Arhiv tekstova
»Ne srljajte, kao guske u maglu« (Stjepan Radić)
6. kolovoza 1945. godine na Hirošimu je bačena prva atomska bomba. Poginulo je 115.000 ljudi.
8. kolovoza 1928. umro je u Zagrebu Stjepan Radić, hrvatski političar. Rođen je 11. lipnja 1871. godine u selu Trebarjevu Desnom nedaleko Siska. Studirao je u Zagrebu, Budimpešti, Moskvi, Pragu i Parizu. Bio je pod snažnim utjecajem brata Antuna, čiju je misao oživotvorio uvodeći seljake u politiku. Godine 1904. osnovao je s bratom Hrvatsku pučku seljačku stranku. Godine 1918. zalagao se za ujedinjenje s Kraljevinom Srbijom i Kraljevinom Crnom Gorom, no uz jasne uvjete koji Hrvatskoj jamče cjelovitost i samobitnost. Na sjednici Narodnog vijeća 24. studenoga 1918. godine upozorava zastupnike da budu pažljivi prilikom ujedinjenja sa Srbijom. »… Gospodo! Još nije prekasno! Ne srljajte kao guske u maglu! Ne zaključujte jedinstvene vlade s Kraljevinom Srbijom već zato, jer, eto, u ime Kraljevine Srbije nema tu nikoga (…). Nemojte tako postupati da se bude moralo danas-sutra kazati, da ste i vi Slovenci i vi Srbi Vojvođani i Bosanci, i vi naši Hrvati Dalmatinci, a nadasve vi naši domaći hrvatski Srbi da smo se svi skupili danas ovamo samo zato da izvršite jedno urotničko djelo protiv naroda, napose protiv Hrvatske i protiv Hrvata. Dajte uvidite barem to da je ova stvar tako važna i tako sudbonosna da treba sazvati čitavo Narodno Vijeće, a, naravski, i Hrvatski sabor. (…) Najstrašnija je stvar, najveći je grijeh i najveća politička pogreška svoj rođeni narod stavljati pred gotove činjenice, to jest voditi politiku po gospodskoj svojoj voljici, bez naroda i protiv naroda.« U monarhističkoj je Jugoslaviji postao pučki tribun i najveći protivnik Vidovdanskoga ustava. Premda nedosljedan u stavovima (njegova je stranka promijenila četiri imena) bio je omiljen zbog jednostavnog obraćanja puku i razumijevanja svih problema koji su tištili seljake. Time je postao opasan vlastima, koje su ga zatvarale i držale pod prismotrom da bi ga na koncu odlučili likvidirati. Radikalski poslanik Puniša Račić 20. lipnja 1928. pucao je u Skupštini na poslanike Seljačko-demokratske koalicije, saveza pristalica Radića i Pribićevića, negdašnjeg vođe Srba prečana. Radić je umro 8. kolovoza 1928. godine u Zagrebu od posljedica atentata.
8. kolovoza 1963. godine izvršena je »pljačka stoljeća« – opljačkana je kompozicija vlaka između Glasgowa i Londona.
9. kolovoza 1945. godine na Trećem zasjedanju u Beogradu Antifašističko veće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) proglasilo se privremenom Narodnom skupštinom Demokratske Federativne Jugoslavije.
9. kolovoza 1945. godine bacili su Amerikanci atomsku bombu na Nagasaki. Poginulo je 73.000 ljudi.
9. kolovoza 1945. godine počele su izlaziti u Zagrebu Sportske novosti.
9. kolovoza 1962. godine umro je Herman Hesse, njemački književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1946. godine.
9. kolovoza 1974. godine ostavku je podnio Richard Nixson, predsjednik SAD-a, zbog umiješanosti u aferu Wattergate.
10. kolovoza 1843. godine parobrodskom su vezom povezani Dubrovnik i Trst.
10. kolovoza 1910. godine umro je u Puli Antun Tentor, hrvatski književnik i pravnik. Rođen je u Cresu 12. siječnja 1860. godine. Osnovnu školu završio je u Cresu, gimnaziju u Rijeci, a pravo je studirao u Zagrebu i Beču. Službovao je u Istri. U djelima je opisivao seljake iz zapadne Istre. Najvažnija djela su Beg Mirko, Iz zapadne strane te Creske pričice – putopis.
10. kolovoza 1913. godine u Bukureštu je potpisan mir između Bugarske i balkanskih saveznika Grčke, Rumunjske, Srbije i Crne Gore, kojim je okončan Drugi balkanski rat.
10. kolovoza 1945. godine Japan je ponudio saveznicima predaju, pod uvjetom da car Hirohito zadrži prijestolje.
11. kolovoza 1935. godine počele su masovne demonstracije nacista protiv Židova. Strategiju masovne histerije koristit će kasnije i drugi totalitarni vladari.
11. kolovoza 1999. godine veći dio Europljana te stanovnici Bliskog istoka i Azije mogli su pratiti potpunu pomrčinu Sunca.
12. kolovoza 1687. godine habsburška je vojska zadala konačni udara razbijenim i dezorganiziranim osmanlijskim trupama. Pod komandom Ludwiga Vilhelma Badenskog pobijedila je u bici kod Mohača habsburške su trupe odnijele pobjedu. Godine 1687. oslobođeni su Osijek i Valpovo, a u oslobađanju Požege osobito se istaknula narodna vojska pod vodstvom fra Luke Ibrišimovića. Oslobođenjem Broda i Gradiške cijelo je područje između Save, Drave i Dunava bilo oslobođeno od osmanlijske vlasti.
12. kolovoza 1750. godine rođen je u Valpovu Matija Petar Katančić, franjevac, povjesničar i etnograf. Franjevac Matija Petar Katančić bio je jedan od najvažnijih hrvatskih intelektualca s kraja 18. stoljeća i početka 19. stoljeća. Katančić je proučavao povijest hrvatskih zemalja u rimsko doba, a Hrvate je smatrao potomcima starih Ilira. Preveo je Stari i Novi zavjet na hrvatski jezik i to na štokavsko narječje, ono narječje koje će 1836. godine Gaj predložiti za službeni jezik Hrvata.
12. kolovoza 1914. godine počela je Cerska bitka.
12. kolovoza 1955. godine umro je Thomas Mann, njemački književnik, dobitnik Nobelove nagrade 1929.
12. kolovoza 2000. godine u Barensovom moru je potonula ruska nuklearna podmornica Kursk. Poginulo je svih 118 članova posade.
