»Ne bi mi, oni nas primorali«

19.05.2023

Nakon neuspjelih pregovora u Vladi Srbije s premijerkom Anom Brnabić, a po odbijanju poziva na sastanak s predsjednikom Aleksandrom Vučićem poljoprivrednici su počeli protest diljem Srbije.

Prvoga dana protesta, u utorak 16. svibnja, organizirana je protestna vožnja, dok su drugoga dana uveli radikalnije mjere, blokirajući glavne prometnice u Novom Sadu, Subotici, Nišu, Požarevcu, Zrenjaninu, Kragujevcu i drugim gradovima Srbije. Iako je najavljeno da ćeako im se ne ispune zahtjevi, poljoprivrednici u petak krenuti traktorima prema Beogradu, ipak su ostali u svojim mjestima blokirajući i dalje prometnice

Zahtjevi poljoprivrednika

Premijerka je u ponedjeljak, 15. svibnja, primila predstavnike poljoprivrednih udruženja iz cijele Srbije, a nakon sat i pol vremena napustila je sastanak.

Prema riječima predsjednika Udruženja poljoprivrednih proizvođača Subotice Miroslava Matkovića, nitko nije bio ljubazan prema njima, a premijerka ih je »o'ladila«.

»Ponašali su se prema nama kao da mi nismo njihov problem. Od naših osam zahtjeva prihvatili su jedan, to je zahtjev za prelevmane na sve države EU i CEFTA sporazume na sve mliječne proizvode«, kaže Matković. Prenosi on i kako su ostali zahtjevi odbijeni, ali s naznakom da se poljoprivrednici strpe do sljedeće godine.

Poljoprivrednici traže subvencije po hektaru od 300 eura, garantiranu cijenu mlijeka od 78 dinara plus PDV, dizel za obradive površine bez akciza s PDV-om 100 l/ha za ratarske kulture i 300 l/ha za povrtlarske i voćarske kulture, regres za mliječne krave 40.000 RSD, premiju za mlijeko po 20 RSD za litru, referentne cijene ratarskih kultura izjednačiti s burzama u Budimpešti i Parizu te ukidanje plaćanja nadoknada za navodnjavanje.

Premijerka je 17. svibnja izjavila, kako je prenijela Beta, da su »danas tri puta veće direktne investicije u poljoprivredu nego prije deset godina«. Rekla je Brnabić i kako je potrebno da zahtjevi budu razumni, »bez političara u njima.« Izjavila je premijerka i da je predsjednik ponudio sastanak poljoprivrednicima koji protestiraju, ali su oni odbili.

Sve radikalniji protesti

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Subotice prvoga dana protesta izjavio je kako nitko neće ići kući dok im svi zahtjevi ne budu prihvaćeni.

»Ostajemo ovdje do četvrtka. Ako predsjednik ili premijerka ne potpišu naše zahtjeve, spremni smo traktorima krenuti do Beograda gdje će i s ostalih punktova, iz ostalih udruženja iz cijele Srbije krenuti k Beogradu.«

Prema riječima Matkovića, drugoga dana protesta krenulo se s radikalnijim mjerama jer ih vlada i dalje nije shvatila ozbiljno. Blokirane su tada u isto vrijeme tri puta na sat vremena glavne prometnice u svim gradovima sudionicima protesta.

»I dalje izgleda da moramo pokazivati naše probleme na ulici«, izjavio je Matković prije blokade Strossmayerove ulice u Subotici.

U Subotici se drugoga dana protesta okupilo preko 40 traktora iz gotovo svih okolnih naselja.

U četvrtak, trećega dana protesta poljoprivrednici su nastavili blokiranje ulica, a u Subotici su u posljepodnevnim satima parkirali vozila ispod podvožnjaka kod Nove općine čime se stvorio prometni kolaps u gradu budući da su ga presjekli na dva dijela.

Matković je tom prilikom izjavio kako su na to primorani, jer nitko iz Vlasti ne reagira na njihove zahtjeve te upozorio da ondje ostaju do daljnjega. Rekao je on i da u Žedniku ima spremno još 30 traktora za blokadu ceste Subotica – Žednik ako bude potrebno.

Među nezadovoljnim poljoprivrednicima je i Marko Peić Tukuljac. On se bavi mliječnim govedarstvom, a kao višegodišnji problem s kojim se susreće je nestalna cijena mlijeka.

»Za cijenu mlijeka stalno se borimo. Prošlog mjeseca smo dobili novi cjenik koji je glasio na 43 dinara osnovne cijene mlijeka plus doprinosi. Prije je bila cijena oko 70 dinara. Sad smo dobili novi cjenik za narednih mjesec dana koji je pao za 2 dinara i 10 para osnovne cijene«, kaže Peić Tukuljac i podcrtava kako država mora osigurati cijenu mlijeka od 78 dinara, plus PDV te da se ispod toga ne spušta.

Napominje on i da se treba regulirati uvoz mlijeka, jer ono utječe na spuštanje cijene domaćega, a upitne je kvalitete.

»Previše mlijeka u prahu ima, a ljudi ne znaju što konzumiraju. Za litru mlijeka od 2,8% masnoće u dućanu je cijena 130 dinara. To mlijeko je obrano, tko zna koliko se od njega još proizvede kojekakvih sireva, kajmaka i sl. Mi smo skupo proizveli hranu i na čemu smo? Konstantno se to događa posljednjih par godina – uvijek isti problem i nikada ne dobijemo rješenje«, kaže mladi stočar.

Marko je treća generacija u obitelji koja se bavi mliječnim govedarstvom i ističe kako želi nastaviti ovaj posao, ali i da uz ovakve uvjete više nije siguran u to.

»Predsjednik ne razgovara s nama«

»Gledat ćete krave u zoološkim vrtovima uskoro«, upozorava poljoprivrednik i vijećnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodinu u Skupštini Grada Subotice Vinko Stantić.

»Nema potrebe više da se radi u ovoj državi. Na čega ovo liči? Nemaš proizvodnju, a ako imaš ideš u gubitke«, nastavlja Stantić.

Ističe on da je pored poljoprivrednika prevaren i narod koji unatoč padu sirovina skupo plaća proizvode te da mnogi misle kako je seljak taj koji diktira cijenu.

»Prošle godina nam je cijena žita bila 36, a ove godine je cijena 20 dinara. Vekna kruha je i dalje 95 dinara, a kifla 50.«

Prema riječima Miroslava Kiša, poljoprivrednika iz okolice Subotice, Srbija je od izvoznika hrane postala uvoznik jer ima sve manje poljoprivrednika zbog dugogodišnje loše agrarne politike. Istaknuo je on i da cijene namirnica u trgovinama nisu u skladu s ovogodišnjim pojeftinjenjem sirovina te da se država miješa u tržište čime, kako je rekao, pravi više štete nego koristi.

»Sve građane upozoravam da su pšenica, mlijeko i druge sirovine pojeftinile, a proizvodi u trgovinama nisu! Gdje je udruženje potrošača, zbog čega su cijene ostale iste unatoč pojeftinjenju sirovina?«, upitao je Kiš i zaključio kako se o tome ne bi ni govorilo da nisu počeli protesti.

Naveo je kako država mora osigurati veći agrarni proračun kao i dizel rasterećen nameta poput ostalih država u okruženju.

»Nemaju to samo države članice Europske unije već i druge, siromašnije od nas. Ako BiH može imati gorivo za poljoprivredu rasterećeno nekih nameta, zašto se u Srbiji ne može ni razgovarati tome?«, kaže Kiš.

Dodaje on i da su u srpskoj poljoprivredi najbrojniji mali proizvođači koje država treba štititi. Po njegovim riječima, potrebne su razvojne i predvidive mjere, odnosno da se u njivu i štalu mora ulagati, ne obećanjima već konkretnim novcem.

»Svi se zalažu za stočarstvo, a subvencije nisu isplaćene. Proljetna sjetva prolazi, a subvencije nisu isplaćene. Sve govori da nadležni ne razumiju poljoprivrednike i da ovi moraju otići, a ako će isti ovakvi doći – mi smo krivi. To se ponavlja već 10-20 godina i jednom se mora preokrenuti.«

Kiš je istaknuo i činjenicu kako predsjednik države cijelo desetljeće nije imao direktne razgovore s poljoprivrednicima.

»Možda će danas-sutra predsjednik početi slušati i poljoprivrednike, a ne samo sportaše, obranu i policiju. On majstorski neće već 10 godina s nama da razgovara«, kaže Kiš i upozorava kako je došlo vrijeme da i Vučić treba uvidjeti da poljoprivrednici zaslužuju bolji status u Srbiji.

J. D. B.