Tema Tema

Klapsko pjevanje – neizostavni simbol Dalmacije

Narodno glazbeno stvaralaštvo u Hrvatskoj na Jadranu i u priobalnom pojasu karakteristično je po klapama – muškim korovima, što se u suvremenom svijetu naziva danas capella music.

Tijekom 2012. godine UNESCO je uvrstio klapsko pjevanje na popis nematerijalne svjetske kulturne baštine u Europi. Na području Dalmacije pojam klapa se često koristi i to za grupu pjevača amatera koja izvodi tradicionalne i nove numere. Klapsko pjevanje je tradicijsko višeglasno homofono pjevanje bez pratnje instrumenata. Fenomen klapskog pjevanja kontinuirana je i relativno stara pojava, a kakvog ga poznajemo i danas, formira se sredinom 19. stoljeća, u vrijeme kada su se profilirali kulturni i glazbeni identiteti mediteranskih gradića na jadranskoj obali i otocima, posebno u Dalmaciji.
Sam pojam klapa, prema etimološkim istraživanjima, ima korijene u sjevernotalijanskom tršćanskom šatrovačkom govoru i znači skupina, grupa, odakle je usvojen polovinom 19. stoljeća. U isto vrijeme, polovicom 19. stoljeća, u Dalmaciji djeluju formalne i neformalne pjevačke družine koje preuzimaju termin klapa, a danas su to uglavnom organizirane pjevačke skupine sa specifičnim a capella repertoarom dalmatinskih klapskih pjesama.

Klapa je skupina koja obično broji od pet do osam pjevača koji zajedno pjevaju. Po pravilu, u sastavu klape trebala bi biti dva tenora, dva basa i jedan bariton. Tekstovi klapskih pjesama uglavnom su ljubavni, a kreću se od poetskih, vedrih, optimističnih i šaljivih do tekstova pretjeranog sentimentalizma. Stil pjevanja je vremenom evoluirao od tipično tradicijskog oblika pjevanja i postojanja klapa, do stručno postavljenog i organiziranog oblika pjevanja. Sjećamo se i sjajne suradnje pop-pjevača s klapama, među ostalima, Miše Kovača, Arsena Dedića, Olivera Dragojevića, Zlatana Stipišića (Gibonni)...

Afirmacija i promicanje 

Omišanin, Mijo Stanić, ravnatelj omiškog Festivala dalmatinskih klapa kaže da je uz taj festival vezan cijeli svoj život.

»Još od malih nogu pomagao sam u njegovoj organizaciji i malo je festivalskih večeri i događaja, od kasnih sedamdesetih prošlog stoljeća do danas, koje sam propustio. Sudjelovao sam na Festivalu kao volonter, gledatelj, pjevač, voditelj klapa, član stručnog ocjenjivačkog suda i član festivalskog vijeća, stoga je ljubav prema njemu duboko urezana u moje srce. Kao osnivač i pjevač klape Puntari iz Omiša i kao voditelj brojnih klapa osvojio sam na Omiškom festivalu brojne nagrade. Vodio sam gotovo sve klape s područja Omiša: Smilje, Puntare, Omiš, Pasiku, Omiške profešure, dječju klapu Bepo, ali i druge – Verse i žensku klapu Filip Dević iz Splita. Neke od tih klapa sam i osnovao. Omiški Festival neprekidno organizira natjecanja, svake godine u ljetnim mjesecima, od davne 1967. Ove godine održava se 55. Festival, a mjesto ravnatelja Festivala preuzeo sam u drugoj polovici 2015. godine uoči njegovog velikog jubileja: 50. obljetnice«, kaže Stanić i naglašava kako je Festival dalmatinskih klapa u Omišu nesumnjivo najznačajnija ustanova u kulturi zaslužna za promociju i popularizaciju klapske pjesme, nematerijalnog kulturnog dobra uvrštenog na UNESCO-v popis svjetske kulturne baštine.

»Temeljne djelatnosti ustanove FDK su: čuvanje, afirmacija i promicanje dalmatinske klapske pjesme, poticanje na prikupljanje i zapisivanje tradicionalnih klapskih pjesama, razvitak novouglazbljenih dalmatinskih klapskih pjesama, pružanje stručne i organizacijske pomoći klapama i ostalim srodnim vokalnim skupinama, izdavanje zbornika, zbirki te sličnih izdanja koja sadrže klapske pjesme, izdavanje stručnih časopisa i zbornika glazbenog života koji se bave glazbenom kulturom Hrvatske i hrvatske dijaspore, audio i audio-vizualna izdavačka djelatnost koja se prvenstveno bavi klapskom glazbom. Tijekom 54 godine održavanja Festivala, zahvaljujući brojnim muzikolozima i stručnjacima koji su sudjelovali u njenom radu, ustanova je sustavno i temeljito prikupljala brojne zapise tradicijskih napjeva, novouglazbljene klapske pjesme, audio snimke, fotografije i druge dokumente – festivalske biltene, kataloge, monografije i ljetopise. Izdana su tri zbornika dalmatinskih klapskih pjesama s više od 600 tradicijskih napjeva i skladbi. Izdano je trideset tematskih notnih edicija brojnih autora i novih skladbi. Snimljeno je veliki broj natjecateljskih večeri u živo i pjesama u studiju, još od prvih godina Festivala. Većina snimki trajno je pohranjena u medijima: audio kazetama, gramofonskim pločama, kompaktnim diskovima.

U vrijeme nastanka Festivala u Dalmaciji je postojala tek nekolicina klapa. Danas u cijeloj Hrvatskoj, u susjednim zemljama, ali i među hrvatskim iseljenicima diljem svijeta djeluje više od 500 klapa, što je više od 3.500 klapskih pjevača.«

Festival u Omišu i ove godine

Klapsko pjevanje jest hrvatsko narodno blago. Stanić ističe kako je zbog svoje jedinstvenosti u cijelom svijetu klapsko pjevanje kao hrvatska kulturna i tradicijska baština uvrštena na UNESCO-v popis svjetske kulturne baštine i kao takva ona je »izvrstan prezenter hrvatske kulture i hrvatskog identiteta u svijetu, odličan turistički promotor i neizostavni simbol Dalmacije, kolijevke hrvatstva.«

Pitao sam Stanića je li svaka pjesma tradicijska ili ima i novih skladbi na festivalima u Omišu?

»Većina pjesama su tradicijski napjevi. Oni su sakupljani od strane etnomuzikologa i renomiranih klapskih voditelja tijekom prošlosti, te obrađeni za klape. Inicijativa u prikupljanju napjeva krenula je upravo zahvaljujući omiškom Festivalu i muzikolozima vezanim uz Festival. U istom duhu tradicije već od drugog Festivala 1968. godine pokrenuta je inicijativa za nastanak novih skladbi u duhu dalmatinske tradicije. Tako od drugog Festivala imamo posebno natjecanje novih skladbi. U ovih 54 Festivala prikupljeno je više od 2.000 tradicijskih napjeva i izvedeno više od 750 novih skladbi.«

Omiški Festival dalmatinskih klapa bit će održan i ove godine, usklađen s epidemiološkim jerama.

»Festival se nije prekidao ni u vrijeme Domovinskog rata, kao ni prošle godine kada se epidemija koronavirusa već proširila cijelim svijetom. Jasno, samo održavanje Festivala svojim programom i organizacijom u potpunosti će biti usklađeno s epidemiološkim mjerama koje budu na snazi.

Kroz brojne natjecateljske i revijalne večeri na Festivalu svake godine sudjeluje u prosjeku sedamdesetak klapa. Festival ima natjecanja u kategorijama: muških, ženskih, mješovitih i debitantskih klapa, kao i natjecanja u kategoriji novih skladbi. Od ove godine u planu je i natjecanje dječjih klapa«, kaže Mijo Stanić.

Zvonko Sarić

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika