Tema Tema

Promjena pod sloganom »normalno«

Predstavnik Socijaldemokratske partije (SDP) i još 12 stranaka Zoran Milanović, koji je izbornu kampanju vodio pod sloganima Normalno i Predsjednik s karakterom, novi je prvi čovjek Hrvatske. On je u drugom krugu predsjedničkih izbora osvojio 52,7 posto, odnosno oko 105 tisuća glasova više od svoje protukandidatkinje i dosadašnje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović čiju je opciju od četiri predlagatelja predvodila Hrvatska demokratska zajednica (HDZ).

Milanović je još u izbornoj noći poručio kako će biti predsjednik svih građana Hrvatske, i Hrvata i onih koji to nisu, te najavio da više neće govoriti o prošlosti.

»Od mene nećete slušati dirljive priče o zajedništvu, ljudi se razlikuju, ali ono za što ću se truditi da nikoga bez potrebe ili namjerno ne povrijedim, da budem uho i glava za svakoga, a manje rame za plakanje, da vodimo dijalog svjesni da nas ima različitih«, kazao je novi predsjednik.

U vladajućem HDZ-u su nakon poraza počele unutarstranačke podjele, dok se oporbeni SDP na krilima pobjede priprema za parlamentarne izbore koje Hrvatsku očekuju ove godine, najvjerojatnije u listopadu. Bitan faktor tih izbora bit će politička opcija okupljena oko novog aktera na političkoj sceni i trećeplasiranoga na predsjedničkim izborima, pjevača Miroslava Škore, koji je osvojio u prvom krugu oko 465.000 glasova.

Usprkos dobro znanim suprotstavljenostima SDP-a i HDZ-a, na koje je ukazala i kampanja, u izbornoj noći čule su se samo poruke koje pozivaju na suradnju.

Uz čestitke Milanoviću na pobjedi, premijer Andrej Plenković je najavio »tvrdu kohabitaciju u skladu s Ustavom i zakonom«, dok je odlazeća Grabar-Kitarović kazala kako pruža ruku novom šefu države da pokaže kako prijenos vlasti može biti civiliziran, te naglasila da Hrvatskoj treba stabilnost.

Uspostavljanje ravnoteže

Analizirajući posljednje predsjedničke izbore u Hrvatskoj, doc. dr. sc. Boško Picula s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu kaže za Hrvatsku riječ kako je njihov ishod potvrdio trend započet još 2000. godine – na njima nikad nije pobijedila osoba iz iste političke stranke ili koalicije koja je na izborni dan imala premijersko mjesto. Kolinda Grabar-Kitarović postala je 2015. šeficom države dok je predsjednik Vlade bio SDP-ovac Zoran Milanović.

»Očito je da predsjednički izbori u Hrvatskoj već dva desetljeća služe kao ocjena rada postojeće Vlade i saborske većine te kao svojevrsni korektiv i uspostavljanje ravnoteže između dvaju dijelova izvršne vlasti: šefa države i Vlade. Zoran Milanović sve do prvoga izbornog kruga nije niti slovio kao favorit te mu je na kraju pomoglo raslojavanje biračkog tijela desno od centra, zatim nepostojanje jačeg kandidata s ljevice, kao i sve manje povjerenje hrvatskih birača u rad izvršne vlasti prema svim ispitivanjima javnog mnijenja. Premda je dobro poznat hrvatskoj javnosti, honoriran je kao promjena u odnosu na sad već višegodišnju koncentraciju vlasti u rukama vladajućeg HDZ-a«, smatra Picula.

Jedno od pitanja koje se nameće je i – što bi ovaj Milanovićev rezultat mogao značiti za parlamentarne izbore koji Hrvatsku očekuju ove godine? Profesor Picula podsjeća kako su nakon pobjeda na predsjedničkim izborima Ive Josipovića 2010. i Kolinde Grabar-Kitarović 2015., njihove stranke – SDP odnosno HDZ – pobijedile na prvim parlamentarnim izborima.

»Takav je scenarij moguć i ovaj put, ali će ključni biti događaji unutar HDZ-a, s obzirom na to da stranku premijera Andreja Plenkovića ove godine čekaju unutarstranački izbori. K tome, SDP-ov rezultat i dalje više ovisi o greškama njegova glavnog suparnika HDZ-a nego li o vlastitoj snazi i uvjerljivosti, posebice kada je riječ o liderskom potencijalu predsjednika SDP-a Davora Bernardića. Napokon, kao i na predsjedničkim izborima, završni bi rezultat mogao ovisiti i o pojavi treće jakosne opcije na izborima. Koalicija oko Miroslava Škore pritom najavljuje sličan nastup i na parlamentarnim izborima«, kaže Picula.

Subotica za Kolindu

A kako se glasovalo u Srbiji i što bi ovaj ishod mogao značiti za ovdašnje Hrvate? U Srbiji je glasovalo 860 osoba, od čega je 14 listića proglašeno nevažećim. To je rekordna izlaznost od kada ovdašnji hrvatski državljani sudjeluju u izbornim procesima u Hrvatskoj. Grabar-Kitarović je dobila nešto veće povjerenje, 429 glasova (50,70 posto), dok je Milanoviću glas dalo 417 birača (49,29 posto). Međutim, zanimljivi su rezultati glasovanja u odnosu na dva postojeća biračka mjesta u Srbiji – Suboticu i Beograd. Naime, u Subotici, gdje je izlaznost bila veća (555 birača), pobjedu je ostvarila Grabar-Kitarović za koju je glasovalo 374 birača, dok je u Beogradu, gdje se odazvalo 305 glasača, uvjerljivo više glasova (249) dobio Milanović. Procjenjuje se da su ovdašnji Hrvati u najvećem broju glasovali u Subotici dajući svoj glas, poput svojih sunarodnjaka u dijaspori, kandidatkinji HDZ-a Grabar-Kitarović. Na takvu potporu prije izbora pozvao je i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, čiji predsjednik Tomislav Žigmanov kao jedan od dojmova ovih izbora navodi veću izlaznost, što je, po njegovim riječima, pokazatelj planskog vođenja hrvatske zajednice od strane DSHV-a i Hrvatskog nacionalnog vijeća. Usprkos pobjedi Milanovića, koji je predstavnik oporbenog SDP-a, Žigmanov ne očekuje promjenu, odnosno slabljene politike prema Hrvatima u Srbiji. Ističe kako u Hrvatskoj postoji visoki konsenzus o tome da se ovdašnjim Hrvatima treba pomoći i da podrška mora biti stalna.

»Još jednom se potvrdilo da je Hrvatska država visoko konsolidirane demokracije, budući da je jedan od najsloženijih i najzahtjevnijih procesa, a to su izbori, protekao gotovo besprijekorno i to u svakom svojem segmentu – od držanja medija, preko retorike i ponašanja kandidata u kampanji pa do samoga izbornog dana. Tako što onda i za Hrvate u Srbiji treba biti na ponos, budući da njihova, to jest naša matična domovina jest demokratski razvijena država, čiji sustav jest funkcionalan i čije se procedure striktno primjenjuju. S druge strane, ne vidim nikakav rizik za dovođenje u pitanje politike podrške hrvatskoj zajednici koje smo uspjeli dogovoriti s predstavnicima najviše razine izvršne vlasti u Hrvatskoj. Tim prije, jer su ovlasti predsjednika Republike u tom neznatne. No, valja u tome kontekstu istaknuti i činjenicu da na političkoj sceni u Hrvatskoj postoji visoka suglasnost o tome pitanju, čega je najbolji pokazatelj susret sa županima iz Hrvatske, čija podrška je bila jedinstvena, a među njima je bilo i visokih dužnosnika SDP-a! Inače, tu i takvu podršku držim jednim od najvećih postignuća koje je postigao DSHV s novim sazivom HNV-a«, kaže Žigmanov.

U prvom krugu izbora glasačko pravo iskoristilo je 719 hrvatskih državljana. Procjenjuje se da u Srbiji pravo glasa ima oko 30.000 hrvatskih državljana sa stalnim ili privremenim prebivalištem u ovoj državi. Na predsjedničkim izborima prije pet godina, drugom krugu izbora u Srbiji se odazvalo 813 glasača, ali na znatno veći broj, čak 14 birališta.

Čestitke iz Srbije

Na izboru na ovu dužnost Milanoviću je stiglo je i više čestitaka iz Srbije. »Gospodine Milanoviću, čestitam Vam na izboru za predsjednika Hrvatske. Aleksandar Vučić« – tekst je čestitke predsjednika Srbije. Vučić je, inače, povodom uvreda koje su tijekom izborne kampanje dolazile iz Hrvatske (da je Srbija šaka jada, da je Vučić ratni kabadahija, da je Srbija slaba za Hrvatsku) izjavio kako je sebe natjerao da šuti i da reagira na to samo još većim radom. Dodao je da Hrvatskoj želi svako dobro, ali da isto tako želi i Srbiji da uvijek ima dvostruko veći gospodarski rast od te države.

Milanoviću su čestitali i lideri oporbenih stranaka SDS-a, LSV-a, PSG-a i LDP-a – Boris Tadić, Nenad Čanak, Sergej Trifunović i Čedomir Jovanović.

Tadić je naveo kako je pobjeda Milanovića »pobjeda nad pogubnom politikom populizma u Hrvatskoj«. Čanak je poručio kako je to »poticaj svim demokratskim i progresivnim snagama u regiji« te dodao kako suradnja Hrvatske i Srbije u narednom razdoblju mora biti mnogo bolja.

Pokret slobodnih građana (PSG) je izrazio nadu da će Milanović pridonijeti poboljšanju odnosa dvije države, ali i položaju srpskog naroda u Hrvatskoj, dok je Jovanović Milanoviću poželio da nađe »novi put i snagu da bude drugačiji od svega do sada«.

Inače, petogodišnji mandat petog po redu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića počinje nakon službene inauguracije čiji će datum biti navjerojatnije 18. veljače.

D. B. P.


ANTRFILE1

Dijaspora podržala Kolindu

Očekivano, predstavnica HDZ-a Grabar-Kitarović bila je izbor velike većine hrvatskih državljanja u inozemstvu gdje je glasovalo oko 52 tisuće birača, od kojih najviše u Bosni i Hercegovini (35.547). Od važećih 51.533 glasova Grabar-Kitarović dobila je 45.311, a Milanović 6.222 glasa.


 

ANTRFILE2

Promjene u hrvatsko-srpskim odnosima?

Za stabilnost u regiji, ali i za položaj dviju nacionalnih manjina, važno pitanje je i kako će Milanovićev izbor utjecati na odnose između Hrvatske i Srbije?

»Odnosi između Hrvatske i Srbije najviše su napredovali u vrijeme predsjedničkih mandata Ive Josipovića i Borisa Tadića, ali su oni obojica poraženi na izborima zbog unutarpolitičkih razloga. Sličan pokušaj Kolinde Grabar-Kitarović i Aleksandra Vučića susretom u Zagrebu 2018. završio je neuspjehom, dok je Zoran Milanović unutar aktualne vlasti u Srbiji i otprije percipiran kao teži sugovornik od Kolinde Grabar-Kitarović. Pritom u Hrvatskoj postoji manje-više izraženi konsenzus kako bi trebali izgledati odnosi između dvije države te Zoran Milanović niti nema veći manevarski prostor, ali ima mogućnost poboljšanja tih odnosa koji su trenutačno na najnižoj razini od završetka rata. Dijelom iz objektivnih, a dijelom iz personalnih razloga. Ipak, obje države trebaju surađivati na cijelom nizu polja u obostranom interesu. Možda u tome ključni trenutak bude suglasnost novog predsjednika i premijera«, smatra prof. Boško Picula.


 

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika