Arhiv tekstova
Povijest filatelije u Subotici
Subotica je jedan od gradova koji je imao tu sreću da su se kroz povijest mladi ljudi iz ovog mjesta školovali u velikim europskim sveučilišnim centrima. Bilo iz prestiža ili, pak, iz ekonomskih ili inih razloga, uglavnom studenti u Budimpešti, Beču i Zagrebu došli su u doticaj s filatelijom dosta rano.
Naime, poštanska marka postoji od 6. svibnja 1840., kada je u Engleskoj po ideji sir Rowlanda Hyla objavljen prvi njezin primjerak na svijetu.
Poštanski promet na prostorima današnje Subotice javlja se mnogo ranije. Postoji podatak da je 24. ožujka 1753. godine otvorena poštanska postaja u Horgošu. Kako je ovaj teritorij pripadao Austro-Ugarskoj, a stoga su i ustrojstva ove monarhije vladala i na ovim teritorijima, može se tvrditi kako je od prvih austrougarskih maraka iz 1850. poneka zalutala i kod nas. To se sigurno sve češće odigravalo kada je Ugarska pošta dobila osamostaljenje nagodbom iz 1867. godine. Tek 15. veljače 1871. dolazi do tiskanja prve ugarske marke i od tada se može smatrati da počinje ekspanzija mađarske pošte, a i filatelije na ovim prostorima.
POČETAK FILATELIJE U SUBOTICI: Visokoškolci iz Subotice, koji su studirali u Zagrebu, došli su najvjerojatnije u doticaj sa zagrebačkim filatelistima, jer je u Zagrebu postojalo Hrvatsko filatelističko društvo još od 1896. godine. Ovi mladi ljudi su postali članovi ovog Društva kao Podružnica Subotica dana 16. listopada 1919., da bi već 8. studenoga 1920. predali zahtjev velikom kapetanu grada Subotice u kome izvješćuju vlasti »kako je osnovana podružnica u Subotici i kako nemaju lokala gdje se sastajati, te daju na znanje velikom kapetanu da se sastaju u privatnim kućama«. Pravila Filatelističkog društva »Bačka« ovjerena su i odobrena 9. travnja 1921. od strane Ministarstva unutarnjih djela Kraljevine SHS. Tako počinje i službeno postojati Filatelističko društvo »Bačka« u Subotici.
Koliko su zanos i želja bili veliki za napredovanjem filatelije u Subotici pokazuje i to da su već svibnja 1921. godine počeli izdavanje stručnog časopisa pod nazivom »Bačka filatelija«. »Bácsmegyei Napló« od 26. siječnja 1936. u članku o petnaestogodišnjem jubileju ovog društva navodi pokretanje ovog časopisa. Urednici su bili Omar Džudža i Imre Konc, a odgovorni urednik je bio Ferencz Hoffmann. Povodom petnaestogodišnjice Društva održana je filatelistička izložba, koju je otvorio ministar prometa tadašnje SFRJ Mehmed Spaho. Istovremeno u Subotici je održan IV. Kongres jugoslavenskog filatelističkog saveza. Tih godina u »Bácsmegyei napló« novinar Ladislav Fišer ima stalnu rubriku nedjeljom u kojoj prati sve događaje i novosti iz filatelije, sve do početka travanjskog rata 1941.
FILATELIJA TIJEKOM II. SVJETSKOG RATA: I u ratnim danima filatelija živi. Subotički trgovac poštanskim markama István Dobó ima filatelističku radnju u zgradi današnje Gradske knjižnice. Od l. prosinca 1941. on također počinje s tiskanjem mjesečnika »Bélyeghíradó« (Filatelistički vjesnik), koji je kontinuirano izlazio u idućih 13 mjeseci. Također, Subotičani Sima Mučalov i Mihály Schiller 1942. sudjeluju uspješno na filatelističkoj izložbi u Budimpešti.
Tradicija filatelističkog tiska nastavljena je i poslije završetka rata. Filatelističko društvo »Bačka« okuplja se i već 10. ožujka 1946. najavljuje jednim proglasom početak izdavanja dvojezičnog mjesečnika »Filatelistički pregled« (Glasnik), koji izlazi do svibnja 1949. Ovo je bio, uz zagrebačku »Filateliju«, jedini filatelistički časopis u novoj Jugoslaviji.
