Arhiv tekstova

Radnim susretom predstavnika Hrvatskog nacionalnog vijeća, političkog vodstva Hrvata u Vojvodini, doseljenih Dalmatinaca i njihovih potomaka, te predstavnika lokalne uprave grada Sombora s izaslanstvom Splitsko-dalmatinske županije, a u nazočnosti dužnosnika Veleposlanstva i Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Srbiji, u Stanišiću je u petak, 3. prosinca, počelo obilježavanje 65 godina od organiziranog doseljavanja Dalmatinaca u Vojvodinu. 

Skup, održan u maloj dvorani Doma kulture u Stanišiću, pozdravio je domaćin, predsjednik mjesnog HKD-a »Vladimir Nazor« Ivan Karan. Kako je rekao, prema popisu iz 2002. godine u Stanišiću je preostalo svega oko 350 Hrvata, budući da su  tijekom rata bili izloženi nasilju i pritiscima, što je uzrokovalo iseljavanje oko 600 osoba hrvatske nacionalnosti. Karan je dodao kako se odnos većinskoga življa prema Hrvatima od devedesetih godina do danas promijenio samo utoliko da više nema otvorenih incidenata. »Nedavno je na grub način izraženo neslaganje lokalnih vlasti da se Hrvatima u ovom selu dodijeli njihov nekadašnji dom. Željeli smo da se barem nešto zove ‘hrvatsko’, jer smo godinama u Stanišiću živjeli, radili i izgrađivali ga. Ako ništa drugo, plaćali smo samodoprinos kojim su izgrađeni pojedini objekti. Da je lokalna vlast imala sluha, dodijelila bi nam dom, kojega bi ionako koristilo cijelo selo i tako bi u realnom životu pokazala kako se u ovoj sredini nešto mijenja prema Hrvatima«, rekao je, između ostaloga, Ivan Karan. 

 

Potpora iz matice

 

Susret u Stanišiću pozdravio je i ministar-savjetnik Veleposlanstva RH u Beogradu Filip Damjanović, istaknuvši kako hrvatski narod u Srijemu, Bačkoj i Banatu i danas živi  teško te da mu je potrebna moralna i svaka druga potpora. »Republika Hrvatska nikako nije zadovoljna položajem ovdašnjih Hrvata. Iako visoka politika i međudržavni odnosi postaju sve bolji, sve to nema efekta ukoliko životi i prava ljudi koji žive u sredinama poput Stanišića, Riđice, a isto tako i u Srijemu i u Podunavlju nisu uređeni i osigurani«, rekao je Filip Damjanović. 

Dožupan Splitsko-dalmatinske županije Luka Brčić je pozdravio svoje domaćine i izrazio veliko zadovoljstvo što je i na ovim prostorima nakon tolikih godina imao prilike čuti dalmatinsku ikavicu. Istaknuo je veliku želju žitelja Splitsko-dalmatinske županije da pruže svu moguću potporu potrebnu za poboljšanje položaja hrvatske zajednice u Srbiji. »Bez ikakve lažne patetike nastojat ćemo u okviru svih svojih mogućnosti podupirati borbu ovih ljudi za veća manjinska prava. Do sada su nam informacije o životu naših sunarodnjaka na ovim prostorima  bile dostupne, i to ne baš često, jedino u pojedinim medijima. No, u medijima je sve drukčije, na neki način se slijede programi politike, ali tek uvidom u realni život ljudi u malim sredinama poput Stanišića možemo spoznati pravu istinu.  Ne samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, nego i u cijeloj Hrvatskoj, manjinska prava, a osobito prava Srba u Hrvatskoj, na najvišoj su razini europskih standarda. U svakoj prilici ćemo tražiti da i naši ljudi ovdje u Srbiji imaju niti manje niti više od tih prava«, rekao je za HR Luka Brčić. Uz župana Splitsko-dalmatinske županije Luku Brčića u »dalmatinskom« izaslanstvu bili su i visoki dužnosnik te županije Damir Gabrić te načelnik općine Trilj Ivan Šipić.

Goste su pozdravili i predsjednik HNV-a Slaven Bačić, zastupnik u Skupštini AP Vojvodine Dujo Runje i dogradonačelnik Sombora Mata Matarić. Nakon radnog dijela skupa domaćini Ivan Karan i Savo Tadić u kratkoj šetnji pokazali su gostima središte Stanišića, a razgovori s potomcima doseljenih Dalmatinaca nastavljeni su u opuštenijem ozračju uz mali domjenak. 

 

Svečana akademija u Subotici

 

Idućeg dana, u subotu 4. prosinca, u sjedištu Hrvatskog nacionalnog vijeća u Subotici održana je svečana akademija, na kojoj je povjesničar Mario Bara održao predavanje na temu »65 godina od organiziranog doseljavanja Dalmatinaca u Vojvodinu«.

Bara je istaknuo kako su ciljevi agrarne reforme i kolonizacije nakon Drugog svjetskog rata za cilj imali ekonomski (socijalno zadovoljenje), politički (kao ideološko-političko uporište novim vlastima) i nacionalni aspekt (promjena nacionalne strukture u krajevima u kojima je živjelo njemačko stanovništvo).

Organizirano doseljavanje Dalmatinaca u Vojvodinu obavljano je najvećim dijelom tijekom 1945. i 1946. godine u više navrata, a bilo ih je i kasnije. 

»Svaka od jugoslavenskih federalnih jedinica imala je kvotu za koloniste, a proces kolonizacije odvija se paralelno s razgraničavanjem Republike Hrvatske i Republike Srbije. Postojao je interes tih jedinica oko područja na kojima će njihovi kolonisti biti naseljeni. Hrvatska je tako težila da što veći broj kolonista hrvatske nacionalnosti grupira u neposrednoj blizini granice federalne Hrvatske ili u blizini naselja gdje su starosjedioci bili bunjevački i šokački Hrvati«, kazao je Bara.

Prilagodba kolonista na novu sredinu bila je teška: u Vojvodini ih je dočekala hladnija klima, činjenica da su se uselili u tuđe kuće praćena je psihološkom nelagodom, a uz to nisu poznavali tehnike poljodjelskih radova i uzgoja kultura. »Slika Vojvodine je već u međuratnom razdoblju bila idealizirana, slovila je za žitnicu koja može hraniti cijelu središnju Europu. No i pokraj poslijeratnog zanosa i obećanja vezanih uz bolji život, kod određenog broja kolonista dolazi do razočaranja, te, posebice razvojem turizma u Dalmaciji, dolazi do njihovog masovnijeg povratka. Iz Stanišića se vratilo 150 obitelji, a oko 150 ih se razdijelilo, iz Riđice se vratilo 30-ak obitelji. Među povratnicima su prednjačili primorci i otočani iz nekadašnjih kotareva Šibenik, Korčula, te kolonisti iz kotara Metković«, ukazao je Bara.

U Vojvodini se nakon 1948. zadržalo oko 7000 koloniziranih Hrvata, uglavnom u Bačkoj, od toga oko 57 posto podrijetlom iz Dalmacije. Potomci dalmatinskih kolonista i danas u manjem broju obitavaju u Vojvodini – u Stanišiću, neznatno u Riđici, Somboru, Subotici, Novom Sadu, Sivcu, Gudurici, i po riječima Bare, čine raznolik subetnički mozaik hrvatske zajednice u pokrajini. 

Gosti iz Splitsko-dalmatinske županije su se tijekom boravka u Subotici susreli s vodstvom Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, te s predstavnicima gradske samouprave.

Obilježavanje 65 godina od organiziranog doseljavanja Dalmatinaca u Vojvodinu održano je u organizaciji HNV-a, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i HKD-a »Vladimir Nazor« iz Stanišića.

Ivan Andrašić, 

Davor Bašić Palković