Arhiv tekstova

Dvije “»verzije« granice na Dunavu

ZAGREB – Načelnik odjela za granice Ministarstva vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Rade Čučak izazvao je interes svojim tumačenjem rješavanja pitanja granice na Dunavu između Hrvatske i SCG, duge 260 kilometara, ustvrdivši da je hrvatska strana »isključiva«, da ne odstupa od stava »metar za metar« i da priznaje samo katastarsku dokumentaciju kao način razgraničenja, prenosi »Vjesnik«.
    Prema njegovim stručnim saznanjima, zemljište vezano uz granične općine Beli Manastir, Vukovar, Ilok i Šarengrad zapravo pripada općinama Apatin, Sombor, Bač i Bačka Palanka.
    Međudržavne diplomatske komisije za identifikaciju/utvrđivanje granične crte i pripremu ugovora o državnoj granici između Hrvatske i Srbije i Crne Gore sastale su se posljednji put, nakon više od godinu dana, prije samo dva tjedna (25. srpnja) u Zagrebu kako bi se ponovno pokrenuli pregovori o pitanjima u vezi s državnom granicom na Dunavu. U priopćenju hrvatskog ministarstva vanjskih poslova kaže se da su na sjednici »dogovorene daljnje aktivnosti i značajno intenzivnija dinamika rada Komisije«, kao i da je atmosfera bila konstruktivna, no o detaljima se ne govori.
    Posve je točno da hrvatska strana priznaje samo katastarsku dokumentaciju kao način razgraničenja, odnosno da želi prvo definirati trenutačni položaj granične crte. Tek precizno utvrđeno činjenično stanje u skladu s Protokolom o načelu za utvrđivanje granica i njegovo potpisivanje može biti temelj za bilo kakve daljnje pregovore o promjenama i eventualnim razmjenama teritorija, upozoravaju nadležni.
    Upravo je u tome razlika u pristupu pitanju razgraničenja između hrvatske i srbijanske strane.
    Zagreb želi prvo definirati aktualno granično stanje, zatim dogovarati njegovu promjenu, a onda iznova zakonski utvrditi graničnu crtu, dok u Beogradu očito žele skratiti postupak tako što bi se prvo sve problematične situacije riješile na neki »praktični« način, a onda utvrdila granica.
Razmjena teritorija oko dunavskih rukavaca mora biti, kažu stručnjaci, utemeljena na ekonomskoj i posve racionalnoj logici čija je svrha olakšati život ljudima koji sada žive u jednoj, a obrađuju zemlju u drugoj državi.                                             g