FOTO: screenshot RTL

U Hrvatskoj od 1. siječnja obvezno vojno osposobljavanje * Nakon usvajanja novog zakona u Hrvatskoj postavilo se pitanje kako će se ova izmjena odraziti na one koji imaju dvojno državljanstvo i kako će i gdje oni služiti vojni rok

Hrvatski sabor je 24. listopada, s 84 glasova za, 30 suzdržanih i 11 protiv, izmijenio Zakon o obrani i time potvrdio ponovno uvođenje vojnog roka, odnosno obveznog temeljnog vojnog osposobljavanja. Temeljno vojno osposobljavanje trajat će u Hrvatskoj dva mjeseca, do kraja godine kreću prvi pozivi, a prvi se ročnici u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi očekuju početkom iduće godine. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH) priopćilo je da na godišnjoj razini planira pozivanje oko 4.000 novaka raspoređenih u pet naraštaja.

Obvezno služenje vojnog roka ukinuto je u Hrvatskoj 1. siječnja 2008.

Dvije godine kasnije, rujna 2010., i Vlada Srbije donijela je odluku o ukidanju obveznog služenja vojnog roka, a Narodna skupština ju je u prosincu usvojila pa se od 1. siječnja 2011. u Srbiji u vojsku upućuju samo oni koji to žele. Nakon usvajanja novog zakona u Hrvatskoj postavilo se pitanje kako će se ova izmjena odraziti na one koji imaju dvojno državljanstvo i kako će i gdje oni služiti vojni rok.

Temeljno vojno osposobljavanje u Hrvatskoj

Prema novom zakonu, u Hrvatskoj je vojna obveza »dužnost svih za to sposobnih državljana«, a vojna obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Hrvatske muškog spola navršava 18 godina života kada se upisuje u vojnu evidenciju. Vojna obveza sastoji se od: novačke obveze, temeljnog vojnog osposobljavanja, odnosno civilne službe i služenja u pričuvnom sastavu. Na osposobljavanje u trajanju od dva mjeseca novaka se upućuje u kalendarskoj godini u kojoj navršava 19 godina, a mogu se (iznimno) uputiti i novaci stariji od 19 godina, najkasnije do navršene 30 godine života. Ročnik tijekom vojnog osposobljavanja ima pravo na plaću u iznosu od oko 1.100 eura neto mjesečno, a dva mjeseca služenja upisuje se u radni staž. Zaposlenom ročniku prava iz radnog odnosa miruju u skladu sa Zakonom o radu i ne smije dobiti otkaz zbog toga što pohađa vojno osposobljavanje. Plaćeni su troškovi prehrane i prijevoza, plaćeni dopust i dr.

Zakon oslobađa ove obveze novaka koji je stekao hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirođenjem, ako je u državi čiji je građanin regulirao takvu obvezu, kao i novaka koji osim hrvatskog ima i strano državljanstvo i regulirao je obvezu vojnog osposobljavanja u inozemstvu. Prema Zakonu, novak koji boravi u inozemstvu i nije uveden u vojnu evidenciju u Hrvatskoj, dužan je prijaviti se nadležnoj diplomatskoj misiji, odnosno hrvatskom konzularnom uredu, najkasnije do navršenih 29 godina života. Osobama koje zbog vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama dopušten je prigovor savjesti i obavljaju poslove u civilnoj zaštiti (3 mjeseca) i u jedinicama lokalne i regionalne samouprave (4 mjeseca).

Obvezan vojni rok u Srbiji od iduće godine

Što se tiče služenja obveznog vojnog roka u Srbiji, ono još nije počelo ove godine iako je bilo takvih najava koncem prošle godine. Sada se ponovno najvaljuje da će prvi ročnici biti u vojarnama već iduće godine, a do tada se trebaju usvojiti određeni zakonski i podzakonski akti u Narodnoj skupštini.

Ministar obrane Bratislav Gašić nedavno je za Blic rekao kako prve regrute »očekuje« u vojarnama sljedeće godine.

»Pripreme, kao i infrastrukturno uređenje vojnih objekata su u punom jeku. Trajanje vojnog roka bit će 75 dana, od kojih će 15 dana obuku izvoditi na terenu. Dakle, ne radi se o tome hoće li vojni rok biti vraćen već kada«, rekao je Gašić.

Planirano je, rekao je pukovnik Nebojša Nedeljković, da godišnje oko 20.000 ročnika služi vojni rok raspoređenih u četiri roka tijekom godine, te je rekao kako očekuje da će se vjerovatno već početkom sljedeće godine početi s obveznim služenjem vojnog roka.

Vojni rok u Srbiji služili bi samo muškarci u trajanju od 75 dana, odnosni imali bi 60 dana obuke i 15 dana vojnih vježbi. Za žene, kao i do sada, ostaje mogućnost dragovoljnog služenja.

Što se tiče dvojnih državljana, prema postojećem Zakonu o obrani Republike Srbije, u članku 77. stoji: »Državljanin Republike Srbije ne može služiti u oružanim snagama druge države bez odobrenja Ministarstva obrane. Ako državljanin Republike Srbije ima i državljanstvo druge države, može služiti vojsku te države ako to nije protivno interesima Republike Srbije, a Ministarstvo obrane može uskratiti odobrenje ako smatra da bi to štetilo interesima zemlje«.

Zakon o vojnoj, radnoj i materijalnoj obvezi iz 2018. definira u članku 66. da je dvojni državljanin »vojni obveznik Republike Srbije koji pored državljanstva Republike Srbije ima i državljanstvo druge države s kojom je potvrđen međunarodni ugovor, pod uvjetom uzajamnosti«.

Prema ovom zakonu »dvojni državljanin koji nije regulirao obavezu služenja vojnog roka u drugoj državi, a vratio se i opredijelio da stalno živi na teritoriju Republike Srbije upućuje se na služenje vojnog roka u skladu s ovim zakonom«. Nadalje se navodi da »ročnik dvojni državljanin koji nije regulirao obavezu služenja vojnog roka ni u jednoj od država čiji je državljanin i navršio je 27 godina, a stalno živi u inozemstvu, po službenoj dužnosti rješenjem teritorijalnog tijela, prevodi se u pričuvni sastav u svojstvu neraspoređenog vojnog obveznika iz pričuvnog sastava«, a onaj koji je »regulirao obvezu služenja vojnog roka u drugoj državi prevodi se u pričuvni sastav«.

Dvojni državljani

Reagirajući na izmjene zakona u Hrvatskoj zamjenik ministra obrane Bosne i Hercegovine Slaven Galić (HDZ BiH) upozorio je da bi mladići iz te zemlje koji imaju i hrvatsko državljanstvo mogli biti sankcionirani ukoliko budu morali služiti vojni rok u Hrvatskoj, te je pozvao na postizanje dogovora o tome prijeporu. Ubrzo je stigao i odgovor MORH-a koji je priopćio da neće kazneno goniti hrvatske državljane u BiH. Prema Galićevim navodima, Zakon o obrani BiH zabranjuje angažiranje državljana te zemlje u oružanim snagama drugih država. Rekao je kako bi se rješenje moglo pronaći u odredbama Međudržavnog sporazuma između BiH i Hrvatske kojim je definirano da državljani služe vojni rok u zemlji u kojoj imaju prebivalište. 

Hrvatsko Ministarstvo obrane priopćilo je da neće kazneno goniti hrvatske državljane od 19 godina s prebivalištem u Bosni i Hercegovini ako ne odsluže vojni rok u Hrvatskoj budući da zakoni u BiH to ne dopuštaju. MORH je pojasnio da prema ugovoru između dviju zemalja o dvojnom državljanstvu »dvojni državljanin vojnu obvezu ili drugu obveznu službu izvršava u onoj ugovornoj stranci u kojoj ima prebivalište«, što znači da će se dvojnim državljanima koji su izvršili obvezu služenja vojnog roka ili civilne službe u jednoj od dvije zemlje to izvršenje priznati i u drugoj.

Jušić: Pozivi samo obveznicima koji imaju prebivalište u Hrvatskoj

Ravnatelj Uprave za ljudske potencijale u Ministarstvu obrane Ivan Jušić rekao je u intervjuu za Dnevnik Nove TV da Ministarstvo obrane pozive za temeljno vojno osposobljavanje šalje jedino državljanima Hrvatske koji imaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj. U skladu s novim Zakonom o obrani osobe koje imaju dvojno državljanstvo vojnu obvezu mogu odslužiti u Hrvatskoj prema hrvatskom zakonu ili u državi u kojoj žive prema zakonima države u kojoj žive. Drugim riječima, ako su Hrvati s dvojnim državljanstvom u zemlji u kojoj žive regulirali vojnu obvezu, onda nemaju tu obvezu u Hrvatskoj već se trebaju javiti u diplomatsko-konzularno predstavništvo s potvrdom o reguliranju vojnog roka u državi u kojoj žive i tako regulirati svoju vojnu obvezu, rekao je Jušić.

On je rekao i da će oni koji se ne odazovu na poziv za vojnu obvezu biti sankcionirani prekršajnom kaznom od 500 do 5.000 eura, ali da se kazneni postupci neće provoditi izvan teritorija Hrvatske već će se prekršajni postupak prema onima koji se ne odazovu na poziv provoditi isključivo na području Hrvatske.

»Ne možemo provoditi zakonodavstvo Republike Hrvatske izvan granica države«, rekao je Jušić.

Dodao je i da se neće nikoga prisiljavati na vojnu obvezu jer »ne mogu kontrolirati Hrvate diljem svijeta«. Na kraju, Jušić je spomenuo kako je slična situacija bila i prije 17 godina, kada je vojni rok »zamrznut«. Ako se poziv nije mogao uručiti putem konzulata ili pošte, tada se, kao i danas, državljana nije moglo pozvati na temeljno vojno osposobljavanje.

Jušić je dodao da ako Hrvat s dvojnim državljanstvom odluči živjeti u Hrvatskoj i zadrži državljanstvo druge zemlje, morat će regulirati svoju vojnu obvezu prema zakonima Republike Hrvatske.

J. D.