Aktualno

Prvi korak u uvođenju »bunjevačkog jezika« kao službenog

Skupština Grada Subotice je s 58 glasova »za« i 2 »protiv«, usvojila Odluku o pristupanju promjeni Statuta grada Subotice čiji je prijedlog podnio gradonačelnik Subotice Stevan Bakić 23. veljače a na inicijativu Bunjevačkog nacionalnog vijeća. »Pristupa se promjeni Statuta radi uvođenja u ravnopravnu službenu uporabu na teritoriju Grada Subotice bunjevačkog jezika (shodno članu 11 stav 1 Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma) i usklađivanja odredaba Statuta grada Subotice o pečatu sa Zakonom o pečatu državnih tijela. Obrazuje se povjerenstvo za izradu nacrta akta o promjeni Statuta a zadatak povjerenstva je pripremiti nacrt akta o promjeni Statuta koji će se zatim uputiti Gradskom vijeću i nakon toga Skupštini Grada Subotice na raspravu i odlučivanje«, navedeno je u obrazloženju.

U jednosatnoj, na momente žučnoj raspravi, osim predsjednika vijećničke grupe Demokratski savez Hrvata u Vojvodini i Liga socijaldemokrata Vojvodine Tomislava žigmanova, koji je iznosio svoje argumente protiv usvajanja ove odluke, druge vijećničke grupe, i one na vlasti i oporbene, su podržale ovaj prijedlog.

Žigmanov: Državni intervencionizam

Vijećnik a ujedno i predsjednik Saveza bačkih Bunjevaca Mirko Bajić je rekao kako »bunjevačka nacionalna manjina ovim činom konačno postaje priznata i ravnopravna u ovome gradu i u Republici Srbiji, našoj matičnoj državi.«

Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov je govoreći u ime onih »koji su ponosni što su pripadnici bunjevačkog roda i hrvatskog naroda« rekao kako se ne može osporiti formalno-pravna legitimacija prijedloga ove odluke, ali da demokracija nisu samo procedure i iskazivanje političke volje već da demokracija mora uvažavati određene vrijednosti i istine i mora počivati na pravednosti.

»Nikada nismo nikome osporavali temeljno pravo da se u svakom smislu pa i nacionalnom izjašnjava kako hoće, to je standard liberalne demokracije«, međutim rekao je kako »je vidljiv državni intervencionizam kada su u pitanju identitetski prijepori unutar hrvatske zajednice i da smo bili svjedoci nekada snažnijeg a nekada neutralnog držanja predstavnika vlasti i kreiranja i provođenja politika kada je u pitanju ovaj spor. Na žalost, uvijek je bila afirmativna strana spram onih koji sebe smatraju samo Bunjevcima«.

Predsedan u primjeni

Budući je u ovom slučaju, kako je obrazloženo, primijenjena pozitivna diskriminacija u odnosu na Bunjevce (budući ih u Subotici ima 9,5 posto a zakon predviđa da je obvezno uvođenje službenog jezika u slučaja kada pripadnika određene nacionalne manjine ima 15 posto, a u drugim slučajevima se »može« uvesti) Žigmanov je najavio da će Hrvatsko nacionalno vijeće i DSHV, ako se usvoji ova odluka, uputiti inicijativu da se pozitivna diskriminacija primijeni i na Hrvate kojih ima manje od 15 posto u gradovima i lokalnim samoupravama kao što su Bač, Apatin, Sombor kao i spram AP Vojvodine »jer jednom kad se učini presedan on bi kao pravilo trebao vrijediti i drugdje«.

Žigmanov je rekao kako bunjevačko pitanje nije samo unutarnjepolitičko pitanje budući su Srbija i Hrvatska 2004. potpisale sporazum o međusobnoj zaštiti manjina. Podsjetio je da je Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske uputilo prosvjednu notu Ministarstvu spoljnih poslova Srbije ukazujući na prijepore mogućeg ishoda ovih procedura i da će i nadalje biti zainteresirana strana u ovome slučaju.

Što se tiče standardizacije bunjevačkog jezika rekao je da po svim kriterijima znanosti i u Srbiji i u Hrvatskoj bunjevački jezik kao takav ne postoji: »postoji kao dijalekt novoštokavska ikavica u kojem slovi kao govor, kao jezik usmenog općenja a koji ima i svoju književnu baštinu«.

Bakić: Mali čin kojim se Srbija odužuje Bunjevcima

Gradonačelnik Subotice Stevan Bakić je rekao kako je ovo za njega jedan izuzetno lijep dan koji neće moći nitko pokvariti s bilo kakvim izjavama.

»Ovdje je bilo određeno izlaganje koje je po meni uvrjeda za ovaj dom, ovu skupštinu, ovaj grad i državu Srbiju. I prethodnog dana je bilo određenih izjava od određenih veleposlanika da je pravno neutemeljeno, da ćemo imati konskevence, nesagledive posljedice, to smo čuli danas zato kažem da je uvredljivo s ove govornice prijetiti ovoj skupštini ovom gradu, državi Srbiji. Ne ukida se ničiji jezik kao službeni da bi bilo ovoliko histerije, ovoliko napada i skakanja. Ne. Uvodi se četvrti jezik kao službeni po istim principima po kojima je uveden i hrvatski jezik i nema favoriziranja ni jedne strane i nema ovdje prepucavanja. Jer historijske činjenice govore da, ako je jedna nacionalna zajednica prošla katarzu, to je bunjevačka nacionalna zajednica«, kazao je Bakić.

»Što se tiče konkretno veleposlanika Republike Hrvatske mislim da je on izišao iz nekih okvira, iskoristio je gostoprimstvo države Srbije da on kritikuje jednog gradonačelnika, je li pravno utemeljeno ili nije, da će to imati posljedice, tako se ne ponaša veleposlanik koji je ugošćen u jednoj državi. To je moje mišljenje«, poručio je Bakić.

Rekao je kako ga osobito zanima povijest Bunjevaca, »koji pokazuju izuzetno poštovanje prema majci Srbiji, cijeli život, a to su demonstrirali 25. 11. 1918. na Velikoj narodnoj skupštini i to Srbija treba pamtiti dok postoji. Što su Bunjevci uradili za Srbiju. I ovo je danas jedan mali čin kojim se Srbija njima odužuje. Uvijek su je poštovali uvijek su je voljeli«.

J. D.

ANTRFILE

Neprihvatljivo spominjanje NDH

Vijećnik Dragutin Soković (SNS) se javio, kako je rekao »ponukan nekim postotcima o kojima se govori od strane gospode iz DSHV-a. Iz historije vrlo dobro znamo kakve je postotke imala Nezavisna država Hrvatska u vrijeme II svjetskog rata«. Rekao je kako je ovo historijska odluka kojom se ispravlja odluka jednoga režima i na koncu se obratio osobno Žigmanovu i parafrazirajući Jovana Dučića rekao: »Vi pripadate jednom velikom djelu Vašeg naroda koji nije najhrabriji na svijetu zato što se ničega ne boji već zato što se ničega ne stidi«.

Na to je replicirao Žigmanov rekavši kako osobne kvalifikacije i uvrede ne bi trebalo dopustiti s govornice, i kako je »spominjanje NHD u ovome kontekstu više nego neprihvatljivo jer Hrvati u Bačkoj nikada nisu bili dio toga i vrlo jasno su svim svojim porukama osuđivali ono što se događalo«.