Arhiv tekstova

Kiše padaju – sjetva završena

4Ovih dana u Službenom glasniku Republike Srbije broj 45. objavljena je Uredba o uvjetima upisa u registar poljoprivrednih proizvođača. Što ona znači?
    Jedan od prvih uvjeta vezanih za poljoprivredu, a u svezi približavanja Europskoj uniji, je upis poljoprivrednih proizvođača u registar. Ovom Uredbom se ne uvode neke nove ili veće poreske obveze, već se utvrđuju konkretni nositelji proizvodnje kojima će biti upućena državna poticajna sredstva.
    Poznato je da se i uz velike količine kiše u vremenu sjetve ona uspješno privodi kraju ali nije poznato jesu li svi poljoprivredni proizvođači dobili avanse za sjetvu i to jedan dinar za uljarice, tri dinara za šećernu repu i 5 tisuća dinara po hektaru za duhan, iako je od strane države blagovremeno proslijeđen avans prerađivačkoj industriji. Da bi se u budućnosti izbjegle ovakve pojave, da se novac na putu do poljoprivrednog proizvođača nekoliko puta obrne kod prerađivača, namjera je države da sva poticajna sredstva daje isključivo registriranim poljoprivrednim proizvođačima preko njihovih računa u bankama izravno. Ovakva Uredba zasigurno raduje poljoprivredne proizvođače.
4Prije nekoliko godina radili ste u vodećem poduzeću u Baranji Fermo-promet kao rukovoditelj na poslovima obračuna poticajnih sredstava za tamošnje poljoprivredne proizvođače. Kakva su Vaša iskustva?
    Sustav poticajnih mjera uveden je u Republici Hrvatskoj puno ranije nego ovdje u Republici Srbiji. On je mijenjan i modificiran svake godine. Sustavom poticajnih mjera u Hrvatskoj su obuhvaćene skoro sve grane proizvodnje (ratarstvo, stočarstvo, ribarstvo, voćarstvo itd.). Od svih modela meni se najviše dopao onaj, gdje su poljoprivredni proizvođači prvih 50 posto ukupno dobivenih kvota za poticaj dobivali u naturalnom obliku (umjetno gnojivo, sjeme, zaštitna sredstva itd.), a nakon završetka ciklusa proizvodnje i ostvarenja tzv. referentnih prinosa po jedinici površine isplaćivao se drugi dio poticaja u novcu. Prednost ovakvoga aranžmana je da su poljoprivredni proizvođači primorani upotrijebiti suvremenu tehnologiju u proizvodnji. Ako bi kojim slučajem dobiveno gnojivo i deklarirano sjeme zlouporabili (prodali), došlo bi u pitanje ostvarenje referentnog prinosa, a u slučaju njegovog neispunjenja morao bi se vratiti državi i prvi dio poticaja. U ovome sustavu poticajnih mjera korist imaju i tvornice umjetnih gnojiva, sjemenske kuće i tvornice zaštitnih sredstava. Svakako da najveću korist ima posredno država, jer prisiljavanjem proizvođača da koriste suvremenu tehnologiju ostvaruju se u prosjeku veliki urodi (pšenica – preko 4 tone po jutru, kukuruz – 1 vagon zrna po hektaru, suncokret – preko 3 tone po hektaru, šećerna repa – preko 7 vagona po hektaru).
4U Republici Srbiji u tijeku je vlasnička transformacija poljoprivrednih kombinata. Kakva sudbina očekuje uposlenike nakon pretvorbe?
    Nakon godinu dana od kupovine poljoprivrednog kombinata, u kom se mora ispoštovati socijalni program, bezuvjetno će doći do reduciranja broja uposlenika. Suvremena poljoprivreda, izvozno orijentirana, mora se ponašati konkurentno. Naravno, i državni poticaji je moraju slijediti, jer u protivnom proizvođači u Republici Srbiji će u odnosu na europske proizvođače biti u inferiornom položaju. U privatnom poljoprivrednom poduzeću u Baranji gdje sam bio uposlen i pokraj veoma intenzivne proizvodnje (500 hektara šećerne repe, 400 hektara kukuruza, 400 hektara pšenice, 50 hektara krumpira, 2 hektara lubenica pod folijom, 10 hektara luka iz sjemena) bilo je stalno uposleno svega sedam uposlenika (dva diplomirana inženjera, trojica traktorista, jedan majstor, jedan noćni čuvar) i radnici na sezonskim radovima. S ovakvim obujmom proizvodnje i sličnim površinama zemljišta u Vojvodini je uposleno osam do deset puta više uposlenika. Nije teško zaključiti da će upravo u vezi ovog pitanja biti velikih lomova u idućoj vlasničkoj transformaciji poljoprivrednih kombinata u Vojvodini.          
4Kakvo je trenutno stanje usjeva?
    Velike količine oborina u kratkom vremenskom periodu ovoga proljeća prekidale su radove na poljima. Ratari, iako su za obavljanje radova imali svega 15-16 efektivnih dana, radove su priveli kraju. Za sjetvu je korišten svaki povoljni moment. Proizvođači kukuruza sada mogu biti spokojni, imajući u vidu temperature zemljišta, te se ne očekuje propadanje sjemena. S obzirom na veliki deficit vlage u zemljištu iz prethodnog razdoblja – kiša je dobrodošla i proizvođačima suncokreta. Suncokret je ponikao i u ovoj feno-fazi razvoja obilna kiša ne utječe negativno na rast i razvitak biljaka.
    Druga je situacija sa strmim žitima, gdje dugotrajne kiše više ne pogoduju razvoju usjeva. Strmim žitima sada je najpotrebnije više svjetlosti i umjerene temperature. Povećane temperature i pretjerana vlažnost prouzročit će pojavu bolesti i korova kao i polijeganje kod gustih usjeva.
    Izrazito kišovito vrijeme veoma pogoduje primarnim infekcijama i razvoju uzročnika bolesti na svim voćnim vrstama. Pošto kiša skoro neprestano pada, voćari koriste svaki povoljni trenutak da tretiraju svoje voćnjake.
4Sjetva je završena, što očekuje poljoprivredne proizvođače u sljedećem periodu?
    Poljoprivredni proizvođači su iscrpli posljednje zalihe iz svojih pričuva da bi obavili blagovremeno najvažnije proljetne radove. Prošlogodišnja suša je poljoprivredne proizvođače bacila na koljena. Na štetu primarne poljoprivrede svakako je nepovoljan tok tzv. »otvorenih škarica«. Cijene poljoprivrednih proizvoda nisu mijenjane dvije godine, a troškovi proizvodnje su povećani 30-40 posto. Poslovne banke nerado daju kredite poljoprivrednim proizvođačima po povoljnim uvjetima s obzirom na dugi ciklus proizvodnje, te se u ovome trenutku osjeća veliki nedostatak novca u poljoprivredi. Samo rodna godina i blagovremena isplata poljoprivrednih proizvoda od strane prerađivačke industrije i poticajnih sredstava od strane države, mogu spriječiti potpuni kolaps, kako poljoprivrednih proizvođača, tako i poljoprivrednih kombinata.