Tiskanja Subotice ili motiva iz ovoga grada na poštanskim markama nisu imali nekog velikog uspjeha i pokraj niza prijedloga. Istina, bio je jedan pokušaj izdavanja poštanske marke odmah po oslobođenju Subotice. Novinar Joso Šokčić, odvjetnik Andrija Šarčević i Ljudevit Vujković Lamić-Moco su u tadašnjoj tiskari u Nušićevoj ulici pokušali izdati pretisak mađarske poštanske marke od 1 filera (MK – 631) s pretiskom »Subotica je slobodna 11. X.1944 + pengova« na nađenim tabacima maraka. No, policija ih je uhitila i prema kasnijim pričanjima, saznajemo kako im je zaplijenjena sva pretisnuta tiraža. Ipak uspjeli su sačuvati svega 5 komada ovih maraka u njihovom posjedu.
SUBOTICA NA POŠTANSKIM MARKAMA: Prva marka, koja je vezana za Suboticu, objavljena je od strane ZJPTT 1970. godine i predstavlja marku iz serije »Reprodukcije baroknih slikara iz XVII. i XVIII. stoljeća«. Marka od 3,25 dinara je reprodukcija ikone »Krštenje Kristovo« nepoznatog slikara s ikonostasa iz crkve Svetog Dimitrija u Šandoru (Aleksandrovo) (Yukat. 1282.).
Palićko jezero je poznato ljetovalište i lječilište još iz polovice XVIII. stoljeća. Projekt isušivanja i ponovnog punjenja vodom 1971.-1975. postao je sinonim za zaštitu čovjekovog okoliša. Godine 1979. je dospjelo na poštansku marku u seriji »Zaštita čovjekove sredine« – kao avionski snimak dijela jezera sa Ženskim štrandom u stilu secesije na marki od 4,90 dinara.
Gradska kuća u Subotici, kao jedna od najupečatljivijih zgrada u stilu mađarske varijante secesije, nije nikada stigla na poštansku marku od 4,50 dinara. Ipak, čuveni vitraž s jednog od prozora u Gradskoj kući, rad Mikse Rotha ipak se našao na marci, koja je izdana 1991. godine povodom proslave 600 godina od prvog spomena imena grada u spisima.
Godine 1992. izdana je marka od 10 dinara povodom 100 godina telefonskog prometa u Subotici, Novom Sadu i Zrenjaninu i na njoj se nalazi silueta Gradske kuće. (YU kat. 2449.)
Povodom 50 godina ZOO vrta – Palić 2001. izdana je serija maraka od 6, 12, 24, i 30 dinara, s likovima životinja koje se nalaze u ovom ZOO vrtu (lav, bijeli medvjed, japanski makaki i peruanski pingvin).
Iste godine izdana je marka od 30 dinara u seriji »Zaštita prirode« – Ludoško jezero s bijelom čapljom.
Godine 2002. izdane su dvije marke od 7 i 28,70 dinara s bunjevačkom narodnom nošnjom.
ZNAČAJNI ČLANOVI: Društvo filatelista je također, tijekom godina, veoma intenzivno pratilo mnoge značajne događaje i godišnjice iz povijesti i kulture obilježavajući ih s preko 120 prigodnih žigova, koji su bili u javnoj uporabi u Pošti.
Subotička filatelija je vrlo brzo zauzela zavidno mjesto u državi, a slavu su joj pronijeli: Magarašević, Milekić, Ungar, Kopp, Ács, Vukić, Wohl, Weis, Watz, Draganić, Džudža, Mučalov, Bellak, Dobó. Poslijeratnu generaciju filatelista, uz preživjele, predvode: Šarčević, Vujković Lamić, Fišer, Lendvai, Prokeš, Weis ml., Korhec, Vidra, Palatinski, Budimir, Stipić, Perčić, Vujković ml., Maglajić, Mučalov ml., Mecanov i dr.
Djelatnost Društva filatelista ogledala se i u organiziranju raznih izložbi – u sastavu »Subotičkog gospodarskog tjedna i izložbe« održana je i velika filatelistička izložba u društvenim prostorijama restauracije LOYD (1938.), velika filatelistička izložba povodom 180 godina Pošte (1959.), Samostalna izložba Julije Korheca (1964.), Prva pokrajinska omladinska filatelistička izložba - POFIZ (1970.), obilježeni su Titovi jubileji (1977.), četvrti POFIZ (1980.). Pokraj ovih značajnijih, održano je na desetine manjih izložbi i smotri maraka. U posljednje vrijeme obilježene su promocije maraka koje su objavljene u vezi sa Suboticom.
g
