Intervju

Najveći izazovi – demografija i gospodarstvo

Ivan Radić rođen je u Osijeku 1987. gdje je završio sve stupnjeve obrazovanja od osnovne škole, preko Prirodoslovno-matematičke gimnazije do fakulteta. Kako piše u svojoj biografiji, uz kontinuirani rad u građevinskoj firmi, preddiplomski studij na Građevinskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera završio je 2017., a zatim i diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Osijeku na temu »Aglomeracija, produktivnost i regionalni ekonomski rast«.

Tijekom školovanja trenirao je i aktivno igrao košarku, počevši od mlađih kategorija do B1 seniorske lige. Igrao je na poziciji razigravača koja je, kako sam kaže, jako dobro išla uz njegovu osobnost. »Volim diktirati tempo, a ujedno stvarati prilike da drugi pokažu koliko mogu«, kaže.

U politiku se rano uključio – 2015. postaje saborski zastupnik Hrvatske demokratske zajednice, a to je i danas. »Najradije sudjelujem u raspravama koje se tiču Slavonije, Baranje i Osijeka, s naglaskom na razvoj i korištenje EU fondova kojima možemo obnavljati postojeću i graditi novu fizičku infrastrukturu, ali i unaprjeđivati onu još važniju – ljudsku«, kaže Radić.

Za gradonačelnika Osijeka je uvjerljivom pobjedom izabran 2021. godine i tvrdi kako je za njega ta utakmica bila najvažnija u karijeri.

Sredinom svibnja je prvi puta posjetio Suboticu na poziv Hrvatskog nacionalnog vijeća, kada je posjetio i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini i kada smo dogovorili ovaj razgovor.

Gradovi Osijek i Subotica su od 2010. godine gradovi prijatelji. Što je do sada urađeno na tom planu? Koliko je bilo i kakvih projekata, aktivnosti? Koji su bili najznačajniji projekti?

Osijek i Subotica su gradovi prijatelji od 2010. godine. Dobrosusjedske odnose gradimo i njegujemo još od 2004. Zajedničkim snagama realizirali smo brojne europske projekte prekogranične suradnje. Među njima izdvajam projekt »Subotica Osijek Secession Tourist Rate«, takozvani S.O.S. koji je za glavni cilj imao revitalizaciju, valorizaciju i promociju secesijske kulturne baštine Osijeka i Subotice. Projekt S.O.S. usmjerio je pozornost građana i podigao razinu poznavanja vrijednog kulturno-povijesnog naslijeđa iz razdoblja secesije. Najvažnija provedena projektna aktivnost Grada Osijeka je potpuna rekonstrukcija i revitalizacija parkovnog i arhitektonskog naslijeđa Sakuntalinog parka površine 6000 m2, vrijednosti skoro pet milijuna kuna. Kao završna manifestacija, organiziran je festival secesije u Osijeku. Grad Subotica je izradio projektno-tehničku dokumentaciju za rekonstrukciju Gradske kuće. Surađuju naša kazališta, muzeji, gospodarstvenici, znanstvenici, škole. No, najveća spona i most suradnje su vojvođanski Hrvati koji ovdje žive i rade i čine ovaj kraj još bogatijim. Želja nam je da budu uključeni u prijateljske aktivnosti između dva grada.

Molim Vas pojasnite nam bliže tko sve sudjeluje u prekograničnim projektima, kakva je uloga gradova Osijeka i Subotice u tome? Jeste li Vi zadovoljni opsegom, kvalitetom programa?

U prekograničnim projektima mogu sudjelovati mnogi različiti dionici, ovisno o nadležnostima, području djelovanja, afinitetima i prioritetima. Uz jedinice lokalne samouprave mogu sudjelovati turističke zajednice, razvojne agencije, fakulteti, škole, udruge, javne tvrtke. Osim interesa, uz sudjelovanje u različitim EU programima, uvijek moramo procijeniti svoje financijske, kadrovske, stručne kapacitete za sudjelovanje u projektu, te ih balansirati s potrebom lokalne zajednice i s ciljem koji želimo postići projektom. Možemo iskazati zadovoljstvo dosadašnjim zajedničkim projektima, i naravno i interes za novima. Projekti »Subotica Osijek Secession Tourist Route / S.O.S.« i »Rediscover« bavili su se valorizacijom, revitalizacijom i promocijom kulturne baštine, te bismo željeli nastaviti raditi na takvim projektima. Ti su projekti iznimno vrijedni jer govore o identitetu naših gradova, ali mogu pričati i zajedničke priče kulturnog naslijeđa.   

Ima li kakvih planova za buduću suradnju dva grada, zajedničke projekte prekogranične suradnje?

Prekogranični program za naredno financijsko razdoblje, INTERREG Hrvatska-Srbija, još uvijek je u programiranju. Osijek je zainteresiran pripremati zajedničke projekte koji se tiču očuvanja i revitalizacije prirodne baštine, osobito zaštićenog parkovnog naslijeđa, uz angažman tih prekrasnih prostora za različite aktivnosti i događaje u lokalnoj zajednici, za sve sugrađane i posjetitelje, od najmlađih do najstarijih. Osim toga, tu su i projekti energetskih obnova gradskih zgrada, uz poveznice s partnerskim gradom koje nisu samo puka obnova nego i ponovno povezivanje različitih skupina naših sugrađana. I svakako projekti kojima je cilj jačanje položaja Hrvata u Srbiji, te očuvanja njihovog kulturnog i vjerskog identiteta.

Kakve su danas ekonomske i kulturne veze dva grada?

Planiramo sve gradove prijatelje, a Osijek ih ima 15, pozvati na otvorenje najveće kulturne manifestacije istočne Hrvatske – Osječkog ljeta kulture početkom srpnja. Među njima je i izaslanstvo iz prijateljskog grada Subotice. Vjerujem da će to biti prilika za naš prvi službeni susret.

Izabrani ste za gradonačelnika Osijeka prije godinu dana. Najavili ste da s aktivnostima krećete odmah i da Vam ne treba 100 dana »uhodavanja«. Što ste do sada uradili na pokretanju nove energije u Osijeku?

Prilikom preuzimanja dužnosti vođenja Grada rekao sam da ne tražim 100 dana za prilagodbu. Zapravo, nisam tražio ni dana. Prvog radnog dana u Kuhačevoj 9 podigli smo avione u zrak jer smo imali najezdu komaraca. Iako teška, za Osijek ovo je bila iznimno razvojna godina. Izglasali smo rekordan proračun u povijesti Osijeka, težak preko milijardu kuna. Osigurali smo značajna izvanproračunska sredstva, kako europska, tako i nacionalna za kapitalne investicije. Tu prije svega mislim na obnovu Tvrđe, izgradnju Podvožnjaka sv. Leopolda Bogdana Mandića, modernizaciju tramvajske infrastrukture, izgradnju najsuvremenijeg pročistača otpadnih voda u Hrvatskoj. Krenuli smo u prvu rekonstrukciju Copacabane nakon 46 godina. Osigurali smo više od sedam i pol milijuna kuna za borbu protiv komaraca. Isplatili rekordan broj božićnica i uskrsnica umirovljenicima. Prvi od velikih gradova prešli smo 50 % u odvojenom prikupljanju otpada. Proglašeni smo hrvatskim Eco Cityjem i ponijeli titulu Najljepšeg hrvatskog Adventa. Uspjeli smo preokrenuti trendove. Osijek prvi puta unazad deset godina ima više useljenih nego iseljenih. Porasla je prosječna plaća. Imamo rekordno nisku nezaposlenost, ali i najveću zaposlenost u posljednjem desetljeću. Zahvalan sam svim svojim suradnicima i sugrađanima koji su ugradili sebe u osječke uspjehe.

Koji su najveći problemi i izazovi u Osijeku? Gdje vidite šanse za razvoj ovog grada?

Najveći izazovi su demografija i gospodarstvo. Dva važna područja koja se isprepliću. Svaka uložena kuna u gospodarstvo zapravo je uložena kuna i u demografiju. Početkom godine oslobodili smo investitore plaćanja komunalnoga doprinosa. To im donosi višemilijunske uštede kod građenja gospodarskih zgrada. Naša je Industrijska zona Nemetin, po uvjetima, jedna od najprivlačnijih u Hrvatskoj. Prvu smo fazu popunili. Sada je u tijeku natječaj za drugu fazu. U stalnoj smo komunikaciji s velikim, domaćim i stranim investitorima koji su pokazali zanimanje za ulaganjem u Osijeku. Ova je gradska uprava otvorena za gospodarstvenike. U proračunu ove godine osigurali smo pet i pol milijuna kuna za potpore mikro, malim i srednjim poduzetnicima što je dvadesetak posto više nego godinu ranije. Odaziv poduzetnika je odličan što je još jedan dokaz da je Osijek gospodarski živnuo. Želimo poslati poruku da nam je svaki poduzetnik, mali i veliki, važan. Osijek drži stabilno četvrto mjesto među top deset gradova u Hrvatskoj po ekonomskim pokazateljima kao što su broj zaposlenih, ukupan prihod. Da se Osijek demografski oporavlja svjedoči pravi mali baby-boom kojeg smo imali prošle godine, kao i sve veća potreba za dječjim vrtićima. Naslijedili smo nedostatak vrtićkoga prostora. No, dobrom reorganizacijom, konkretno prenamjenom domarskih stanova u vrtićke dnevne sobe, ove pedagoške godine upisujemo čak 265 djece više u gradske vrtiće. Na Nacionalni plan oporavka i otpornosti prijavili smo izgradnju tri nova i dogradnju tri postojeća vrtića. Prođu li svi naši projekti, doći ćemo do zacrtanoga cilja – da svako osječko dijete ima svoje mjesto u vrtiću.

Koji su projekti i aktivnosti koje namjeravate pokrenuti, završiti do kraja mandata?

Ako me pitate koji su to veći planirani projekti u bližoj budućnosti koji će nam biti u fokusu, nastavit ćemo ono što smo započeli. Riješili smo pitanje izumiranja Bajera na Jugu 2, sada želimo od njega napraviti moderno i urbano kupalište i izletište. Sljedeću godinu obilježit će spajanje najduže hrvatske šetnice uz Dravu – Promenade u dužini od šest kilometara nakon čega šetnicu nastavljamo prema zapadu Osijeka. Projekti koji će popraviti kvalitetu života građana sigurno su kružni tok na Trpimirovoj, izmještanje komunalne tvrtke Unikom iz središta grada kao i rekonstrukcija trbuha našeg grada – osječke tržnice. Raduje me i nova koncertna dvorana u Kulturnom centru. Za kraj bih izdvojio projekt koji će promijeniti vizuru i percepciju grada: Strossmayerova ulica postat će prava avenija. To je kratko uvid u projekte koje smo za sada otvorili i o kojima dnevno promišljamo. Ali »tek« je prva godina iza nas, zagrijali smo se na pravu radnu temperaturu i planiramo dizati tempo i učiniti naš grad ponosom svakog stanovnika. Jer Osijek je potencijal koji to zaslužuje i posebno me raduje što sve veći broj ljudi koji nisu iz Osijeka to i prepoznaje.

Kakve dojmove nosite iz Subotice nakon prvog posjeta?

Prvo što mi je upalo u oko je zelenilo. Subotica je, poput Osijeka, zeleni grad. Secesijske zgrade još su jedna poveznica između Osijeka i Subotice. Osjetio sam vašu toplinu, otvorenost i gostoljubivost. Ovom se prigodom još jednom zahvaljujem svojim domaćinima, Hrvatskom nacionalnom vijeću, na pozivu i gostoprimstvu.

Što je dogovoreno s predstavnicima hrvatskih manjinskih institucija u Srbiji, na kakvim projektima i aktivnostima će se raditi skupa?

Prvi projekt kojemu se posebno veselim je Dan vojvođanskih Hrvata koji ćemo organizirati u Osijeku početkom jeseni. Bit će to prigoda da svo kulturno bogatstvo koje marljivo čuvate pokažete Osječanima.

Rekli ste kako ste se rano uključili u politiku zato što ste shvatili da je to najbolji, iako ne i najlakši, način za mijenjati stvari u svojoj sredini nabolje. Što Vam je politika donijela u životu, a što uskratila?

Moja se životna filozofija nije puno promijenila u odnosu na ono vrijeme kad sam krenuo mijenjati stvari u svom kvartu. U problemima vidim izazove. U političkoj funkciji vidim dužnost i odgovornost. To su temelji koje sam ponio iz svoje obitelji, u kojoj nema poltičara. Volio bih obiteljske vrijednosti prenijeti na svoga jednogodišnjeg sina s kojim provodim svaki slobodni trenutak. Slobodnoga vremena, zbog obveza u Gradu Osijeku i Saboru, nemam puno, ali zato nastojim da svaki trenutak proveden u obiteljskom krugu bude kvalitetno ispunjen.

Saborski ste zastupnik u drugom mandatu. Kako ocjenjujete aktualni politički trenutak u Hrvatskoj?

Europa i svijet, pa tako i Hrvatska, zbog rata u Ukrajini, suočeni su s velikom gospodarskom krizom. Unatoč tomu, Hrvatska ima odlične gospodarske pokazatelje za koje je zaslužna Vlada na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem. Pred njim su veliki izazovi na koje on itekako zna odgovoriti.

U Osijeku žive pripadnici 22 manjine. Kako je riješeno njihovo sudjelovanje u odlučivanju? Kako se biraju njihovi predstavnici u gradskoj skupštini i izvršnim tijelima?

Grad Osijek ima šest vijeća i tri predstavnika nacionalnih manjina koji se biraju sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, a prema vlastitoj zastupljenosti u području jedinice lokalne samouprave. Tim vijećima i predstavnicima Grad Osijek osigurava sve uvjete za nesmetan rad, kako kroz proračunsko financiranje tako i kroz ustupanje gradskih prostora za njihovo djelovanje.

Što Grad Osijek financira u pogledu kulturnog i društvenog života manjina? Na koji način pomaže?

Grad Osijek kroz program potpora udrugama civilnog društva zaseban dio proračuna izdvaja upravo za udruge nacionalnih manjina financirajući njihove projekte pristigle na javni poziv grada.

Intervju vodila: Jasminka Dulić