Intervju Intervju

Potpora Hrvatima u Srbiji mora biti snažnija i na diplomatskoj razini

Hrvatsko nacionalno vijeće putem natječaja hrvatskim udrugama kulture dodijelit će tri milijuna dinara. Uz Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata potporu je dala i Osječko-baranjska županija. To je samo jedan od načina na koji ova županija u kontinuitetu četiri godine podupire hrvatske udruge i profesionalne institucije u Srbiji. Župan Ivan Anušić i osobno je prisutan među vojvođanskim Hrvatima. Prigodom nedavna posjeta Monoštoru poručio je kako će se suradnja Županije i Hrvata u Vojvodini intenzivirati u idućim mjesecima s ciljem osiguravanja boljeg položaja hrvatske manjine u Srbiji te ostvarenja kvalitetnijih mogućnosti korištenja europskih sredstava, kako bi osnažili kulturni i nacionalni identitet te povećali i gospodarsku aktivnost hrvatske zajednice u Srbiji.

Anušić je drugi mandat župana Osječko-baranjske županije uvjerljivo osvojio u prvom krugu posljednjih izbora. Njemu, kao šefu osječko-baranjskog HDZ-a se pripisuje i zasluga što je u 4. izbornoj jedinici na svibanjskim izborima HDZ osvojio čak osam saborskih mandata. U političkom djelovanju važi za političara koji se ne libi iznijeti svoj stav, ukazati na probleme, iskazati neslaganje.

Osječko-baranjska županija i Vi osobno pružate značajnu potporu Hrvatima u Vojvodini. Na koji način pomažete i zašto držite da je važno financijski i na druge načine pomoći udruge, profesionalne institucije?

Od početka mog prvog mandata kao župana 2017. godine otvorili smo konkretnu suradnju s Hrvatima izvan Hrvatske i u Srbiji i Mađarskoj i Bosni i Hercegovini. Smatram da je iznimno važno održavati kontakte sa svim zajednicama Hrvata izvan domovine, pomagati im u očuvanju njihove bogate baštine u matičnoj državi, a kada govorimo o Hrvatima u Republici Srbiji koji su u iznimno nepovoljnom položaju, onda je važno dati potporu i u političkom i u financijskom smislu. U protekle četiri godine financijski podržavamo rad brojnih kulturno-umjetničkih društava, udruga i manifestacija, uglavnom na području Vojvodine gdje je hrvatska zajednica najaktivnija. Nedavno smo posjetili Monoštor gdje smo se uvjerili u kvalitetan rad udruge Bodrog koja obnavlja kuću monoštorske župe u čiju smo se obnovu također uključili.

Upravo prilikom te posjete Monoštoru kazali ste kako Hrvati u Srbiji od matične države moraju osim financijske imati i političku potporu. Ima li te potpore sada dovoljno?

Osobito kad je riječ o Hrvatima u Srbiji, nužna je i snažnija politička potpora. U posljednje smo vrijeme svjedoci čestih verbalnih pa i fizičkih napada na pripadnike hrvatske manjine u Srbiji što država Srbija ili marginalizira ili ignorira. Upravo su ovakve situacije pokazatelji da je Hrvatima izvan Hrvatske potrebna politička potpora. S moje strane kao župana, ona postoji već duži niz godina, a sve je snažnija i potpora s nacionalne razine što je iznimno važno. Kada me pitate ima li je dovoljno, sve dok pripadnici hrvatskog naroda u Vojvodini budu primali prijetnje putem društvenih mreža, mailova ili na ulici, ne možemo reći da smo zadovoljni potporom koju pružamo s naše strane. Ona mora biti snažnija i na diplomatskoj razini. Jasno mi je da zakone u Republici Srbiji ne možemo mijenjati, no možemo tražiti prava za Hrvate u Srbiji kakva uživaju Srbi u Hrvatskoj te osnaživanje političkog djelovanja i participaciju hrvatske nacionalne manjine u predstavničkim tijelima Srbije.

Po Vašoj ocjeni je li Hrvatska u ključnim trenutcima stala iza Hrvata u Srbiji ili je taj čvrsti stav ponekad izostao, pa je zbog toga što službeni Zagreb nije odreagirao u pravom trenutku i dovoljno istrajno, trpjela hrvatska zajednica u Srbiji?

Sigurno da je u prošlosti bilo takvih situacija koje su u konačnici i dovele do situacije u kojoj se danas nalaze Hrvati u Srbiji. No, vjerujem kako smo na dobrom putu da to ispravimo. Potpora Vlade RH sve je snažnija. No, ponovit ću kako to očito nije dovoljno i trebamo ozbiljnije promišljati o položaju naše manjine u Srbiji. Pred nama je i novi popis stanovništva gdje je iznimno važno naglasiti da se Hrvati tako trebaju i izjasniti. Ako nam se dogodi drastični pad Hrvata na tom području u odnosu na prošli popis stanovništva otvara se mogućnost za još snažniju marginalizaciju Hrvata, a to je put prema zatiranju svih onih vrijednosti i baštine koje nastojimo očuvati.

Ivan Anušić rođen je 13. listopada 1973. u Osijeku. Višu stručnu spremu stekao je na Sveučilištu u Zagrebu na Kineziološkom fakultetu. Od lipnja 1991. malodobni je dragovoljac Domovinskog rata. Nositelj je vojnih odlikovanja Republike Hrvatske, Spomenice Domovinskog rata i odlikovanja za sudjelovanje u vojno-redarstvenoj akciji Bljesak. U politiku je ušao 1993. godine kad se pridružio redovima HSP-a, ali nije bio politički aktivan. Od 2005. do 2017. godine bio je načelnik Općine Antunovac, jedne od najuspješnijih općina u Hrvatskoj. Općina Antunovac ostvarila je značajne rezultate pokretanjem projekata, prostornim planiranjem i otvaranjem mogućnosti za isplative i izravne investicije te danas bilježi pozitivan demografski trend u okviru priljeva stanovnika i to uglavnom mladih obitelji. Tijekom dvanaestogodišnjeg mandata u Općini Antunovac odrađeni su kapitalni infrastrukturni projekti i povećana su ulaganja u razvoj naselja i civilno društvo. Za predsjednika Županijskog odbora HDZ-a Osječko-baranjske županije izabran je u ožujku 2014., a dvije godine poslije ponovno je izabran na istu dužnost na redovitoj izbornoj skupštini ŽO HDZ-a Osječko-baranjske županije.

Bio je saborski zastupnik u 8. i 9. sazivu Hrvatskog sabora. Na lokalnim izborima 2017. godine Anušić je u drugom krugu dobio veći postotak glasova od svog protukandidata Vladimira Šišljagića te postao župan Osječko-baranjske županije. Ponovno je izabran za župana na izborima u svibnju 2021. godine, dobio je već u prvom krugu 61,83 posto glasova, čak za 10 postotna boda više nego što je na prošlim izborima osvojio u drugome krugu. S obitelji živi u Antunovcu i otac je četvero djece.

Srbiju čekaju pregovori i otvaranje novih poglavlja za ulazak u Europsku uniju. Je li to trenutak da Hrvatska postavi uvjete koji trebaju biti ispunjeni kako bi se poboljšao položaj Hrvata u Srbiji i po Vašoj ocjeni gdje i na čemu Hrvatska treba inzistirati?

Otvaranje novih poglavlja u pregovorima Srbije o ulasku u Europsku uniju su izvrsna poluga Hrvatskoj da riješi neka pitanja koja su godinama ostala otvorena, a to je osim položaja Hrvata u Srbiji i pitanje nestalih. Svakako treba inzistirati na reciprocitetu kad su u pitanju manjinska prava, osobito u političkom djelovanju. Kada bi Hrvati imali svog predstavnika u parlamentu mogli bi puno jasnije i konkretnije artikulirati poteškoće s kojima se susreću, tražiti rješenja i općenito poboljšati položaj svog naroda u zemlji u kojoj žive.

Projekti prekogranične suradnje oblast su gdje pogranični regioni Srbije i Hrvatske, čini se, dobro surađuju. Jeste li zadovoljni koliko su tim projektima obuhvaćene sredine u kojima žive Hrvati i mogu li partneri iz Hrvatske utjecati da se kao partneri u projekte uključe, bilo kao pojedinci i udruge, i Hrvati sa srbijanske strane granice?

Suradnja na prekograničnim projektima kada gledam generalno je izvrsna. I Osječko-baranjska županija putem svojih ustanova i tvrtki ima suradnju s partnerima iz Srbije i Mađarske. No ono što je sljedeći korak koji moramo napraviti je uključiti hrvatske udruge na području Srbije. One jesu zastupljene, ali nedovoljno. U budućim projektima je jako bitno komunicirati s partnerima iz Srbije da na njihovom pograničnom prostoru postoje brojne hrvatske udruge koje izvrsno rade i funkcioniraju i da će njihov doprinos u realizaciji projekta biti značajan.

Vaš politički uspon počeo je iz jednog malog mjesta. Bili ste niz godina načelnik Općine Antunovac. Uz brojne projekte koje ste pokrenuli i realizirali Općina Antunovac postala je sredina s pozitivnom demografskom slikom. Kako ste to postigli?

Prvenstveno radom. U Općini Antunovac smo uredili infrastrukturu i to dobrim dijelom u vrijeme pretpristupnih pregovora EU, odnosno kroz pretpristupne fondove. Ulaskom u Europsku uniju otvorio nam se prostor i za razvoj gospodarske infrastrukture i mi smo ga dobro iskoristili. Gospodarsku zonu smo razvijali u modelu javno-privatnog partnerstva i danas je naša zona dodatno proširena i u potpunosti popunjena gospodarskim subjektima. Važno je imati viziju onoga što radite, strategiju kako doći do cilja kojeg ste si zadali i na kraju kvalitetne suradnike s kojima je to moguće i ostvariti.

Od 2017. godine župan ste Osječko-baranjske županije. Te 2017. pobijedili ste u drugom krugu, a na izborima 2021. uvjerljivo s više od 61 posto osvojenih glasova u prvom krugu. Što bi ste istaknuli kao najznačajnije pomake koji su načinjeni u vrijeme Vašeg vođenja Osječko-baranjske županije koji su i opredijelili birače da Vam daju tako značajnu potporu?

I u Osječko-baranjskoj županiji smo primijenili isti model rada kao i u Općini Antunovac. Konkretnim projektima smo promijenili percepciju o Slavoniji i Baranji. Osječko-baranjska županija je danas politički stabilna s gospodarskim pokazateljima koji, unatoč i pandemiji koronavirusa bilježe rekordan rast. Pokazali smo da se može živjeti i raditi u Slavoniji. Okrenuli smo negativne trendove u pozitivne. Završilo je ono razdoblje inata, kada se u javnost plasiralo da se iz Slavonije stalno iseljava, da nas Zagreb ne voli i da nema mogućnosti za realizaciju projekata. Danas gradimo Regionalni distribucijski centar za voće i povrće o kojem se govorilo više od deset godina, Gospodarski centar u sklopu kojeg će biti i novi sajamski prostor o čemu smo također slušali godinama, novu srednju školu u Donjem Miholjcu umjesto stare koja je godinama punila medijske stupce zbog neadekvatnih uvjeta rada, dovršava se Koridor 5C u punom profilu, krećemo u izgradnju novog KBC-a Osijek i niz drugih projekata koje smo tijekom četverogodišnjeg mandata osmislili.

Koliko je Vaš uspjeh na izborima važan za osnaživanje istoka Hrvatske?

Važan je u smislu kontinuiteta. Dosadašnjim radom je naša županijska ustanova stekla povjerenje građana, postali smo partneri u razvoju gospodarstva, poljoprivrede, turizma… Osječko-baranjska županija je najveća županija na istoku hrvatske, i gospodarski i politički najsnažnija i treba ostati zamašnjak razvoja istoka Hrvatske.

Imate li u Vašim idejama, projektima potporu premijera Plenkovića i Vlade?

Imamo, što je vidljivo i na terenu. Bez suradnje ne bi mogli realizirati sve projekte koje trenutno provodimo. Na nama kao predstavnicima lokalne i regionalne samouprave je da osmišljavamo projekte te da za njih lobiramo potporu svih resornih ministarstava i same Vlade RH. U tijeku su i pripremne radnje za novi Klinički bolnički centar Osijek – investicija je vrijedna više od 2 milijarde kuna, a bez potpore Vlade RH ona nikada ne bi bila realizirana. Ovo je samo jedan primjer, inače većinu projekata radimo sredstvima europskih fondova, tako da za manji dio trebamo druge izvore financiranja.

Poznati ste kao netko tko nema problem kritizirati i loše stvari, probleme u vlastitoj stranci, što nije baš uobičajeno, poželjno i prihvatljivo. Koliko Vam to pravi problema, a s druge strane dugoročno pomaže da se neke stvari postave na mjesto?

Prvi korak prema rješenju problema je njegovo detektiranje. Tek kad postanemo svjesni da imamo problem, možemo promišljati o načinu kako ga riješiti. Stoga su moja ukazivanja na probleme koji su normalni u političkom, pa i svakom drugom ljudskom djelovanju bila s dobrom namjerom i usmjerena prema rješavanju. Inače nastojim otvoreno komunicirati na svim razinama, i u Županiji i prema Vladi RH i u stranci pa na kraju i u svom bliskom okruženju. Mislim da je puno lakše raditi posao kad su sve karte na stolu.

Razmišljate li o odlasku u Zagreb na neku višu stranačku ili državnu dužnost?

Ne. Nastojim se i ne obazirati na medijske špekulacije o toj temi. Na moju odluku o kandidaturi za drugi mandat župana utjecala je trenutna situacija u Osječko-baranjskoj županiji, odnosno započeti veliki, kapitalni projekti koje želim završiti i tu staju moje političke ambicije. U fokusu mi je Osječko-baranjska županija koja danas bilježi pozitivne gospodarske pokazatelje, smanjeno iseljavanje, porast broja rođenih. Kada sam ušao u politiku, prije 17 godina, vodila me želja da kao načelnik općine osiguram kvalitetnije uvjete za život u svojoj sredini, jednako je bilo i prije četiri godine.

Intervju vodila: Zlata Vasiljević

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay