Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Izdvajati se ili ne

U školama u kojima se ne formira odjel na hrvatskom jeziku, od prošle školske godine ipak postoji mogućnost učenja materinjeg jezika i upoznavanja s vlastitom kulturom. Učiteljica u OŠ »Matija Gubec« u Ljutovu kod Subotice Stanislava Stantić Prćić predaje predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture za đake iz prvog, drugog i trećeg razreda. Ova škola ima ukupno 42 đaka u četiri razreda osnovne škole, a za sada ovaj predmet pohađa tek šestero djece. Od kuda ovako mali interes roditelja budući da nije niti formiran odjel na hrvatskom nastavnom jeziku, pa je ovo jedina mogućnost djeci da makar kroz dva sata tjedno ovladaju standardnim hrvatskim jezikom i upoznaju se s vlastitom kulturom?
    »Čini se da roditelji još nemaju jasnu predstavu o značaju obrazovanja na materinjem jeziku, vjerojatno i zbog sličnosti srpskog i hrvatskog jezika. S druge strane, roditelji se ponekad boje da će biti obilježeni oni i njihova djeca, te govore kako se ‘ne žele izdvajati’ i čini mi se da je to linija manjeg otpora. Dolazi i do takvih apsurdnih situacija da roditelji, čija djeca studiraju u Zagrebu, ne žele upisati mlađe dijete u razred na hrvatskom jeziku. Kasnije će to dijete, ukoliko želi studirati u Zagrebu, morati uzimati dodatne satove hrvatskog jezika«, kaže učiteljica Stanislava Stantić Prćić.
    Prema dosadašnjem iskustvu učiteljice Stantić Prćić, djeca su zainteresirana i vole ovaj predmet jer se radi suvremenim metodama učenja kroz igru, te nisu dodatno opterećena. »Čini mi se čak da djeca lakše prihvaćaju ovaj predmet nego sami roditelji. U početku se djeca pomalo ustručavaju govoriti, budući da u obiteljima govore uglavnom ikavicom, ali kasnije se to prevlada. U radu puno koristimo kazete, CD-e s bajkama, pričama, igrokazima, pjesmicama, što djeca veoma vole. Imamo dobru literaturu za djecu, povremeno dobivamo i dječje časopise kao što je »Modra lasta« na primjer. Dobro bi bilo kad bi ove dječje listove sva djeca dobivala redovito. Ima često i natječaja za dječje radove pa šaljemo crteže ili pisane radove na razne natječaje. Za ovladavanje jezikom od velikog je značaja i međusobno druženje djece, kako bi ona hrvatski jezik koristila u komunikaciji stalno, a ne samo u školi na satovima. Organizirali smo tako izlet u Đurđin, pogledali smo Križni put od slame, vidjeli smo i čuli mnogo toga što je specifično za našu kulturu. Namjeravamo razmjenjivati posjete s drugim školama, kroz organiziranje sportskih ili drugih natjecanja kako bi se djeca družila međusobno. Djeci je bilo vrlo lijepo kad je nedavno bio organiziran Hrckov maskenbal u Hrvatskom kulturnom centru »Bunjevačko kolo« u Subotici, gdje se okupilo puno djece, to je za njih bio doživljaj. Osim toga Hrcko im je također veliki motiv za pisanje i crtanje, djeca se veoma raduju svakom objavljenom radu u njihovom listu. Hrvatska čitaonica je također organizirala natjecanje recitatora i to je bio jako dobar poticaj za djecu. Učile su se pjesmice, vršio se izbor i bez obzira na postignute rezultate djeca su imala snažne dojmove nakon natjecanja, gdje se okupilo više od stotinu djece.«

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika