere, za vrijeme tonske probe, razgovarali smo s nekima od sudionika ovog događaja. Božidar Šnajder, pomoćnik intendanta HNK u Osijeku, istakao je kako je do izvedbe opere na subotičkoj kazališnoj sceni došlo prvenstveno zbog suradnje s »Pučkom kasinom« koja njeguje djelo dr. Josipa Andrića.
    »Kako je 1994. godine bila stota obljetnica rođenja dr. Andrića, naše kazalište je prihvatilo prijedlog ‘Pučke kasine’ da se opera »Dužijanca« izvede u Osijeku, što se i dogodilo u listopadu te godine. Također smo prihvatili poziv da 29. travnja ove godine u Subotici obilježimo pedesetogodišnjicu praizvedbe ove opere i tom prilikom je troje opernih pjevača izvelo arije iz Andrićeve opere. Tada je i dogovoreno da će u okviru suradnje dva grada naš operni ansambl gostovati na jesen u Subotici i koncertno izvesti djelo u cijelosti. Došli smo s velikim ansamblom, a nadamo se i daljoj kazališnoj suradnji, što bi značilo mogućnost uzajamnih gostovanja naših dvaju kazališta. To će i biti tema razgovora s upraviteljicom subotičkog kazališta Ljubicom Ristovski«, kaže Božidar Šnajder, napominjući da se zahvaljuje gradu Subotici što je ovo gostovanje omogućeno i da ta zahvala nije iz kurtoazije, jer zaista misli da bi se suradnja trebala nastaviti.
    Hrvatsko narodno kazalište iz Osijeka ima dvije stotine zaposlenih. To je nacionalna kazališna kuća s vlastitim dramskim i opernim ansamblom, kako kaže dirigent Mladen Tutavac, pojašnjavajući kako će zbog nedostatka prostora za orkestar na sceni »Jadran«, Andrićeva opera biti koncertno izvedena, ali ne i scenski.
     »Opera »Dužijanca« je vrijedan uradak sa etno-muzikološkog aspekta. Izvorni motiv kola i motiv pjesme o žetvi pretočeni su u glazbeno djelo tipa klasičnih glazbeno-scenskih djela i ova jedina opera bunjevačkih Hrvata vrlo je značajan dio vaše kulturne baštine. Djelo je pisao čovjek koji je očito volio svoj zavičaj i tu svoju ljubav je pretočio u glazbu. Ova narodna opera konstituirana je za orkestar, a komponirana je na teme iz bačkog glazbenog folklora. Naš ansambl je operu ‘Dužijanca’ predstavljao u scenskoj i glazbenoj izvedbi u sezoni 1994.-95., a također smo je izveli i u Baji u studenom 1994. godine«, kaže Mladen Tutavac.
APLAUZI: Predsjednik »Pučke kasine 1878« mr. Ivan Rudinski bio je vidno zadovoljan brojnom posjetom i dugim, snažnim aplauzom publike, nakon kojega je ansambl Osječke opere izašao po drugi put na scenu osjetivši naklonost i zadovoljstvo subotičke publike. »Naša inicijativa omogućila je izvedbu Andrićeve opere u Subotici nakon pola stoljeća od praizvedbe. Svojim zalaganjem, prije svega da se izgubljena partitura opere ponovo sastavi na osnovu nađenih dionica solista zbora i orkestra, a također i uspostavljanjem suradnje s Osječkom operom, uspjeli smo u našoj namjeri da subotička publika bude ponovo u prilici da uživa u prvoj operi bunjevačkih Hrvata. Ipak, žao nam je što ‘Pučka kasina’ nije bila direktno uključena u organizaciju ove koncertne izvedbe, jer je izvedba opere Dužijanca bila predviđena kao kruna proslave naše 125. obljetnice od osnutka«, kaže mr. Rudinski.
    Izvedbi opere »Dužijanca« prisustvovali su i potpredsjednik vlade SCG József Kasza, ispred Konzulata Republike Hrvatske savjetnik-konzul Miroslav Kovačić i savjetnik Vlado Badanjak, dok su ispred Skupštine općine Subotica koncertu prisustvovali Ildikó Lovas, Modest Dulić i Mirko Ostrogonac.
    Koncertno izvođenje prve opere dr. Andrića bila je najposećenija kulturna manifestacija u Subotici u posljednje vrijeme, a sudeći po aplauzima publika je pronašla sebe i svoje uživanje u muzičkom odrazu bačkog života koji je predstavljen u prvoj operi bunjevačkih Hrvata u koncertnoj izvedbi umjetnika Osječke opere.     g

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika