Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Ne­pri­hva­tlji­vo je da Hr­va­ti u SCG bu­du ugroženi

Dr. sc. Jasmina Kovačević Čavlović pune je četiri godine na čelu Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici. Od toga 31. ožujka 2000. godine, kada je imenovana generalnom konzulicom, puno se toga promijenilo. Privremeno su ukinute vize za ulazak građana Srbije i Crne Gore u Hrvatsku, vidno su skraćeni redovi onih koji čekaju na usluge i zaštitu Konzulata, a renovirana je i zgrada Generalnog konzulata koji četiri dana u tjednu (od ponedjeljka do četvrtka) prima stranke.

HR: Kakvi su bili ukupni politički i međudržavni odnosi između Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore u vrijeme kada ste započeli svoj mandat u Generalnom konzulatu u Subotici, a kakvim ocjenjujete te odnose danas?
    Sukladno prioritetima hrvatske vanjske politike razvijanja dobrosusjedske, političke i gospodarske suradnje, Generalni konzulat RH u SCG sa sjedištem u Subotici od samog otvaranja početkom 2000. godine djelatno je sudjelovao u razvitku suradnje Republike Hrvatske i AP Vojvodine. Polazište za potpunu provedbu Sporazuma o normalizaciji odnosa između RH i SRJ razvijanje je demokratskih procesa u SRJ. Bitna otvorena pitanja između dvije države, posebice ona koja su posljedica raspada SFRJ te agresije na RH, nisu se mogla rješavati bez obostranog prih-vaćanja standarda primjerenih suvremenoj zajednici demokratskih zemalja, uključujući one o priznavanju teritorijalnog integriteta i potpunog suvereniteta. Nakon ostvarenih političkih promjena u SRJ u listopadu 2000. godine izmijenjene su okolnosti za ostvarenje susreta i trasiranje suradnje između hrvatskih dužnosnika i predstavnika lokalne i pokrajinske vlasti u Vojvodini, što je imalo odraza i na intenziviranje kontakata predstavnika GK sa svim političkim strukturama u AP Vojvodini.
    Bilateralne odnose sa Srbijom i Crnom Gorom Hrvatska želi razvijati u novom okružju. Iz konteksta raspada bivše države i pratećih problema,te odnose RH želi uvesti u kontekst EU perspektiva. Pozitivno ocjenjujući činjenicu da se Srbija i Crna Gora uspijeva, unatoč poteškoćama, postupno kretati k stabilizaciji političkih prilika, RH pozitivnima ocjenjuje temeljne odrednice programa nove Vlade SCG, osobito naglasak na unutarnju konsolidaciju i usmjerenost k EU. Odnos sa SCG na političkom i diplomatskom planu RH će provoditi u dobroj vjeri i uz poduzimanje potrebnih unilateralnih i bilateralnih koraka usmjerenih jačanju dobrosusjedstva, ubrzanom rješavanju preostalih otvorenih pitanja, održanju uzajamne ravnopravnosti i zajedničkom doprinosu jačanja euro-potencijala ovog dijela Europe, prije svega, ostvarenjem inicijativa i projekata od posebne vrijednosti za EU.

HR: Kakvi su bili Vaši kontakti s predstavnicima vlasti u SCG?
    Dio odgovora na ovo pitanje može se iščitati iz odgovora na prethodno pitanje. Uspostava suradnje ili ostvarenje kontakata s predstavnicima vlasti u državi primateljici sastavnica je djelovanja svakog dip-lomatsko-konzularnog predstavništva. Stjecajem političkih okolnosti, početak djelovanja Generalnog konzulata RH u SRJ do listopada 2000. godine obilježen je uspostavom suradničkih odnosa na lokalnoj razini. Tek nakon korjenitih promjena političke strukture uspostavljeni su kontakti s predstavnicima pokrajinske vlasti. Tim slijedom, održani su brojni susreti s predstavnicima Skupštine i Izvršnog vijeća APV, kao i s predstavnicima svih pet okruga. Posebno bih naglasila suradnju ostvarenu s predstavnicima vlasti Subotice, Novog Sada i Sombora.

HR: U Hrvatskoj se na proteklim parlamentarnim izborima promijenila vladajuća koalicija. Koliko je po Vašem mišljenju prošla vlast u Hrvatskoj pomagala Hrvatima u Srbiji, a kolike su i kakve naznake od strane sadašnje – HDZ-ove vlasti?
    Budući da sam prije dolaska na dužnost generalne konzulice u Subotici obavljala posao načelnice Odjela za hrvatske manjine i iseljeništvo u MVP-u RH, mogu svjedočiti o pomoći RH upućene vojvođanskim Hrvatima prije promjene vlasti 2000. godine, a i nakon nje. Nastojanja matične domovine uvijek su bila ograničena proračunskim okvirima, no unatoč tome nastojimo da u sklopu raspoložive svote čim više pomognemo kulturne, prosvjetne i sportske projekte Hrvata u Vojvodini. Prošle godine izdvojena su znatna sredstva, a podijeljene su i brojne stipendije. Ove godine bit će još više učinjeno. S više financijskih sredstava pripomoći će se ostvarenje projekata, posebice onih s područja kulture, obrazovanja, očuvanja jezika i sporta. Međutim, pokraj najčešće spominjane financijske pomoći spomenula bih i druge oblike pomoći kao potpore njegovanju nacionalnog identiteta sa svim odrednicama. Riječ je o pomoći Skupštine grada Zagreba, Hrvatske turističke zajednice, resornih ministarstava i slično. Podsjetimo, tijekom protekle dvije godine brojna hrvatska djeca iz Vojvodine ljetovala su i zimovala u matičnoj domovini. Za učitelje i profesore bili su organizirani seminari i stručna pomoć za edukaciju hrvatske djece u Vojvodini. O povećanoj zainteresiranosti za praćenje statusa i problematike u svezi hrvatskih manjina i iseljeništva govori i ustroj posebne uprave u MVP-u RH koja će se baviti ovim pitanjima.

HR: Kakvim ocjenjujete položaj Hrvata u Srbiji?
    Položaj hrvatske nacionalne zajednice u Vojvodini bitno je izmijenjen nakon donošenja saveznog Zakona o zaštiti nacionalnih manjina. Hrvatskoj zajednici po prvi puta je priznat status nacionalne manjine čime je nivelirana u ostvarivanju manjinskih prava s drugim nacionalnim zajednicama. Ovo je veliki iskorak u odnosu na razdoblje, kada je od svih nesrpskih nacionalnih zajednica najteži položaj imala upravo hrvatska zajednica, marginalizirana i prepuštena prisilnoj asimilaciji. Osnivanjem Hrvatskog nacionalnog vijeća, hrvatskoj zajednici omogućeno je ostvarivanje zakonom zajamčenih manjinskih prava.

HR: I u Srbiji je došlo do političke promjene uz vidno jačanje desnih političkih opcija. Koliko to po Vašem mišljenju može utjecati na položaj Hrvata u Vojvodini?
    Uzlazni trend sveukupnih međusobnih odnosa dviju država jamstvo je da će potencijalne poteškoće biti prevladane. Hrvatskoj je poput drugih europskih država primarno zauzimati se za razvitak dobrosusjedske suradnje, koja u konačnici pridonosi stabilnosti ovog dijela Europe.
    Kroz stalni politički dijalog razvijat će se bilateralna suradnja na svim razinama, pa tako i oko utvrđivanja projekta od uzajamne i transeuropske vrijednosti. Među iznimno bitnim pitanjima držimo skrb o našim sunarodnjacima. Svakako je neprih-vatljivo da hrvatska manjina u SCG bude ugrožena. Uvjereni da su događaji koji su u zadnje vrijeme potresali hrvatsku zajednicu incidenti, nastojali smo na te incidente upozoravati predstavnike vlasti SCG. Osim toga, skrenula bih pozornost na još jednu okolnost. Upućenost srpske nacionalne manjine na rješavanje specifičnih pitanja vlastita položaja na institucije RH otklanja povijesni izvor napetosti i opterećenja u odnosima dviju država.

HR: Incidenti koji su se događali u Vojvodini nisu mimoišli ni Generalni konzulat. Koliko je to utjecalo na Vaš rad?
    Svjesni smo da usporedo s pozitivnim i poticajnim elementima sadašnjeg stanja u SiCG, postoji mogućnost potencijalno negativnog razvitka prilika i obnove nestabilnosti. Poput izbornih rezultata, niti incidenti ne mogu utjecati na neupitni razvitak bilateralne suradnje Hrvatske sa SCG. Ukoliko do incidenata dođe, potrebno ih je objelodaniti i javno osuditi. Unatoč težini i učestalosti incidenata protiv hrvatske zajednice i hrvatske diplomacije u SCG, uvjereni smo da će ovi oblici agresivnog ponašanja počinitelja biti zaustavljeni odgovarajućom represijom nadležnih državnih organa.

HR: Kako je po Vašem mišljenju institucionalno organizirana hrvatska zajednica u Srbiji i kakvi su bili Vaši kontakti s njima u proteklome mandatu?
    U potkrepu dobroj organiziranosti hrvatske zajednice navodim dvije činjenice: ustroj Hrvatskog nacionalnog vijeća i ujedinjenje Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i Hrvatskog narodnog saveza. Ovi događaji od povijesne su važnosti za očuvanje nacionalne samobitnosti i prevladavanje nesloge u hrvatskoj zajednici. Naime, nije riječ o različitim političkim usmjerenjima, već o prevladavanju animoziteta među pojedincima. Držim da je hrvatska zajednica pokazala iznimnu zrelost u odlučujućim trenucima. Unatoč otegotnim političkim okolnostima hrvatska zajednica je uspjela opstati u prvome redu zahvaljujući ustrajnosti i pojačanom radu. Tijekom obnašanja dužnosti kvalitetno i često sam kontaktirala s predstavnicima hrvatske zajednice diljem Vojvodine. Inicirajući sastanke s predstavnicima Hrvata u našim selima uz granicu s Hrvatskom, u Novom Sadu i Somboru, u Subotici i drugdje, nastojala sam pripomoći u rješavanju tekućih problema, ali i prigodno nazočiti na kulturno-umjetničkim programima, obljetnicama udruga i ostalim svetkovinama.

HR: Kakvom ocjenjujete suradnju matične domovine s Hrvatima u Srbiji?
    Nije preuzetno reći kako je ova suradnja u zadnje četiri godine od otvaranja GK RH u Subotici znatno pojačana u odnosu na prijašnje razdoblje. Višestruko povećana gospodarska suradnja, upućenost institucija hrvatske zajednice na institucije i resorna ministarstva matične domovine, pomoć matične domovine, razmjena posjeta, boravci đaka i studenata u matičnoj domovini – svjedoče o bogatoj međusobnoj suradnji – poticajnoj i nerijetko iniciranoj od strane Generalnog konzulata.

HR: Što smatrate najvećim problemima u hrvatskoj zajednici u Srbiji? Što su po Vašem mišljenju glavni uspjesi a što propusti u ostvarivanju manjinskih prava Hrvata u SCG?
    Do ustroja Hrvatskog nacionalnog vijeća kao jedan od najtežih problema spominjana je slaba homogenost i nemotiviranost većeg broja pripadnika hrvatske zajednice. Međutim, zajednički napori predstavnika hrvatske zajednice prevladali su dugogodišnje nesuglasje i pridonijeli su okupljanjem oko jedinstvene političke opcije: opstanka hrvatske zajednice u SCG. Izravna posljedica je zadovoljavajuća organiziranost, motiviranost u prepoznavanju nacionalnih stečevina uz jačanje samosvijesti – toliko potrebne u nastupu pred tijelima vlasti domicilne države.
Ostvarenje zakonom zajamčenih manjinskih prava od iznimnog je značaja za hrvatsku zajednicu. Poseban naglasak potrebno je staviti na pravo obrazovanja na materinskom jeziku. Za ostvarenje učinkovite ravnopravnosti s ostalim nacionalnim manjinama potrebno je konkretnim mjerama domicilne države stvoriti uvjete za predstavljanje manjine na svim razinama.

HR: Što možete istaknuti kao glavne aktivnosti Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici u protekle četiri godine? Od kada građanima SCG više nisu potrebne vize za putovanja u Hrvatsku, nes-tali su dugi redovi koji su bili gotovo zaštitni znak Generalnog konzulata u Subotici. Čime se osoblje Konzulata sada bavi?
    Generalni konzulat RH u Subotici obavlja konzularnu zaštitu svojih državljana, gospodarske funkcije, kulturno-znanstvene i upravno-pravne funkcije. Pokraj taksativno navedenih konzularnih funkcija – prema Konzularnoj konvenciji između RH i SRJ i Bečkoj konvenciji o konzularnim odnosima, GK obavlja i sve druge djelatnosti predviđene određenim (aktualnim ili budućim) međunarodnim ugovorima, odnosno sukladno njenim interesima. Prema članku 14. Zakona o vanjskim poslovima, jednu od krucijalnih zadaća GK čini razvitak suradnje s hrvatskim narodom izvan domovine i skrb o očuvanju njihovog nacionalnog i kulturnog identiteta.
HR: Jeste li, Vi osobno, zadovoljni svojim angažmanom u Generalnom konzulatu za ovo vrijeme koliko ste u Subotici?
    Potpora očuvanju nacionalne samobitnosti u proteklom četverogodišnjem razdoblju očitovala se u praćenju događaja vezanih za život Hrvata u Vojvodini, poput vjerskih svetkovina, tradicionalnih okup-ljanja, skupova i događaja na razini političkih udruga, drugih događanja u svezi s općim pitanjima hrvatske manjine, skupova turističko-gospodarske naravi i kulturnih priredaba. Nije zanemariva uloga GK u animiranju hrvatskih gospodarstvenika i razmjeni posjeta gospodarskih izaslanstava svih hrvatskih županija. Višestruko povećana robna razmjena urodila je sklapanjem i ostvarenjem vrijednih ugovora. Također, uspostavljena je suradnja na razini gradova, posebice: Zagreba i Subotice, Zagreba i Novog Sada, Osijeka i Subotice. Posredstvom GK organizirano je i predstavljanje hrvatske kulture i tradicije u Vojvodini. Podsjetila bih na gostovanje »Hrvatske priče«, koja je kao vrijedan projekt Hrvatske matice iseljenika dobila svoj epilog prikazivanjem hrvatskog filmskog stvaralaštva u Subotici, Somboru i Novom Sadu.
Imajući u vidu činjenicu postojanja aktualnih političkih previranja u hrvatskom nacionalnom korpusu – s posebnom pozornošću i bez arbitriranja – pratila sam odnose između postojećih hrvatskih udruga i njihove odnose s drugim nacionalnim manjinama (posebice s većinskim mađarskim pučanstvom). Skrenula bih pozornost da se čitav niz raznorodnih aktivnosti (od kojih su spomenute samo neke) odvijao u iznimno teškim okolnostima. Opterećujuće političke okolnosti u vrijeme Miloševićevog režima prigodom otpočinjanja djelatnosti GK, incidenti – koje smo skupa proživljavali, ali i dugoočekivano priznavanje statusa hrvatskoj nacionalnoj manjini, ustroj Hrvatskog nacionalnog vijeća, ujedinjenje hrvatskih političkih udruga, samo su dio događanja ili sudbine koju smo dijelili na prostoru pod konzularnom jurisdikcijom GK RH u Subotici.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika