Arhiv tekstova
Povijesne uspomene
Knjiga dr. Đure Šarošca posvećena je narodnoj kulturi Hrvata u Mađarskoj, pokazujući kako su Hrvati sačuvali svoju ljubav prema hrvatskoj baštini, svome jeziku i starim tradicijama. Etnograf dr. Đuro Šarošac tijekom svoga života sakupljao je dokumente, predmete i uopće materijale koji spadaju u okvir hrvatske narodne kulture u Mađarskoj. I danas kao umirovljeni muzeolog živi i radi u blizini izvora narodne umjetnosti.
Knjiga započinje tekstom o narodnoj umjetnosti o kojoj dr. Šarošac među ostalim piše, kako se u procesu stvaranja narodne umjetnosti ne smije i ne može razdvojiti uloga pojedinca i zajednice. Pojedinac je bio dužan da se pridržava nepisanih estetskih pravila koja su bila predodređena cjelini narodne umjetnosti, ali dr. Šarošac ističe kako u stvaralačkom procesu zajednica nije imala samo taj zadatak da selektira pojedine stilove, da neke odbaci, a neke prihvati, preuz-me, već je njen zadatak bio da te modne stilove čuva u tijeku dužeg vremenskog razdoblja.
NARODNA NOŠNJA: Drugo poglav-lje knjige sadrži tekstove o odjevnim predmetima, vezovima, tkaninama, uzorcima i bojama. Od odjevnih predmeta od platna autor predstavlja ženske košulje panonskog tipa, male košulje, krilca ili donje suknje, pregače tkane od niti, muške košulje, muške pregače i dječje košulje, a potom i od vune tkane pregače i suknje, kao i podravske šokačke kapice, poculice Bošnjakinje iz okoline Pečuha, podravske hrvatske poculice i kapice, pojaseve, surke i odjevne predmete od kože. »Svoju originalnu poculicu mohačke Šokice su napustile u vrijeme kada je raznovrsni tvornički tekstil uticao na promjenu njihove narodne nošnje. Svoj naziv kapica je dobila po svom obliku. Od raznovrsnog je materijala: svile, baršuna, kašmira i platna, a postava je tanko domaće platno. Po formi nalik je na dječju šubaru: uz potkovastu površinu su prišili okrugli pokrivač glave, koji je svezan na potiljku«, bilježi dr. Šarošac o kapicama Šokica.
NAMJEŠTAJ, UPOTREBNA SREDSTVA I OBIČAJI: Odjeljak knjige o vezovima sadrži među ostalim i prikaze o bijelom vezu podravskih Šokica, ženskim košuljama bačkih Šokica i dječjim dugim košuljama, dok odjeljak o tkaninama sadrži prikaze o posteljnim prostiračima, stolnjacima, jastucima i navlakama. Autor piše i o oblikovanju uzoraka i njihovoj simbolici, kao i o tekstilu i bojama, a treće poglavlje knjige donosi prikaze o škrinjama, obojenom namještaju, obilježjima namještaja i uređivanju soba. Knjiga se nastavlja poglavljem o upotrebnim sredstvima kao što su: preslice, ručna vretena i olovom ukrašeni predmeti, crno i glazirano posuđe, zdjele, tanjuri i vatrostalno posuđe. Peto, završno poglavlje posvećeno je predmetima narodnih običaja: bušarskim maskama, uskrsnim jajima, svatovskim ručnicima, rupcima, ukrasnim pokrivačima, pogrebnim rupcima i ručnicima i molitvenicima. »Za trod-nevne svečanosti na kraju poklada mohački Šokci su od drveta izrezbarili masku (kapu). Prvi zapisi o tom običaju potječu iz prve polovine prošlog stoljeća. Šokačke arhaične maske među europskim narodima, gdje je taj običaj nekada bio poznat ili još i danas živi – zauzimaju istaknuto mjesto«, piše o bušarskim maskama dr. Šarošac.
»Narodna umjetnost Hrvata u Mađarskoj« dvojezično je izdanje (na hrvatskom i mađarskom jeziku), a uz tekstove, knjiga je bogato ilustrirana atraktivnim fotografijama koje je načinio sam autor. Knjiga je objavljena 2001. godine u izdanju mohačke Hrvatske državne samouprave i Krónika Kiadó.
