Arhiv tekstova
Đurđevo u Bapskoj
BAPSKA - Dan uoči blagdana sv. Jurja, Đurđeva, kako ga zovu žitelji Bapske, malog pitoresknog sela na krajnjem istoku Hrvatske, sunce je okupalo plodnu crnicu i tek ozelenjele okolne brežuljke, pa su se vrijedni ratari razmiljeli diljem nevelikog atara žurno privodeći kraju radove na najvažnijem poslu, proljetnoj sjetvi. Namjerno kažem ratari, jer kućanice su ostale doma pripremajući za »kirbaj«, a treba pospremiti, ispeći kolače i pečenku za blagdan, jer sveti Juraj je zaštitnik Bapske, a župna crkva sv. Jurja podignuta je još davne 1764. godine, stradala i obnavljana nekoliko puta, na čijem pročelju i dan-danas stoji grb obitelji Pohr von Rosenthal.
OBNOVA BAPSKE: »Crkva je stradala i u Domovinskom ratu, a pročelje, zvonik i krovište obnovili su mještani po povratku iz progonstva« – kaže Stjepan Plazonić, tajnik Mjesnog odbora Bapska. Žitelji Bapske podijelili su sudbinu stanovnika čitavog hrvatskog Podunavlja, te su u jesen 1991. godine, s početkom velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku, protjerani iz rodnoga sela, a prognanički su status zamijenili povratničkim, tek s početkom mirne reintegracije Podunavlja u proljeće 1997. godine. Te godine, i sljedeće – 1998, u Bapsku se vratilo 85 – 90 posto njenih žitelja, ili oko 1.100 Bapčana.
»Danas se u Bapskoj crvene novi krovovi na 295 potpuno obnovljenih kuća, i još 120 kuća koje su se mogle popraviti i dotjerati. Selo je tijekom Domovinskog rata potpuno devastirano i opustošeno, polja zapuštena i zaparložena, infrastruktura uništena i trebalo je puno truda da se obnovi sve to. Sanirali smo lokalne ceste, obnovili električnu mrežu, spojili se na iločki vodovod. Privodimo kraju obnovu područne škole i ambulante, ali u selu još uvijek nemamo višenamjensku dvoranu gdje bi se odvijao društveni život. Imamo namjeru Strossmayerove ulice. Napravili smo idejnu skicu, ali nam nedostaju sredstva za projektnu dokumentaciju i gradnju. Isto tako, na samom ulasku u naselje, na temelju idejne skice koju je uradila naša arhitektica Marija Tomašić, već ovoga proljeća urediti ćemo divan travnjak s gredicama cvijeća i ukrasnoga grmlja, što će pridonijeti ljepšem izgledu mjesta« – pohvalio se Plazonić.
POVIJEST BAPSKE: Bapska se u povijesnim izvorima spominje vrlo rano, još u 13. stoljeću i smatra se da je tada sagrađena romanička crkva Blažene Djevice Marije u kojoj se nalazi čudotvorna slika Majke Božje. Predaja kaže da je crkvu sagradio ban Ivan Morović, a u znak sjeća-nja na njega obližnji se potes zove Banovina. Na brdu Telek je u 16. stoljeću umro kaločki nadbiskup Ladislav Vingart. I župa se u Bapskoj spominje rano – već 1332. godine, a barokna crkva sv. Jurja sagrađena je 1764. godine. Carica Marija Terezija je 10. kolovoza 1762. godine izdala povelju, kojom se Bapska proglašava trgovištem u kojemu se održavaju dva sajma godišnje, na Đurđevo i na Malu Gospu. Prema popisu iz 1900. godine Bapska je imala 133 kuće i 735 žitelja, od čega 716 rimokatoličke, 18 pravoslavne i 1 luteranske vjere, a po narodnosti je bilo 529 Hrvata, 119 Nijemaca, 82 Slovaka, 18 Srba i 5 Mađara.
TRADICIJA I BLAGDANI: »Bapčani tradicionalno slave blagdan sv. Jurja kao svoj crkveni god, i župna crkva u mjestu je posvećena ovom svecu« – kaže župnik vlč. Pavao Kolarević, premda im gosti u većem broju dolaze za blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije, ili Malu Gospu (kako vole reći mještani), koji se ovdje također blaguje kao »kirbaj«, 8. rujna.
»Za ovaj ćemo blagdan imati svečanu blagdansku euharistiju, no, moram reći da se za blagdan Male Gospe spremamo devetnicom. Dolaze nam gosti iz susjedne države, iz Šida, Gibarca, Sota, Morovića, i mogu reći da i u crkvi Gospinoj i na Bunariću svakodnevno ima vjernika.« – rekao je vlč. Kolarević.
»U Bapskoj se dužna pažnja poklanja njegovanju narodnih običaja i očuvanju kulturne tradicije i prelijepih narodnih nošnji« – kaže Pavo Suknović, predsjednik KUD »Sloga«. »Nažalost, mnogo toga smo morali ostaviti u Bapskoj, kada smo protjerani 1991. godine, jer ostavili su nam samo pol sata da se spakiramo i da bježimo. Moja majka je, uz neophodne stvari, zgrabila i kofer s narodnom nošnjom i ponijela je u progonstvo, a mnogo toga je ostalo. Ali vrijedne Bapčanke, a spomenuo bih: Janju Adamčić, Evu Bilandžić, Anu Božinović i Katu Majačić, tkale su i šivale, vezle i šlingale i u progonstvu, a posebice kad smo se vratili kući 1997. godine, tako da danas imamo ponovno nošnje gotovo za sve članove našega KUD-a. Imamo dječju skupinu, stariju pjevačku skupinu, folklornu skupinu i dvije tamburaške grupe (mlađu i stariju). Naš je KUD sljedbenik »Sloge« osnovane 1947. godine, a oni su smo naš Hajduk. Danas se natječemo u II županijskoj ligi i držimo sredinu tablice. Imamo mladu ekipu i prosjek godina je 21, tako da rezultate očekujemo tek za par godina. Najveći su nam uspjesi – osvojeno prvenstvo u sezoni 1985./86., i četiri učešća u finalu Kupa Vukovarskog podsaveza od 1983.–1986. Četiri naša dečka nastupaju za Slakovce, koji se bore za prvo mjesto u našoj ligi, a spomenuo bih Branka Žeravicu, nekada igrača Osijeka, a danas trenera u Minhenu, zatim Kazimira Dukića, koji je igrao za riječki Orijent, a danas igra na Krku.«
S ratarima smo počeli, pa ćemo s njima i završiti: »Bapska ima 1800 ha obradivih površina, i još polovicu od toga pod šumom, a proljetna je sjetva u punom jeku. Kukuruz je ugovoren na 500 ha, a bit će ga i više, suncokret na 170 ha, soja tek na 20-tak, a lucerna na 150 ha. Jesenas je pšenicom zasijano više od 400 ha, dok Bapčani ne siju šećernu repu. Mještani se okreću vinogradarstvu i voćarstvu, te stočarstvu – u selu ima 604 krave i oko 400 bravaca« – kaže Josip Bošnjaković, skladištar u Agrosrijemu d. o. o iz Iloka.
