Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Cr­na ro­da u fo­ku­su

U Davodu, u neposrednoj blizini Dunava i granice sa Srbijom i Crnom Gorom, je od 15. do 18. aprila održana 4. međunarodna konferencija o crnoj rodi. Organizatori ovog skupa bili su Mađarsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Društvo mladih zaštitara prirode iz Baje i Nacionalni park »Dunav-Drava«. Sudionici iz 25 zemalja Evrope, Azije i Afrike su putem postera ili usmenih prezentacija predstavili 61 rad iz oblasti: gnjezdišnog rasprostranjenja, ekologije, selidbe, disperzije i zimovanja, zaštite staništa, ishrane, nacionalnih i regionalnih akcionih planova, i kliničke prakse posvećene ovoj vrsti. Posljednjeg dana, nakon zatvaranja skupa, sudionici su imali prilike uživati u briljantno organiziranoj ekskurziji u Gemenc, dio nacionalnog parka »Dunav-Drava«, koji predstavlja jedno od najvećih poplavnih područja u Europi.
    Tri sudionika konferencije iz Srbije i Crne Gore – Marko Tucakov, Boris Erg i Antun Žuljević su, po ocjenama učesnika, pokraj interesantnih prezentacija, uzeli značajno učešće i u diskusiji. Rad Borisa Erga »Vrijednosti i potencijali revitalizacije Specijalnog rezervata prirode »Gornje Podunavlje«, jednog od najznačajnijih gnjezdišta crne rode u Srbiji i Crnoj Gori« je upoznao učesnike s rezervatom, nacionalnom legislativom koja propisuje mjere zaštite, trenutne ugrožavajuće faktore i osnove projekta revitalizacije vlažnih staništa, koji se realizira u Monošorskom ritu. Marko Tucakov i Antun Žuljević su učestvovali u pripremi zajedničkog rada s kolegama iz Hrvatske i Mađarske: »Crna roda na području između ušća rijeka Šio i Drava u centralnom Podunavlju: međunarodni monitorning i plan zaštite«, koga je pripremio i predstavio prvi autor. Riječ je bila o rezultatima zajedničkog projekta s čijom su realizacijom započeli ornitolozi iz tri zemlje, a koja je usmjerena k proučavanju, i efikasnoj zaštiti jednog od crnim rodama najgušće naseljenih dijelova svijeta, koji kao zajedničku prirodnu baštinu dijele tri zemlje.
    Crna roda je prirodna rijetkost u Srbiji, za čiju zaštitu su propisane stroge mjere zabrane ubijanja, uznemiravanja i uništavanja staništa. Na području rezervata »Gornje Podunavlje« se trenutačno gnijezdi 25-30 parova ove graciozne ptičje vrste, više od četvrtine od ukupnog broja parova koji se gnijezde u našoj zemlji. Vrlo je, za razliku od poznatije bijele rođakinje, osjetljiva na uznemiravanje tokom gniježđenja, pa za smještaj gnijezda zahtjeva mirne i stare šume. Hrani se vodenim životinjama u plitkim depresijama i starim tokovima Dunava u poplavnom pojasu. Tijekom jesenje selidbe bogata hranilišta privlače i do 300 primjeraka ove vrste, koji rezervat koriste kao usputnu stanicu na putu prema zimovalištima. Pokraj orla štekavca, crna roda je idealna »karizmatična« vrsta, čiji zahtjevi i pogledu ishrane i gniježđenja ukazuju na pravce u kojima treba da idu aktivne mjere zaštite staništa u rezervatu. Veliki broj parova, naime, redovno biva uznemiravan intenzivnim kretanjem ljudi i vozila u perodu gjnežđenja, a u takvim slučajevima parovi često prekidaju cijeli reproduktivni ciklus. Stare autohtone šumske sastojine u kojima se gnijezdi su ugrožene vrlo invanzivnim i neprilagođenim mjerama gazdovanja.
    Sudionici konferencije su se jednoglasno složili da je usvajanje i dosljedno poštivanje mjera zaštite crne rode na nacionalnoj razini od najvećeg značaja za njen opstanak u narušenim ekosistemima preostalim u Evropi. Posebnu odgovornost u tome imaju zaštićena prirodna dobra u kojima se ova ptica još uvijek gnijezdi.    

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika