U Zagrebu je danas počeo jubilarni 30. Forum hrvatske nacionalne manjine – tradicionalni stručni skup koji okuplja predstavnike hrvatskih manjinskih zajednica iz Europe, koji organizira Hrvatska matica iseljenika.
Ovogodišnja je tema »Knjižnice i društvene mreže hrvatske manjine u europskome susjedstvu«, a sudionici dolaze iz jedanaest zemalja – od Austrije, Mađarske i Slovenije, pa do Rumunjske, Bugarske i Srbije – kako bi razmijenili iskustva i razgovarali o modernim praksama u vođenju manjinskih knjižnica, njihovoj misiji u digitalnom dobu, te o važnosti umrežavanja zajednica putem društvenih mreža.
Otvarajući Forum, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Zdeslav Milas istaknuo je da je ovogodišnja misija prepoznati izazove u knjižničarstvu i smisliti nove profile manjinske hrvatske zajednice u 12 država, a osvrnuo se i na položaj Hrvata u susjednim državama, osobito Srbiji.
»Forum se s vremenom pozicionirao kao jedinstven skup na kojem se propituje i unaprjeđuje status naših manjina iz 12 zemalja Europe. Hrvatska stoji vrlo dobro kad se gleda položaj 22 manjine što se ne može reći za dio zemalja. Dio postiže odlične rezultate, dok pojedine trebaju poboljšati, kao što je obrazovanje na hrvatskom jeziku koji je jedan od 24 službenih jezika u Europskoj uniji. Bilateralni odnosi Hrvatske utječu na položaj hrvatske manjine u pojedinim državama, status hrvatske zajednice u Vojvodini problematičan je zbog odnosa vlasti prema njima, stoga apeliram da zbiju redove kako bi jačali naš položaj u Bačkoj, Srijemu i Banatu.
Vedran Iskra, iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, naglasio je potporu Hrvatima.
»Osobno mi je zadovoljstvo vidjeti predstavnike hrvatske manjine. Zahvaljujem HMI na organizaciji foruma, koji je tri desetljeća prostor dijaloga, suradnje i promišljanja o položaju i statusu hrvatske zajednice. Ovogodišnja tema važna je za očuvanje identiteta jer knjižnice stvaraju prostor za istraživanje vlastitog jezika, dok društvene mreže kod mladih omogućuju istraživanje identiteta. Naš je cilj da svaka hrvatska manjinska zajednica ima potporu«, kazao je.
U ime predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, skup je pozdravio Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova RH:
»Ovaj skup koji se svake godine organizira i kojeg doživljavam sve boljim i boljim kada je u pitanju promišljanje, snaga, vjera i zajedništvo. Uvijek rado ističemo slogane, mudre riječi, ali nismo uvijek u prilici to pokazati na djelu. Svaki identitet treba biti poštovan, cijenjen i svaki zavrjeđuje podrška, a Hrvatska je kao članica EU i najznačajnijih međunarodnih organizacija najbolji primjer kako pružiti podršku i onima koji su drugačijih identiteta.
Uloga knjižnice dragocjena je u promicanju hrvatske baštine. One daju glas manjim zajednicama, umrežavaju ljude i stvaraju globalne zajednice. Naša je Vlada predana unapređenju hrvatske manjine kao sto je jednako predana osiguravanju svih prava manjinama u hrvatskom društvu.
Nastojimo kroz bilateralnu suradnju i sustavnu diplomatsku aktivnost djelovati, iako ima situacija koje se ne rješavaju preko noći, mi ćemo nastaviti štiti i promicati prava hrvatske zajednice. Otvarat ćemo kanale komunikacije s državama u kojima žive Hrvati«, kazao je ministar.
Grlić Radman je istaknuo kako je ponosan na Hrvatski dom u Subotici koji je izgradila Vlada Hrvatske, te pozvao sve koji ga nisu posjetili da to učine. Pohvalio je i gestu srbijanske vlasti kod otkupa rodne kuće Bana Jelačića u Petrovaradinu, ali se i osvrnuo na problematiku oko otvaranja vrtića na hrvatskom jeziku u Tavankutu.
»Srbijanske vlasti otkupile su Jelačićevu kuću, koja je bila dovedena u druge vlasničke ruke, bio sam na primopredaji u Petrovaradinu i to je lijepa gesta. No zapelo je oko vrtića gdje smo uložili velike napore, Hrvati imaju svoj vrtić ako je to bilo planirano i to je situacija od koje nećemo odustati. Razgovarao sam s ministrom Đurićem koji podržava, a upozorili smo i sve međunarodne institucije. Hrvati moraju imati jednaka prava kao sto srpska manjina ima u Hrvatskoj – želimo vidjeti reciprocitet posebno što to propisuje Konvencija vijeća Europe, a obvezuje i bilateralni sporazum sa Srbijom iz 2004. godine«, poručio je Grlić Radman.
Program uključuje dva panela: »Knjižnice hrvatske manjine kao čuvarice jezika i identiteta u digitalnom dobu« na kojem iz Srbije sudjeluje Josip Bako, v. d. ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, te »Društvene mreže kao nova knjižnica – virtualne zajednice i umrežavanje Hrvata izvan domovine« na kojem Hrvatsko nacionalno vijeće iz Srbije predstavlja Denis Lipozenčić, predsjednik Odbora za kulturu.
Posebno će biti predstavljen novi zbornik posvećen povijesti Hrvata iz iseljeništva i manjinske zajednice – tematski usmjeren na doseljavanje Hrvata u Gradišće, s posebnim osvrtom na naselje Novo Selo.
