Arhiv tekstova Arhiv tekstova

No­va pročita­va­nja bašti­ne

Mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo »Republika«, koji uređuju Ante Stamać, glavni urednik, Milan Mirić, odgovorni urednik, i Antun Pavešković, urednik, u broju 3. za mjesec ožujak (godište LX) u bloku književne proizvodnje donosi prozu: Stjepana Tomaša, Mladena Planinca, Nele Poul Sorensena i Helene Peričić, kao i poeziju Adama Zagajewskog.
    Tema ovoga broja sadržana je u bloku »Nova pročitavanja baštine« koji otvara nacrt istraživanja Ružice Pšihistal »Davidijada u alegorijskome ključu« u kojemu se promišlja i obrazlaže alegorijska koncepcija Marulićeva spjeva »Davidijada« koji je Marulić završio dodatkom alegorijskog tumačenja pod nazivom »Tropologica Davidiadis expositio«. Marulić je alegorijsko tumačenje »Davidijade« ispisao kao kršćanski humanist, koji uz svoju poetičku naobrazbu ne krije teološku. »Kao što je ‘Davidijada’ vrhunac njegova pjesničkoga umijeća, tako je i alegorijsko tumačenje ‘Davidijade’ suma njegova teološkoga znanja«, piše među ostalim u svom tekstu Ružica Pšihistal.
VIZUALNA POEZIJA I KAMOV: Rad Stjepana Lukača »Začetnik hrvatske vizualne poezije Ladislaus Simandi (1655. -1715.) », prikazuje vizualnu produkciju u hrvatskoj književnoj povijesti nepoznatoga, a u mađarskoj književnoj povijesti nedavno otkrivenoga i inkorporiranoga Hrvata Ladislausa Simandija. »Dvojbe nema, pjesničku zbirku ‘Corvi albi eremetici nova musa inconcinna’ pavlina Ladislausa Simandija treba inkorporirati u hrvatsku književnost, jer joj je autor bio prvi snažni hrvatski eksperimentalni latinist, začetnik hrvatske vizualne poezije«, zaključuje Stjepan Lukač u svome radu. Darko Gašparović u radu »Kamov i hrvatska književnost« u prvom dijelu teksta naslovljenom »Djetinje reference« predstavlja lektiru maloga Janka iz područja hrvatske književnosti, a potom piše o relaciji Kamov-Matoš koja je vrlo zanimljiva s više aspekata: »suprotstavljenih poetika, protivnih svjetonazora, isključivih i nesnošljivih polemičkih udara s jedne i s druge strane, ali i konačnim uvirom u neko čudno prijateljstvo, presvučeno čak osobitom nježnošću«. Darko Gašparović piše i o odnosu Janka Polića Kamova prema književnom radu Jure Turića koji je jedan od najznačajnijih predstavnika hrvatskoga književnog verizma, Josipa Baričevića i Silvija Strahimira Kranjčevića.
RANO UJEVIĆEVO PJESNIŠ-TVO: Tema broja nastavlja se tekstom Cvjetka Milanje »Rano Ujevićevo pjesništvo« u kojemu autor razlikuje fazu Ujevićeva pjesništva od 1909., do objavljivanja zajedničke zbirke »Hrvatska mlada lirika« (1914.), i odlaska u Pariz, od druge Ujevićeve faze od odlaska u Pariz do povratka iz Pariza (1914. -1919.), u kojem razdoblju nastaju zbirke »Lelek sebra« i »Kolajna«. Cvjetko Milanja u svome tekstu pruža uvid u rano razdoblje Ujevićeva pjesništva: »Odnos zvuka i značenja, sroka i stiha, simbol zvona, glazbeni motivi, erotika i krajolik, neoplatonički ideal i apsolutnost lirskog subjekta, kulturalna sakralna arhitektura i urbani prostor, secesionističko-rokoko elementi, vizualni i auditivni segmenti, ideja mediteranizma – sve to čini ovu Ujevićevu fazu posebnom«, ističe Cvjetko Milanja. Tema broja sadrži još i tekstove Krešimira Nemeca »Kulturni identiteti u Andrićevoj ‘Travničkoj hronici’« i Ante Stamaća »Tin Ujević u osjećajnoj involuciji epohe«, a mjesečnik donosi i tekst Slavena Letice »Iskušenja hrvatskog tranzicijskog kolumnizma na razmeđu tisućljeća«, kao i blok književne kritike. Mjesečnik »Republika« izdaju Društvo hrvatskih književnika i Školska knjiga.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika