Arhiv tekstova
Planet Zemlja govori 6.000 jezika
Mudra je poslovica kojom svaki roditelj nastoji motivirati svoje dijete da uči barem neki strani jezik i njegovim poznavanjem poveća svoje životne šanse u budućnosti koja ga očekuje u zrelosti. Kompjutorska revolucija, koja je osvojila mnoštvo domova s PC konfiguracijama različitih opsega memorije, postavila je jezični uvjet bez kojeg se više kvalitetno ne može »umrežiti« u svjetsku računalnu mrežu (internet).
Želite li biti aktivni dio današnjice jednostavno morate vladati osnovama engleskog jezika!
KLASIFIKACIJA JEZIKA: Prema ling-vistima (stručnjacima za jezike) postoje dva glavna sustava po kojima razvrstavamo jezik: Tipologijski i generički.
Tipologijska podjela tretira jezike po sličnostima i različitostima u samoj njihovoj strukturi, tako da oni koji imaju i dijele jednaku strukturu pripadaju zajedničkom tipu jezika, dok oni koji imaju različitu i drugačiju strukturu pripadaju različitim tipovima. Po ovoj tipološkoj definiciji dva posve različita jezika kao što su engleski i mandarinski kineski spadaju u isti tip jezika po svojem ustaljenom redu riječi u rečenici koju tvori niz: subjekt – predikat – objekt. S druge strane generička jezična podjela dijeli jezike prema osnovama njihovog povijesnog razvitka tj. od njihova zajedničkog »pretka« i lingvističke obitelji kojoj pripadaju. Ovdje je najbolji primjer svima znanih romanskih jezika, koji vuku zajedničke korijene iz latinskog jezika.
JEZICI NAŠEG PLANETA: Od već u naslovu spomenutih 6.000 tisuća jezika, kojima danas komuniciraju stanovnici Zemlje, 12 velikih je ipak najraširenije u kategoriji materinskog po svim njenim dužinama i širinama.
Mandarinski kineski (govori ga 850-900 milijuna ljudi), hindu (350-400 milijuna), španjolski (oko 350 milijuna), engleski (oko 340 milijuna), bengalski (oko 200 milijuna), arapski (oko 190 milijuna), ruski (oko 180 milijuna), portugalski (oko 170 milijuna), japanski (oko 130 milijuna), njemački (oko 100 milijuna), francuski (oko 80 milijuna), malajski (oko 60 milijuna). Ali ako bi se u ovu podjelu ubrojio drugi govorni jezik, onda je engleski s oko 500 milijuna ljudi, koji njime komuniciraju, uvjerljivo na drugom mjestu aktivne uporabe.
JEZIČNE OBITELJI EUROPSKOG KONTINENTA: S obzirom kako živimo na europskom kontinentu svi jezici pripadaju obitelji indo-europskih jezika, a naš hrvatski jezik pripada skupini slavenskih jezika kojoj još pripadaju: ruski, ukrajinski, poljski, češki, srpski i bugarski. U germanske jezike spadaju: njemački, engleski i nizozemski, u romansku grupaciju ubrajamo: talijanski, francuski, španjolski, rumunjski, dok skandinavskoj skupini pribrajamo: švedski, danski i norveški. Pokraj ovih najpoznatijih skupina na Starom kontinentu govori se i manje poznatijim jezicima poput: grčkog, albanskog, mađarskog, litvanskog, letonskog, finskog…
JEZICI VOJVODINE: Naša pokrajina nadaleko je poznata po šarolikosti jezičnog spektra koji je u aktivnoj uporabi na njenom teritoriju. Ravnopravnost manjinskih nacionalnih zajednica najprije se očituje slobodnom uporabom njihovog materinskog jezika u sredinama koje naseljavaju. U zakonskoj formulaciji jezika društvene sredine u mnogim vojvođanskim općinama izjednačeno je nekoliko jezika. Pokraj srpskog, koji je službeni većinski jezik u Panonskoj nizini, govori se i: hrvatski, mađarski, rusinski, slovački, rumunjski, romski…
