Arhiv tekstova
Uspostava suradnje učteljskih fakulteta
Formiranje učiteljskog kadra za nastavu na hrvatskom jeziku jedan je od prioritetnih ciljeva hrvatske zajednice u Srbiji i Crnoj Gori. Hrvatsko nacionalno vijeće je u svojem programu, koji je iznijet i usvojen na sjednici krajem veljače ove godine, taj cilj i istaknulo, osobito od strane člana Izvršnog odbora zaduženog za resor obrazovanja Duje Runje. Taj cilj je u sadašnjim uvjetima nemoguće ostvariti bez suradnje domicilnih fakulteta za školovanje učitelja s fakultetima u matičnoj državi Hrvatskoj, osobito glede predmeta hrvatskog jezika te povijesti, povijesti umjetnosti, metodike nastave hrvatskog jezika, kulture govora i slično.
O ovoj problematici već duže vrijeme se raspravlja u hrvatskoj zajednici na brojnim skupovima, sastancima i sjednicama organizacija i institucija, koje su preuzele na sebe skrb za očuvanje identiteta te dobrobit hrvatske zajednice na ovim prostorima. Dominantne ideje na ovim sastancima su bile uspostava suradnje između Učiteljskog fakulteta u Osijeku, kao najbližeg, ili Fakulteta u Zagrebu, i domicilnih učiteljskih fakulteta, kako bi se omogućilo učiteljima koji su stekli učiteljsku diplomu u Srbiji dodatno obrazovanje u oblasti metodike nastave hrvatskog jezika i predmeta iz oblasti nacionalne kulture.
SOMBOR-SPLIT: Iz medija smo saznali da je potpisan sporazum o suradnji između Učiteljskog fakulteta u Somboru i Visoke učiteljske škole u Splitu koji podrazumijeva razmjenu studenata i profesora, te druge oblike suradnje. Dekan somborskog Učiteljskog fakulteta prof. dr. Dragan Soleša je na pitanje, kako je došlo do potpisivanja takvog ugovora za Hrvatsku riječ rekao: »U Somboru se održavala znanstvena konferencija, gdje su bili prisutni svi učiteljski fakulteti iz regije: Mađarske, Austrije, Hrvatske, Slovenije i drugih država i mi smo tu prigodu iskoristili da ponudimo jedan model suradnje Visokoj učiteljskoj školi u Splitu na više razina i dimenzija. Radi se o znanstvenoj, tehničkoj, poslovnoj i nastavnoj suradnji. Dekan Visoke škole u Splitu je sa zadovoljstvom potpisao taj sporazum, potpisali smo ga i mi. Savjet Učiteljskog fakulteta u Somboru je verificirao ovaj ugovor i uputili smo ga Ministarstvu prosvjete i sporta Republike Srbije u dalju proceduru. Sada počinje priprema razmjene, studenata i nastavnika.«
SMJER NA HRVATSKOM?: U medijima je najavljeno i otvaranje novog smjera za školovanje učitelja na hrvatskom jeziku na Učiteljskom fakultetu u Somboru, no, hoće li se studenti već ove godine moći upisati na taj smjer? »U skladu sa zahtjevom lokalne samouprave Općine Sombor i zajednice Hrvata na ovom prostoru, Nastavno-znanstveno vijeće Učiteljskog fakulteta u Somboru je usvojilo odluku o otvaranju smjera na hrvatskom jeziku. Uputili smo ovu Odluku novosadskom Sveučilištu, koje ju je također usvojilo, nakon čega je ona proslijeđena pokrajinskom Izvršnom vijeću. Izvršno vijeće se proglasilo nenadležnim, što i jest tako, jer jedino Vlada Republike Srbije otvara odjele na jeziku nacionalnih zajednica, te je ova Odluka odmah proslijeđena Ministarstvu prosvjete i sporta Republike Srbije i sada očekujemo odgovor«, kaže dekan Soleša, i dodaje: »Ovo je jedini fakultet koji već deset godina obrazuje učitelje na slovačkom, mađarskom, imali smo i na rusinskom jeziku, te imamo iskustvo i rezultate na tom polju«.
Postavlja se dakako pitanje i zašto je uspostavljena suradnja s Visokom školom za učitelje u Splitu, i hoće li se ona uspostaviti i s bližim fakultetima u Osijeku i Zagrebu: »Veoma dobru suradnju imamo sa svim učiteljskim fakultetima, i u Osijeku i Zagrebu i Splitu. U pregovorima smo sa Zagrebom i Osijekom i očekujemo da ćemo uskoro potpisati sporazume o suradnji i s njima, pogotovu zato što i Zagreb i Osijek imaju odgovarajuća iskustva i imaju sličan smjer na srpskom jeziku, te se mi pripremamo da u potpunosti preuzmemo model koji se koristi u Hrvatskoj«, kaže Soleša.
Dakako, trenutno je najaktualnije pitanje u sustavu obrazovanja na hrvatskom jeziku, hoće li se učitelji i učiteljice, koji su završili u Somboru na srpskom jeziku, moći doškolovati i polagati razliku iz predmeta nacionalne kulture, kako bi imali potrebna znanja i adekvatnu kvalifikaciju za kvalitetno održavanje nastave na hrvatskom jeziku. Omogućuje li ovaj ugovor o suradnji takvo doškolovanje?
»Upravo tako«, kaže Soleša, »čim upišemo prvu godinu mi otvaramo i tu mogućnost doškolovanja učiteljskih kadrova na hrvatskom jeziku i u tom pravcu smo već uradili dosta toga.«
Dekan Učiteljskog fakulteta je najavio i skori posjet zagrebačkom Učiteljskom fakultetu u svibnju te u lipnju posjet Visokoj učiteljskoj školi u Splitu, gdje će se održati radni dogovor na ažuriranju nastavnih planova i drugih pitanja.
NISMO PITANI: No, iako se čini da je sve na dobrome putu, da se zacrtani ciljevi Hrvatskog nacionalnog vijeća na polju obrazovanja i ostvare, postoje i određeni problemi. Predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Lazo Vojnić Hajduk, komentirajući ovakav slijed događaja, kaže: »Izražavam veliko čuđe-nje pa i negodovanje što Hrvatsko nacionalno vijeće glede ovih pitanja nije konzultirano. Naime, Zakonom je predviđeno da u svim onim pitanjima, koja se tiču interesa hrvatske zajednice poglavito u sferi obrazovanja, Hrvatsko nacionalno vijeće treba biti konzultirano. Ipak, smatram da je svaka aktivnost, koja ide u smjeru afirmacije hrvatskog nacionalnog identiteta, za pozdraviti. Istina je da ova ideja, odnosno njeno konkretiziranje, nije u skladu s inicijativom koja je krenula iz Subotice oko formiranja Univerziteta i Učiteljskog fakulteta u Subotici, ali mislim da će vrijeme donijeti svoje i siguran sam, da će se to jednog dana uskladiti i da to ne može štetiti hrvatskoj zajednici već samo može koristiti.«
Dopredsjednik HNV-a za Podunavlje prof. Stipan Šimunov iz Bačkog Monoštora smatra da je prioritet hrvatske zajednice dodatna edukacija učitelja – odnosno omogućavanje polaganja razlike ispita, kako bi se nastava na hrvatskom jeziku odvijala kvalitetno, a učitelji i formalno imali odgovarajuće diplome za nastavu na hrvatskom jeziku. »Iako nisam bio upoznat o otvaranju mogućnosti na somborskom Učiteljskom fakultetu«, kaže Šimunov, »otvaranje takvog odjela i dolazak profesora iz Hrvatske, koji će predavati potrebne predmete, može značiti samo dobro za nas«.
