Kolumne Kolumne

Kontinuitet straha

Istina ne smije pasti u zaborav, poručeno je sa znanstvenog skupa pod nazivom »Hrvati u Vojvodini nakon 1990-tih – od stradanja do izgradnje perspektive«, koju je u Zagrebu organizirala udruga koja povezuje svjedoke tragičnih zbivanja – Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata. Skup je organiziran s namjerom da upozna širu javnost sa stradanjima Hrvata u Srbiji tijekom 1990-tih godina kao i da informira o položaju hrvatske manjinske zajednice danas.

Na skupu su predstavnice Fonda za humanitarno pravo iz Beograda predstavile Dosije – zločini nad Hrvatima u Vojvodini u kojem se dokumentira kampanja zastrašivanja i pritisaka na hrvatske civile koja je na teritoriju AP Vojvodine u Srbiji provođena od 1991. do 1995. s ciljem da se isele iz svojih kuća i napuste Srbiju. »Kampanja, čiji se intenzitet mijenjao i dostizao vrhunce u drugoj polovini 1991. godine, od proljeća do jeseni 1992. i u ljeto 1995. godine, rezultirala je protjerivanjem nekoliko desetaka tisuća Hrvata iz Vojvodine. Nasilje nad Hrvatima u Vojvodini uključivalo je napade na privatnu imovinu i vjerske objekte, prijetnje, fizičke napade i ubojstva«, navodi se u Dosijeu.

O stradanju svoje obitelji govorila je Vesna Abjanović, kći Mate Abjanovića iz Morovića, čiji su otac i njegov brat Ivica Abjanović odvedeni iz svoje kuće od kada im se gubi svaki trag još 1991. godine. Zastupnik u Narodnoj skupštini Srbije Tomislav Žigmanov je poručio da istina o ovim događajima ne bi smjela pasti u zaborav, ali da se oni ne samo prešućuju i niječu već ne postoji niti jedna manifestacija kojom se komemoriraju žrtve.

I zaista, iako živimo u zemlji u kojoj se svakodnevno govori o žrtvama i teškim sudbinama ljudi, i komemoriraju se različiti tragični događaji iz prošlosti, za stradale Hrvate u Srbiji nema komemoracije, nema niti pravde, nema niti spomenika.

Ipak, paradoksalno, da događaji iz devedesetih ne padnu u zaborav potrudili su se upravo oni koji su i bili, kako se navodi u Dosijeu, »glavni zagovornici i inspiratori kampanje zastrašivanja i pritisaka na hrvatsko stanovništvo« Vojislav Šešelj i njegova Srpska radikalna stranka. U Hrtkovcima, mjestu u kome je prije 27 godina lider SRS počinio ratni zločin poticanjem progona, deportacije i drugih nehumanih djela kao zločina protiv čovječnosti i za koje je prema pravosnažnoj presudi u Hagu osuđen na deset godina zatvora, kupio je kuću. U šatoru podignutom pokraj ove kuće održan je Deseti kongres SRS, na kome je 449 delegata ponovno izabralo Šešelja za predsjednika stranke. Onoga koji je javno obećao kako će ponoviti svoje zločine.

Nije onda niti čudno da malobrojni Hrvati iz Hrtkovaca, i općenito iz Srijema, i za naš kao i za druge medije nerado govore ne samo o prošlosti nego i o sadašnjosti. A nije onda čudno niti da je »strah od očitovanja svoje nacionalne pripadnosti i dalje jedan od najvećih problema Hrvata u Srijemu«, kako to kaže dopredsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća za Srijem Darko Vuković.

J. D.


 

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika