Arhiv tekstova
Magična kuglica na kotaču sreće
Davne 1938. godine u svom epohalnom djelu »Homo ludens« nizozemski filozof Johan Hiuzinga je igru i njezinu ulogu u ljudskom društvu definirao:… »Igra je dobrovoljna radnja ili djelovanje u unaprijed određenim granicama prostora i vremena, na osnovi dobrovoljno prihvaćenih, ali bezuvjetno obveznih pravila, djelovanje koje je samome sebi svrha i koje je propraćeno osjećajem napetosti i radosti, kao i sviješću o življenju koje se razlikuje od običnog života…«. Čovjek trećeg milenija, po pitanju svijesti poimanja određene hazardne igre, niti danas se ni po čemu ne razlikuje od 4000 godina starog pretka iz drevnih civilizacija starog Egipta, Indije i Dalekog istoka, kojemu je ovaj vid poročne zabave bio također veoma blizak. Jer hazard predstavlja, uslijed svoje neraskidivo primamljive povezanosti sa materijalnim dobitkom, vrhunac ljudske opsesije igrama (na sreću), a rulet kao igra, vrhunski domet čovjekove inventivnosti na tom planu.
POVIJEST RULETA: Posve slučajno, u sferi njegove budućnosti u svijetu hazardnih igara, rulet je izmislio i konstruirao francuski filozof i matematičar Blaise Pascal, isključivo za osobne potrebe dokazivanja matematičke teorije o slučajnosti niza brojki koje se pojavljuju nakon određenog broja pokušaja. Ovom spravom, u biti, je želio dokazati relativnost razumski pojmljivih stvari, a samim time i negirati uvriježeni i dominantni determinizam njegovog doba. Ali kako to uvijek biva, vrhnje kupi spretniji i brži (posve u skladu s definicijom igre), a glede ruleta bio je francuski avanturista Francoise Blanc, koji je uvidio izvanrednu priliku da matematičarev izum pretvori u kockarsku napravu neslućenih biznis mogućnosti. Adaptiravši »đavolji stroj«, kako je u svojoj domovini prozvan i anatemiran od strane kralja Louis-Phillipea kao bogohulna naprava, »hazarderski poduzetnik« je svoju mašineriju prenio u susjednu Njemačku, gdje je u banjskim lječilištima ubrzo krenuo nezaustavljivi kotač najhazardskije igre modernog svijeta. Bogati i dokoni ubrzo su postali ovisni o prestižnoj zaraznoj zabavi u kojoj je preko noći znao nestati obiteljski imetak, nasljedstvo ili poslovni dobitak, a mali je broj onih koji su, ustajući od stola, ostajali u novčanom plusu. Pošast zvana rulet širila se neslućenom brzinom diljem Europe, da bi koloniziranjem novog, američkog kontinenta, ubrzo stigla u prostore koji će je u budućnosti i najviše proslaviti.
RULET ZA POČETNIKE: Brojevi na ruletnom cilindru (kotaču) poredani su, vjeruje se, onako kako ih je sam Blaise Pascal poredao, dok su cifre na stolu poredane svojim prirodnim slijedom (0-36) i podijeljene u tri kolone (tuceta).
Točno pogođen broj – 36 x uloženo
Žeton na dva broja (ševal) – 17 x (broj dobijenih žetona)
Žeton na tri broja (transverzal) – 11x
Žeton na četiri broja (kare) – 8x
Žeton na kolonu dvanaest brojeva (duzen) – 2x
Proste šanse (crveno-crno, par-nepar) – 1+1x
Velika serija: brojevi s lijeve i desne strane od nule: 26,3,35,12,28,7,29,18,22 (lijevo) i 32,15,19,4,21,2,25 (desno)
Mala serija: nalaze se na suprotnoj strani kotača – 27,13,36,11,30,8,23,10,5,24,16,33
Orfelini (siročići): preostali brojevi – 1,20,14,31,9 i 6,34,17
Matingale progresija: Povećanje uloga 1-2-4-8
D’Alembertprogresija: Povećanje uloga 1-2-3-4-5
KOCKARNICE (KASINA): Za razliku od svoje nepopularnosti u postojbini i kraljevog protjerivanja, na svom početku, danas rulet ima protivnika u zakonskoj regulativi pojedinih zemalja, pa su pasionirani igrači primorani često putovati u najbliže »hazarderske oaze«. (Primjera radi Talijani i Austrijanci igraju u njima susjednoj Sloveniji). S druge strane, pojedine zemlje (kneževina Monaco) ili savezne države (Nevada, SAD), upravo zahvaljujući »Pascalovoj igri« ostvaruju svoju egzistenciju, bazirajući na njoj veliki dio planiranog dohotka. Prestižna kasina u Monte Carlu i Las Vegasu impresivna su zdanja okružena blještavilom turizmu prilagođene infrastrukture mnogobrojnih luksuznih hotela i pratećih objekata. Rulet je igra imućnih, ali i onih koji bi željeli svoje skromnije prihode uvećati u dodiru s »kotačem sreće«, a industrija zabave, u kojoj ova igra dominira, spremna je udovoljiti svakom prohtjevu potencijalnog igrača. Jer iako je matematičar Pascal, istina sasvim drugom namjerom, izmislio igru kuglice koja rotacijom kotača daje dobitni broj, njen »hazarderski otac« zapravo je avanturist Blanc, čijom se poslovnom inventivnošću danas na ruletu »okreću« milijarde dolara, eura i ostalih svjetskih valuta. Napetost i želja za drugačijim životom, parafrazirani iz Huizingine definicije, upravo su, uz želju za materijalnim dobitkom, osnova definicije najhazardskije igre u svijetu kocke – Njegovog Veličanstva ruleta. g
